Mikroplastika je pronađena u svakom od 17 analiziranih uzoraka ljudskih arterija, pokazalo je istraživanje koje dodatno produbljuje zabrinutost zbog prisutnosti sitnih plastičnih čestica u ljudskom organizmu, piše Science Alert.

Znanstvenici s Medicinskog sveučilišta Capital u Pekingu proučavali su uzorke koronarnih i karotidnih arterija zahvaćenih aterosklerotskim naslagama te uzorke aorte bez takvih promjena. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Journal of Hazardous Materials.

Za analizu je korištena pirolitička plinska kromatografija s masenom spektrometrijom, metoda kojom se uzorak zagrijava, a zatim se na temelju njegova kemijskog potpisa utvrđuju prisutne vrste plastike.

Najviše pronađeno PET-a

Prosječna koncentracija mikroplastike iznosila je oko 119 mikrograma po gramu tkiva. U uzorcima su pronađene četiri vrste plastike, a daleko najzastupljeniji bio je polietilen-tereftalat, poznatiji kao PET, koji je činio gotovo 74 posto ukupne količine. Slijedili su poliamid 66, PVC i polietilen.

PET se najčešće koristi za proizvodnju boca, ambalaže za hranu i sintetičkih tekstilnih vlakana, dok se ostale pronađene vrste plastike nalaze u odjeći, građevinskim materijalima, cijevima, vrećicama i brojnim drugim proizvodima za svakodnevnu uporabu.

Posebnu pozornost privukla je razlika između arterija s aterosklerotskim naslagama i uzoraka bez njih. U koronarnim arterijama s plakovima izmjereno je prosječno oko 157 mikrograma mikroplastike po gramu tkiva, a u karotidnim arterijama oko 133 mikrograma. U aorti bez aterosklerotskih naslaga koncentracija je bila znatno niža i iznosila je oko 76 mikrograma po gramu.

Povezanost još nije dokazana

Rezultati upućuju na moguću povezanost nakupljanja mikroplastike i ateroskleroze, bolesti kod koje se na unutarnjim stijenkama arterija stvaraju naslage koje otežavaju protok krvi te povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara.

Ipak, znanstvenici upozoravaju da istraživanje ne dokazuje kako mikroplastika uzrokuje aterosklerozu. Moguće je i da se plastične čestice lakše zadržavaju u već oštećenim arterijama ili unutar postojećih naslaga. Uz to, analizirano je samo 17 uzoraka, zbog čega su za pouzdanije zaključke potrebna znatno veća istraživanja.

Ljudi su mikroplastici svakodnevno izloženi preko hrane, vode i zraka. Dovoljno sitne čestice mogu prijeći iz probavnog i dišnog sustava u krvotok te se potom taložiti u različitim organima i tkivima. Dosadašnja istraživanja pronašla su ih, među ostalim, u krvi, plućima, posteljici, majčinu mlijeku, testisima i mozgu.

Laboratorijska istraživanja i pokusi na životinjama pokazuju da mikroplastika može potaknuti upalne procese, oksidativni stres i oštećenje stanica. Međutim, još nije poznato koliku opasnost za ljude predstavljaju količine kojima smo izloženi u svakodnevnom životu.

Novo otkriće stoga nije dokaz da mikroplastika izravno začepljuje arterije, ali pokazuje da plastične čestice mogu dospjeti duboko u krvožilni sustav. Znanstvenici sada žele utvrditi ostaju li ondje trajno i mogu li dugoročno pridonijeti razvoju bolesti srca i krvnih žila.

Povezane vijesti

• Važnost implementacije Europskog akcijskog plana za moždani udar
• Tri ili više nezdravih obilježja u srednjim godinama koja povećavaju rizike za srčani udar
• Najopasniji dio dana za moždani udar: Stručnjaci objašnjavaju što se događa u organizmu