Iako svi znamo za pozitivne učinke tjelesne aktivnosti poput poboljšanja raspoloženja, energije i sna neupitne, ljudska priroda često nas tjera da težimo štednji energije.

Evolucijski smo “programirani” da izbjegavamo napor, pa čak i kada znamo da je vježbanje dobro za nas, ono može djelovati kao teret, osobito nakon napornog dana ili kad bismo radije odmarali, pišeThe Everygirl.

Prema rezultatima studije iz 2025. godine, mentalna čvrstoća nije fiksna osobina već se može razviti: navikavanjem i “treningom” mozga moguće je prevladati nelagodu i stvoriti motivaciju koja vodi prema češćem i s užitkom prihvaćenom kretanju.

Psihološki trikovi koji potiču uživanje u vježbanju

• Uparivanje s ugodnim iskustvima (pleasure pairing) pomaže u formiranju pozitivnih asocijacija s tjelesnom aktivnošću.

• Prilagođavanje izazova vlastitim sposobnostima (challenge calibration) osigurava osjećaj postignuća, što aktivira nagradne centre mozga.

• Motivacijske poruke i samodijalog mogu pomoći nadvladati urođeni otpor prema trošenju energije, pišeRolling Out.

Što se događa unutar mozga?

• Aerobna aktivnost poboljšava neuroplastičnost – stvaranje novih neuronskih veza i povećanje volumena sive tvari, posebno u hipokampusu i prefrontalnom korteksu, što pojačava kontrolu i motivaciju.

• Redovito izlaganje nelagodi (npr. hladnoća ili intenzivniji napor) povećava mentalnu toleranciju na fizički stres, redukciju samosumnje te u konačnici olakšava usvajanje vježbanja kao navike.

Zašto mozgu treba “treniranje”?

Prema istraživanju sa Sveučilišta Florida International University, čak i osobe koje smatraju da imaju nisku toleranciju za vježbanje, mogu postati mentalno otpornije.

Ojačane mreže za emocionalnu samoregulaciju omogućuju lakše prevladavanje negativnih misli i bolju usredotočenost na zadatak, prenosiFIU News.