Povod je naslov, jasno, i tekst u jednom inozemnom nautičkom portalu. Nije nam baš reklama…

Pod naslovom "Brutalno povećanje cijena tranzitnih vezova u nekim marinama", slovenska eNavtika donosi listu 10 hrvatskih marina koje su najviše povećale cijene dnevnog priveza.

U mnogim našim marinama tranzitne nautičare ovih dana dočekuju nove – više cijene.

Nisu one povećane jučer, niti s početkom lipnja, prvog ljetnog mjeseca, ali su tek s početkom sezone intenzivnijih krstarenja došle do izražaja. Dnevni vez u mnogim hrvatskim marinama znatno je skuplji, pišu inozemni nautički portali. To je uobičajena praksa, konstatiraju oni, uz primjedbu da su ponegdje poskupljenja prevelika.

Prema istraživanju slovenskog portala, ovogodišnji rekorder poskupljenja je Marina Hramina na Murteru s prosječnim povećanjem cijena za 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Za najmanju kategoriju plovila, dužine do devet metara, cijena dnevnog veza u toj marini sada je 73 eura, dok vlasnici najveće kategorije, plovila većih od 16 metara, noćenje plaćaju 175 eura.

Drugu poziciju, s poskupljenjem neznatno manjim od 20 posto, pripalo je novoj Marini Drage, smještenoj između Zadra i Šibenika, visoke kategorije "5 sidara".

Potom slijede Marina Lav u Podstrani pokraj Splita – 16 i Marina Veli Rat na Dugom otoku – 13 posto prosječno poskupljenje. Nacionalni lanac ACI marina povećao je cijene tranzitnih vezova za 11 posto.

CIJENA I KVALITETA

Isti portal objavio je i rang liste najskupljih i najjeftinijih marina na Jadranu, također za tranzitno vezivanje.

Najmanja stavka uvijek je za plovila dužine do devet metara, a najviša za duža od 16.

Rang liste napravljene su na osnovu prosjeka u tom rasponu. Bez obzira na to što je vodeća na listi poskupljenja, Marina Hramina nije se uvrstila među deset najskupljih.

Na našemu Jadranu puno je elitnijih i, adekvatno uslugama i komforu što ga nude, znatno skupljih marina.

Na toj listi primat drži ACI marina Rovinj, vodeća među 22 marine najvećeg lanca na Sredozemlju.

Temeljito rekonstruirana prije desetak godina dostigla je visoke pozicije svjetske nautičke ponude.

Dnevni vez za plovilo dužine do devet metara u njoj se plaća 204 eura, dok je 292 eura stavka za plovilo duže od 16 metara.

Prosječna je cijena, portal i to objavljuje, 227,50 eura. Ovogodišnje cijene, kao i u ostalim ACI marinama, povećane su 11 posto.

Slijedi Marina Brijuni s cijenama u rasponu od 165 do 260 eura i prosjekom od 220. Portal navodi da su u njoj cijene smanjene za pet posto..?

Na listi najskupljih treća je ACI marina Split s prosjekom od 175,50 eura i rasponom od 132 do 220 eura.

Glavninu liste najskupljih čine marine ACI sustava, što na određeni način potvrđuje njihovu kvalitetu i prednosti korištenja vezova u velikom sustavu.

Među deset prvoplasiranih samo su tri izvan ACI-ja, drugoplasirani Brijuni, Marina Dalmacija iz Sukošana na petom mjestu, te desetoplasirana Marina Lav.

U Marini Dalmacija prosjek je 154,38 eura, s rasponom od 101 do 217 eura. U Lavu je prosjek 145, a raspon od 105 do 210 eura.

NAJVAŽNIJA SIGURNOST

Neke marine cijene su neznatno povećale, a ima i takvih koje su ih zadržale na lanjskoj razini. Najveća grupa naših marina i ostalih luka nautičkog turizma ostala je izvan objavljenih ranglista, što ih svrstava u prosjek.

Prema izračunu za sve marine, prosječno poskupljenje u odnosu na prošlu godinu iznosi oko sedam posto.

Marina s tolikim poskupljenjem nema ni na listi deset najjeftinijih na Jadranu.

Zanimljivo, na toj listi našle su se i neke marine izvan Hrvatske, iz Slovenije i Crne Gore. Prva na listi najjeftinijih upravo je crnogorska marina – Kotor, s prosječnom cijenom tranzitnog veza od 58,50 eura. Za plovilo dužine do devet metara noćenje se u njoj plaća 44 eura. Također, najviša tarifa, za plovila duža od 16 metara iznosi 75 eura. Samo, treba doploviti do Kotora…

Ako je brod na stalnom vezu ovdje na sjevernom Jadranu, to može potrajati. Svojedobno je prijatelj s gliserom pokretanim snažnim izvanbrodskim motorom, od Dubrovnika do Pule plovio čitav dan, 12 – 13 sati, sa samo dva zaustavljanja radi točenja goriva.

Na drugom je mjestu pulska Bunarina, za koju se i ne može reći da je prava marina. Ne znam kakva je sada, davno sam bio u njoj, bila je tada velika sportska luka.

Ona sada ima, pročitao sam informaciju, 300 komunalnih i 290 nautičkih vezova. Prosječna je cijena dnevnog veza 69,88 eura. Najniža jer tarifa 49, a najviša 92 eura. U arhivi sam našao podatak da je najniža cijena dnevnog veza u Bunarini, 2020. godine bila 30 eura.

S prosjekom većim samo za jedan euro, na trećem je mjestu još jedna istarska marina – Črvar Porat.

Među deset najjeftinijih marina nalaze se dvije slovenske, Koper i Izola na osmom, odnosno devetom mjestu.

Koper se i ne može smatrati pravom marinom, nautičari koriste vezove u gradskoj luci. Istodobno, Izola pomalo iznenađuje.

Bio sam više puta u tamošnjoj marini, velika je i sigurna, nautičarima iz srednje Europe jedna od najbližih. Očito, nudi skromniju infrastrukturu.

Prosječna cijena dnevnog veza u Kopru je 88,53, a u Izoli 91,25 eura. Najniža cijena u Kopru je 60 eura, jednako kao i u opatijskom Admiralu, koji je u prosjeku neznatno skuplji i plasiran jednu poziciji više.

Nema sumnje, mnogima će ove liste poslužiti.

Prije odluke gdje prenoćiti, pogledati će cijene tranzitnih vezova, najskupljih i najjeftinijih, jasno i prosjek između njih. Ne zanima svakoga komfor i mnoštvo sadržaja u marini.

Većini je važan siguran vez, da ne moraju noćiti na otvorenom sidrištu, ili "na divlje" u nekoj uvali.

Preživjet će i bez raskošne ponude! Ljudi iz nautičkog sektora znaju, tranzitni vez prvenstveno se koristi za sigurno noćenje u marini. Prstima ruku mogli bi se pobrojiti nautičari koji dan provode u marini. Jedino ako ih natjera viša sila!

Pravi nautičari, bez obzira na to što traže, lokacije tranzitnih vezova odabrati će prije isplovljenja.

Plan plovidbe detaljno se unaprijed razrađuje. Rijetki se odlučuju ploviti "napamet", pa gdje nas brod i more nanesu, "već ćemo se snaći".

Najskuplje su hrvatske marine

Na rang liste najskupljih i marina s najvećim poskupljenjem uvrštene su samo hrvatske luke nautičkog turizma. Da li bi to trebalo značiti da smo najskuplji? Dobra bi bila, na primjer, usporedba s talijanskim marinama na Jadranu. Visoke i više cijene trebale bi istodobno značiti i veću kvalitetu usluga, bogatiju ponudu u marinama.

Jer, eto, slovenske i crnogorske marine uvrštene su na listu najjeftinijih.

Ima, međutim, jedna marina koje nema na listi, a koja je rekorder ovogodišnjih poskupljenja.

To je mala Marina Bernardin u Sloveniji u kojoj je tranzitni vez skuplji 35 posto.

Ona posluje u sastavu Marine Portorož pa je, valjda, zbog toga izostavljena s liste poskupljenja.