S dolaskom toplijih dana, stručnjaci iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo upozoravaju na pojačanu aktivnost krpelja na području cijele Istre. U posljednjim tjednima zabilježen je porast ugriza krpelja kod stanovnika i ranih turista, što povećava rizik od mnogih bolesti koje ovi paraziti prenose. Riječ je o bolestima koje mogu utjecati na ljude, životinje, biljke i cijeli okoliš – kako u prirodnim tako i u uređenim područjima pod ljudskim utjecajem. Najosjetljivija su pritom šumska i travnata staništa, ali i parkovi, vrtovi te rubni dijelovi naselja.

Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije se već niz godina bavi istraživanjem krpelja kao vektora zoonoza i edukacijom građana, a ove je godine započeo s novim edukativnim projektom za djecu: "Krpelji – mali, ali opasni!" u suradnji s Ekonomskom školom Pula i Osnovnom školom Jurja Dobrile iz Rovinja. Projekt je nastavak višegodišnje edukacije građana o opasnostima koje krpelji predstavljaju, a cilj mu je educirati djecu, roditelje i nastavnike o opasnostima koje krpelji predstavljaju te o važnosti preventivnog ponašanja tijekom boravka u prirodi. Edukacija javnosti važna je mjera u prevenciji zaraznih bolesti, a obuhvaća upoznavanje građana s načinima zaštite u prirodi, pravilnim postupcima nakon uboda krpelja te važnosti pravovremene medicinske pomoći. Ova obveza dodatno je podržana zakonima o zaštiti okoliša, zdravlju životinja i civilnoj zaštiti, kojima se potiče aktivna uloga građana u očuvanju zdravlja i okoliša.

Glavni ciljevi projekta su:

• upoznavanje djece s biologijom krpeljima – gdje se nalaze, kako izgledaju i zašto su opasni,
• učenje preventivnih mjera kroz interaktivne i zabavne aktivnosti,
• prikaz pravilnog uklanjanja krpelja putem demonstracija i edukativnih materijala,
• poticanje djece da prepoznaju moguće simptome bolesti koje krpelji mogu prenijeti,
• uključivanje roditelja i nastavnika kako bi znali pravodobno reagirati i zaštititi djecu.

Kao dio projekta izrađeni su edukativni letak i poster, a pripremljena je i online anketa za učenike koju je u digitalni oblik prilagodio prof. Igor Dobrača iz OŠ Jurja Dobrile u Rovinju. Anketa će poslužiti za procjenu razine informiranosti učenika prije i nakon provedene edukacije. Očekivani rezultati projekta uključuju bolju informiranost djece o krpeljima i bolestima koje prenose, usvajanje navika redovite provjere tijela nakon boravka u prirodi, nošenje prikladne odjeće, kao i podizanje opće razine svijesti u školama o važnosti preventivnog djelovanja tijekom školskih aktivnosti na otvorenom. Projekt "Krpelji – mali ali opasni!" korak je prema sigurnijem i zdravijem boravku djece u prirodi. Ovaj projekt nastavak je uspješno provedenog pilot-projekta "Monitoring komaraca" iz 2023. godine.

Krpelji aktivni već od veljače

Zbog blažih zima i klimatskih promjena, krpelji postaju aktivni već od kasne zime, a njihova sezona traje do kasne jeseni. U Istri, gdje je vegetacija bujna i klima blaga, uvjeti za njihovu aktivnost idealni su veći dio godine. Na jugu Istre zabilježena je aktivnost krpelja i tijekom zimskih mjeseci, dok većina vrsta tijekom ljeta estiviraju, odnosno ulaze u ljetnu hibernaciju, oblik sezonskog mirovanja ili smanjene fiziološke aktivnosti kojim neke životinje reagiraju na nepovoljne ljetne uvjete, najčešće visoke temperature i sušu. Na sjevernom, brdskom djelu Istre aktivnost većine vrsta krpelja zabilježena je i tijekom ljetnih mjeseci.

Za sve dodatne informacije i prijavu ugriza preporučuje se kontaktirati najbližu ordinaciju liječnika obiteljske medicine ili Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije. Pravovremena reakcija može spriječiti ozbiljne posljedice po zdravlje.

Najčešće bolesti koje prenose krpelji

Na temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, u Hrvatskoj se obvezno prijavljuju bolesti koje se prenose krpeljima poput lajmske borelioze, krpeljnog meningoencefalitisa (KME), mediteranske pjegave groznice i erlihioze kao najčešće bolesti koje oni prenose, no moguće je da sve navedene bolesti nisu prepoznate i da se nekada simptomi ne povežu s krpeljom. U Istri su tako u posljednjem desetljeću prijavljeni slučajevi lajmske borelioze, no nisu zabilježeni slučajevi krpeljnog meningoencefalitisa u ljudi.

Lajmska borelioza (Lyme borelioza) – bakterijska bolest koja se prenosi ugrizom zaraženog krpelja. Prvi simptom je najčešće crvenilo kože oko mjesta ugriza koje se širi, poznato kao "erythema migrans”. Ako se ne liječi, bolest može zahvatiti zglobove, srce i živčani sustav.

Istraživanje krpelja u Istri

Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije sudjeluje u projektima monitoringa krpelja i patogena koji oni prenose na području Istre. Cilj projekata je utvrditi koje vrste krpelja žive u Istri, koje patogene nose te ustanoviti gdje se nalaze žarišta bolesti. Vrlo je bitno znati koje se vrste krpelja nalaze na području Istre jer ne prenose svi krpelji sve bolesti. Do sada je na području županije identificirano 12 različitih vrsta od ukupno 23 vrste prisutne u Hrvatskoj. Prikupljeni uzorci krpelja analiziraju se molekularnim metodama kako bi se utvrdila prisutnost patogena.

Dva razvojna stadija krpelja vrste Ixodes ricinus – nimfe i adulti (ženke i mužjaci), prenosioci bakterijske bolesti lajmska borelioza, prikupljenih u park-šumi Šijana, Pula.

Zastupljenost lajmske borelioze u Istri u periodu od 2016. do 2024. Najveći broj humanih slučajeva evidentiran je u urbanim sredinama (crveno), dok je znatno manji broj slučajeva zabilježen u ruralnim sredinama (zeleno).

Savjet građanima

Pojava krpelja u prirodi je prirodan i očekivan fenomen, osobito tijekom toplijih mjeseci. Nema razloga za izbjegavanje boravka u prirodi – naprotiv, boravak na otvorenom potiče zdrav način života. Međutim, važno je poduzeti mjere prevencije protiv ugriza krpelja kako biste smanjili rizik od zaraznih bolesti. Djeca, planinari, biciklisti i ljubitelji prirode spadaju u rizičnu skupinu zbog češćeg boravka u prirodi. Stručnjaci apeliraju na dodatni oprez kod djece jer su simptomi ugriza kod njih često blaži i teže ih je primijetiti.

Prevencija – ključ zaštite

Zavod preporučuje građanima i posjetiteljima sljedeće mjere zaštite:

• Odjeća svijetlih boja, dugih rukava i hlača uvučenih u čarape pri boravku u prirodi.
• Korištenje repelenta na kožu i odjeću.
• Pažljiv pregled tijela nakon povratka iz prirode, osobito pregibi koljena, pazusi, vlasište i prepone.
• Brzo i pravilno uklanjanje krpelja pomoću pincete ili specijaliziranih alata. Krpelja ne treba premazivati kremama ili alkoholom.
• Cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa, preporuča se osobama koje često borave u prirodi u regijama gdje su česti slučajevi ove bolesti poput Gorskog kotara. Trenutno na tržištu nema odobrenog cjepiva za prevenciju lajmske borelioze kod ljudi, međutim isto je u razvoju te se uskoro očekuje na tržištu.

Preporuke

Edukativni materijali na temu krpelja biti će dostavljeni javnim institucijama i udrugama čija se djelatnost odvija u prirodi, poput planinara, izviđača i sl. Pozivamo sve relevantne institucije na suradnju u praćenju vektora i prijenosnika bolesti (npr. krpelja), podršci znanstvenim istraživanjima i laboratorijskoj dijagnostici, informiranju javnosti o preventivnim mjerama. Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije nastavlja s projektima sustavnog nadzora i istraživanja krpeljnih patogena u okolišu, u cilju pravodobnog otkrivanja i sprečavanja širenja krpeljima prenosivih bolesti.

Povezane vijesti

• VRATILI SE S FRATARSKOG PUNI OPASNIH NAMETNIKA: Krpelji i u Puli mogu prenijeti boreliozu, pa čak i babeziozu
• Životna linija: U Hrvatskoj oko 200.000 osoba boluje od depresije
• Dolazi proljeće ali i rizik boravka u prirodi, kako reagirati?