Neki komarci sve se više oslanjaju na ljudsku krv, a znanstvenici smatraju da smo za to vjerojatno sami odgovorni, pokazuje novo istraživanje. Studija provedena u Brazilu otkrila je da s padom bioraznolikosti raste vjerojatnost da će komarci za obrok odabrati ljude. Kako ljudska aktivnost potiskuje druge životinje iz regije, komarci imaju manje alternativa za hranjenje, piše Science Alert, a prenosi Index.hr.

Istraživanje u Brazilu

Istraživači sa Saveznog sveučilišta u Rio de Janeiru i Instituta Oswaldo Cruz postavili su svjetlosne zamke u dva prirodna rezervata u Atlantskoj šumi u Brazilu, gdje su prikupili 52 vrste komaraca. Tim je zatim iz uzorka od više od 1.700 jedinki izdvojio ženke koje su se nahranile krvlju. Od tog broja, 24 su sadržavale prepoznatljivu DNK.

Ljudska krv dominantan izvor

Analiza je pokazala da je u 18 uzoraka pronađena ljudska DNK. Sljedeća najveća skupina bile su ptice, s krvlju šest različitih vrsta ptica, dok je krv vodozemaca, glodavaca i pasa pronađena u po jednom uzorku.

"Ovdje pokazujemo da vrste komaraca koje smo uhvatili u ostacima Atlantske šume imaju jasnu preferenciju za hranjenje ljudskom krvlju", rekao je Jeronimo Alencar, biolog s Instituta Oswaldo Cruz.

Deforestacija kao uzrok

Tim navodi nekoliko razloga za velik broj ljudi kao izvor hrane, a najočitiji je da zbog pojačane deforestacije na tim područjima jednostavno boravi više ljudi.

"S manje dostupnih prirodnih opcija, komarci su prisiljeni tražiti nove, alternativne izvore krvi. Na kraju se više hrane ljudima iz praktičnosti, budući da smo mi najrasprostranjeniji domaćin u tim područjima", kazao je Sergio Machado, mikrobiolog sa Saveznog sveučilišta u Rio de Janeiru.

Budući koraci

Znanstvenici ističu kako je potrebna detaljnija analiza, koja bi mogla uključivati i bolje metode za hvatanje insekata. Svjetlosne zamke, naime, češće privlače gladne komarce, dok se oni koji su se nedavno hranili teže hvataju jer se radije odmaraju.

Bolje razumijevanje prehrambenih navika komaraca moglo bi poboljšati strategije prevencije bolesti. Istraživanje je objavljeno u časopisu Frontiers in Ecology and Evolution.

Povezane vijesti

• IRENA: Udvostručiti ulaganja u obnovljive izvore
• UN: Nemojmo zbog pandemije zanemariti klimatske promjene
• Europski parlament podržao snažnije mjere za oporavak ribljeg fonda