Većina posjetitelja karlovačke izložbe o povijesti novca “U susret euru” u Galeriji "Zilik" ostala je iznenađena spoznajom da je ne tako davne 1919. godine Karlovac imao svoj vlastiti novac, karlovačke filire, a povijest cijele Hrvatske pričale su i sve druge monete te izložbe.

Karlovački filir bio je u uporabi samo šest mjeseci. Ukinut je jer ga je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca nakon raspada Austro-Ugarske krajem 1918. zamijenila svojim novcem, a riječ o nostrificiranoj austrougarskoj kruni koja je samo dobila žig Kraljevine. Time su karlovački filiri nastavili život samo kroz numizmatičke zbirke i muzejske vitrine. Provjerom podataka s aukcija, prošli mjesec novčanica od deset filira dosegnula je cijenu od 372 kune, a “pedesetica” je znatno skuplja.  Za cijeli komplet traži se po tisuću kuna, prenio je podatke karlovački numizmatičar Mladen Rožman .

Novac Kraljevine SHS koristio se do 1929. godine, a zatim su se sve do 1941. godine koristili dinari Kraljevine Jugoslavije. Posjetiteljima je bilo zanimljivo vidjeti da je u njih bila utisnuta i hrvatska šahovnica.

Hrvatska u vrijeme hrvatskih narodnih vladara nije imala svoj novac, nego je u optjecaju bio novac susjednih država. Novcem su se Hrvati počeli više služiti tek u 9. stoljeću, do kada je ulogu novca imalo krzno kune. Za krzno jedne kune moglo se kupiti mnogo razne robe.  Do kraja 11. stoljeća trgovalo se najviše s bizantskim, a od 12. stoljeća i mletačkim novcem. S križarskim ratovima tijekom 13. stoljeća pojavljuje se i novac njemačkih država.

Prvi hrvatski službeni novac je kuna, i to ona od 1941. do 1945. godine iz NDH, a dijelila se na 100 banica. Serija kuna iz 1943. godine ima visoku numizmatičku vrijednost, npr. novčanica od 500 kuna, kojih je u svijetu pronađeno samo desetak, sada vrijedi oko 6000 eura, a zadnja je u Hrvatskoj na jednoj aukciji prije dvije godina prodana za 42.000 kuna, današnjih kuna, našalio se numizmatičar  Rožman. Ta je kuna 1945. propala zajedno s kvislinškim endehazijskim režimom, a slijedilo je kratkotrajno plaćanje "partizanskim dinarom", kako se kolokvijalno zvao jugoslavenski dinar. 

Jugoslavenskim dinarom u Hrvatskoj se plaćalo do 1991. godine i uspostave današnje Hrvatske te tiskanja "hrvatskog dinara", prijelaznog sredstva plaćanja do uvođenja današnje službene monete kune, koja nam vrijedi samo do Nove godine i usporedno s eurom još dva tjedna siječnja.

Ne treba zaboraviti da je u Domovinskom ratu gotovo trećina teritorija Hrvatske bila okupirana i čak 52 posto Karlovačke županije te je na izložbi izložen i “krajinski dinar”, novac samoproglašene Republike Srpske Krajine.

Taj je novac inflacija tako snažno grizla da su se tiskale i novčanice od 50 milijarda dinara.

Priča se da se u gostionicama piće plaćalo oko 100.000 dinara, i to čim se naručilo jer bi za koji sat bilo mnogo skuplje. Na www.aukcije.hr danas se novčanica od 50.000 dinara iz 1993. godine, dakle vrijednosti pola šalice kave, prodaje za 99 kuna.

Poznata je slična višegodišnja inflacija s jugoslavenskim dinarom. Posljednji predsjednik vlade SFRJ Ante Marković proveo je 1990. godine denominaciju, pri čemu su s novčanice od 10.000 dinara uklonjene četiri nule. Zemlja se donekle ekonomski stabilizirala, ali ne i politika, Slovenija i Hrvatska bile su na putu odcjepljenja od SFRJ te je Slovenija 1991. izdala slovenski tolar, Hrvatska hrvatski dinar, a Jugoslavija je, na primjer, 1993. godine tiskala novčanicu od 500 milijarda dinara.

Posjetitelje izložbe, pogotovo mlađe, zanima i razlika među kovanicama eura, kojima je glava ista, a pismo ili naličje razlikuje se po zemljama eurozone. Naime, izložene su novčanice i kovanice eura svih 19 država eurozone te dizajnerska rješenja hrvatskog eura kao 20. zemlje eurozone.

Od 1. prosinca moći ćemo kupiti početni paket kovanica eura s hrvatskom nacionalnom stranom, a prema Rožmanovim riječima, trebale bi se sačuvati i dobro uščuvane novčanice kuna jer će se jednom na njima moći višestruko zaraditi. Jubilarna izdanja kune već su vrlo vrijedna. Primjerice, kovanica od 50 lipa izdana 1996. u povodu Europskoga nogometnog prvenstva u Engleskoj sada vrijedi 50 kuna, a prigodna kovanica s Pelješkim mostom od 25 kuna, izdana ovog ljeta, danas se nudi (aukcije.hr) po 450 kuna.

Povezane vijesti

• Kuna neće oslabiti
• Mozaik kao slikarstvo za vječnost
• Alija i Medina Rešić izlažu u studiju Poola na Verudeli