Plastika je posvuda, u bocama za vodu, spremnicima za hranu, odjeći, pa i u ambalaži gotovo svake namirnice. No, ono što ne vidimo golim okom može imati najveći utjecaj na naše zdravlje.

Mikroskopske čestice plastike, poznate kao mikroplastika, odvajaju se od svakodnevnih predmeta i završavaju ondje gdje nikako ne bi smjele, u našoj vodi, tlu, pa čak i u hrani koju konzumiramo.

Iako možda već koristite staklene ili metalne boce umjesto plastičnih, mnogi od nas i dalje imaju ormariće prepune plastičnih posuda koje koristimo za pohranu ostataka hrane ili pripremu obroka. No postavlja se ključno pitanje – koliko su takve posude zapravo sigurne?

Što je mikroplastika?

Mikroplastika su sitne čestice manje od 5 milimetara koje nastaju trošenjem većih plastičnih predmeta. Mikroplastika je danas prisutna u gotovo svakom okolišu. Otkrivene je čak i u ljudskim organima, poput pluća, krvi, krvnih žila i posteljice, što izaziva sve veće zabrinutosti oko utjecaja na zdravlje.

Je li pohrana hrane u plastici zaista štetna?

Iako se plastika koristi svakodnevno, novija istraživanja otkrivaju da čak i plastične posude namijenjene višekratnoj upotrebi otpuštaju mikroplastiku, osobito kada se u njima pohranjuje topla, kisela ili masna hrana. Osim mikroplastike, plastične posude mogu ispuštati i kemijske aditive koji dodatno narušavaju kvalitetu hrane.

Koju hranu biste trebali izbjegavati pohranjivati u plastici?

Neke namirnice posebno lako reagiraju s plastikom i time povećavaju rizik od mikroplastične kontaminacije. Kisela hrana, poput umaka od rajčice, citrusnog voća ili ukiseljenog povrća, ima kemijski sastav koji tijekom vremena može reagirati s plastikom i uzrokovati otpuštanje štetnih tvari u hranu.

Isto vrijedi i za masnu hranu, jer mast može apsorbirati plastične dodatke koji se otapaju iz posude. Pržena ili pohana jela, osim što gube na okusu ako se čuvaju za kasnije, dodatno su podložna ovim interakcijama. Kada je riječ o toploj hrani, važno je naglasiti da visoke temperature značajno povećavaju oslobađanje mikroplastike. Zbog toga bi topla jela trebala prvo odstajati dok se ne ohlade, a zatim se spremiti u posude izrađene od materijala otpornijih na toplinu.

Kako smanjiti izloženost mikroplastici pri pohrani hrane?

Ako još uvijek koristite plastične posude, dobra vijest je da postoji nekoliko jednostavnih načina kako smanjiti izloženost mikroplastici. Stručnjaci preporučuju da se takve posude koriste isključivo za suhu, hladnu i neutralnu hranu, poput riže, tjestenine ili orašastih plodova, jer takva hrana ima manju sposobnost otapanja čestica iz plastike.

Izbjegavanje pohranjivanja vruće hrane u plastiku još je jedan važan korak. Umjesto toga, preporučuje se da se hrana prvo ostavi da se ohladi ili, još bolje, da se odmah prebaci u posude otporne na visoke temperature, poput stakla ili nehrđajućeg čelika.

Važno je i redovito provjeravati stanje plastičnih posuda. Ogrebotine, deformacije i znakovi trošenja povećavaju mogućnost oslobađanja mikroplastike, pa se takve posude trebaju odmah zamijeniti. Dugoročno, najsigurnija opcija je zamjena plastike alternativnim materijalima: staklom, nehrđajućim čelikom ili keramikom, osobito kada je riječ o pohrani kisele, masne ili tople hrane.

Zamjenom plastičnih posuda zdravijim alternativama ne štitite samo sebe i svoje bližnje, već i okoliš. Mali koraci, poput prelaska na staklene spremnike, dugoročno čine veliku razliku. Vaš tanjur i vaše tijelo zaslužuju sigurnije rješenje.

Povezane vijesti

• Oko 20 posto djece i mladih ima poteškoće s mentalnim zdravljem
• Iako ima mnoge dobrobiti, čaj može i ugroziti zdravlje
• Koliko je mikroplastika zapravo štetna za ljudsko zdravlje?