GORUĆA TEMA

TEA GOLJA I SANJA DOLENEC sa Sveučilišta u Puli vjeruju u bolju budućnost nakon koronakrize: Svijet će doživjeti transformaciju, a turizam renesansu!

| Autor: Duška PALIBRK

O utjecaju i posljedicama Covida-19 na turizam razgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Teom Golja, dekanicom Fakulteta za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije Sveučilišta Jurja Dobrile, i Sanjom Dolenec, magistricom ekonomije, doktorandicom i asistenticom na studiju Kultura i turizam u Puli.

Prof. Golja i magistrica Dolenec upozoravaju da bi umjesto o utjecaju SARS-CoV-2 virusa na turizam, prikladnije bilo govoriti o očekivanim posljedicama njegova utjecaja. I o posljedicama je, kaže Golja, suviše rano i nezahvalno govoriti iz više razloga, ali dva navodi kao ključna: nepoznata i brzo evoluirajuća priroda ove pandemije i to što ne znamo kada će pandemija okončati. Ipak, četiri osnovne sfere utjecaja pandemije koronavirusa na turizam moraju se spomenuti, a to su socijalna, zdravstvena, ekonomska i emocionalna.

Što ipak znamo o mogućim posljedicama Covida-19 na međunarodni turizam?

- Bilo kakva egzaktna procjena posljedica ove krize na turizam, a koju ni na jedan način ne možemo uspoređivati s ijednom prethodnom, vrlo je nezahvalna, upravo iz spomenutih ključnih razloga. Jako je izazovno izaći s ikakvim prognozama, no neke se procjene ipak rade, ali temelje se na pretpostavkama, kaže Tea Golja.

Svjetsko turističko vijeće (WTTC) procjenjuje da je trenutno upitno i pod rizikom gotovo 75 milijuna radnih mjesta, a od toga u Europi više od 10 milijuna. Samo u Europi to predstavlja gubitak od gotovo 500 milijardi američkih dolara. WTTC čak prognozira da bi gubitak prihoda od turizma i prijevoza povezanog s turističkim kretanjima mogao iznositi oko 2,1 trilijun dolara u 2020. godini. Svjetska turistička zajednica Ujedinjenih naroda (UNWTO) predviđa 20-30 posto pada međunarodnih turističkih dolazaka i time gubitke od 300 do 450 milijardi dolara prihoda iz turizma.

- Ti se podaci stalno mijenjaju. Moja je procjena da će pad biti puno veći. UNWTO predviđa da će međunarodni turistički dolasci pasti na razinu 2012.-2014. godine kada je svijetom putovalo između milijarde i 1,1 milijarde turista, u različite svrhe. Ipak, razvoj pandemije u nama susjednim zemljama, zatim situacija u SAD-u te činjenica da se u Kini i dalje evidentiraju novi slučajevi zaraze implicira da su ovo možda suviše optimistične prognoze. Usporedbe radi, globalna ekonomska kriza 2008. uzrokovala je pad međunarodnih turističkih dolazaka od četiri posto i prihoda iz turizma otprilike 5,4 posto u 2009. godini, što je oko sedam puta manje nego što su predviđanja za ovu godinu. Lani je zabilježeno 1,5 milijardi međunarodnih turističkih dolazaka, četiri posto više nego 2018., i ostvareno je 1,7 trilijuna američkih dolara prihoda od turizma i prijevoza. Od 2000. do 2019. turizam na međunarodnoj razini bilježi rast od 117 posto. Ako gledamo projekcije WTTC-a o mogućim gubitcima od 2,1 trilijun dolara, to bi značilo da bi ova kriza mogla "pojesti" gotovo potpunu zaradu iz turizma i putovanja, navodi prof. Golja.

Gotovo se u potpunosti zamrznuo zračni prijevoz koji je prošle godine koristilo čak 4,5 milijardi putnika. Tijekom ožujka zrakoplovni prijevoznici letjeli su i prazni, uz visoke troškove, a samo da ne bi izgubili slotove koji im se redovno dodjeljuju, a nakon toga većina zemalja zatvorila je svoje granice. Međunarodna udruga za zračni prijevoz IATA previđa 252 milijarde dolara gubitaka prihoda od putovanja u 2020. godini i gotovo 40 posto pad u RPKs (Revenue Passenger Kilometers). IATA očekuje 411 milijuna putnika manje samo u prvoj polovici godine. Upozoravaju da samo otprilike 30 od 300 zrakoplovnih poduzeća imaju osiguranu likvidnost za tri mjeseca, dok većina ima samo za dva mjeseca.

- Upravo zrakoplovna poduzeća zahtijevaju posebnu potporu vlada i financijskih institucija, a danas već najavljuju velika otpuštanja. British Airways najavljuje 12.000 otkaza, Scandinavian Airlines (SAS) oko 10.000, a realizaciju prošlogodišnjeg obujma prometa u njemačkoj Lufthansi ne očekuju ni u 2023. godini. Oporavak u ovom sektoru da, ali će biti vrlo teško. Valja računati da će se, zbog straha koji ostaje nakon ove pandemije, ljudi lakše odlučivati za neka bliža putovanja, pa tako i linije - najprije će se otvarati one nacionalne, regionalne, kraće rute, a onda duži i transkontinentalni letovi, ali puno sporije. Uz to, ako će zrakoplovna poduzeća morati respektirati vrlo stroge mjere i propise (fizička udaljenost, pregrade i slično) koji se najavljuju, postavlja se pitanje koliko će biti skupo koristiti avionski prijevoz. Inače su tendencije bile globalno takve da se ova vrst prijevoza učini što dostupnijim, što pristupačnijim cijenama. Ovo sada izgleda potpuno suprotno. Valja vidjeti. Visok rizik oporavka je pred niskobudžetnim zrakoplovnim poduzećima. Neka su već bankrotirala, kaže Golja.

Podsjeća da je svinjska gripa (A/H1N1) 2009. godine globalnu ekonomiju koštala između 45 i 55 milijardi dolara, a SARS 2003. godine oko 30-50 milijardi dolara. Utjecaj SARS-a na turizam nije bio toliko snažan kao što će to biti danas jer turistička industrija tada nije bila toliko ovisna o Kini. Kina je 2003. godine izgubila negdje između 25 posto doprinosa BDP-u iz turizma i trebalo je otprilike 16 mjeseci da se oporavi i povrati na razinu pretkriznog razdoblja. Gotovo tri milijuna ljudi tada je ostalo bez posla. Ekonomska kriza i sada je nezaobilazna. Realno je očekivati da se sprema globalna recesija i očekuju masovni gubici radnih mjesta po smirivanju ovih turbulencija, tumači profesorica.

Što još država može učiniti da smanji negativan utjecaj Covida-19 na turizam? Kako pomoći onima koji su direktno pogođeni u turizmu - hotelijerima, ugostiteljima, privatnim iznajmljivačima?

- Država se može zadužiti da bi osigurala potpore tvrtkama i građanima, ali novo zaduživanje opet treba plaćati iz državnog proračuna koji će opet puniti iscrpljeno gospodarstvo, vrlo vjerojatno još i više zaduženo. Svijet je danas u dilemi pronalaska ravnoteže i "kompromisa" između ljudskog zdravlja i ekonomskog zdravlja, ali i pitanja hoće li se gospodarstvu olakšati osiguravanjem likvidnosti ili će se ta sredstva, iako odobrena i po povoljnim uvjetima, morati vraćati u budućnosti i na koji će se način vraćati. Ovo je pitanje, rekla bih, osobito "virulentno" u domeni uslužnih djelatnosti kakav i je turizam. Tu se radi o uslugama koje, ako se ne realiziraju, ne može se više računati na taj prihod. Izgubljena noć u hotelu, kući za odmor, nautičkom turizmu ili kampu je izgubljen prihod po noćenju i on se neće ostvariti "nekad" u budućnosti. Neprodana soba je najskuplja soba! Na tragu ovoga, vrsta injekcije likvidnosti koja se osigurava trebala bi biti temeljena na tome može li se privremen pad prihoda u budućnosti nadoknaditi ili ne. Ako da, radni kapital se može osigurati uz povoljnije zajmove, ali ako ne, treba osigurati potpore i porezne olakšice. Ovo drugo je primjenjivo u slučaju potpunog zaustavljanja svih aktivnosti u turizmu. Vrijeme u turizmu ide u samo jednom smjeru i nije skalabilno, navodi Golja.

Na pitanje hoće li ova pandemija promijeniti turizam koji danas poznajemo, kaže da je već snažno izmijenila društvo, naše standardne obrasce ponašanja i naš život.

- Svijet će doživjeti transformaciju, to zasigurno. Turističke destinacije već sada moraju nužno promišljati o važnosti osiguravanja konkurentnosti promjenom paradigme, uspostavom novog sustava vrijednosti i usmjeravanjem na održive oblike turizma. Turizam će doživjeti svojevrsnu renesansu. Etika, društvena odgovornost, briga o okolišu, osnaživanje lokalne kulture i njegovanje identiteta, autentičnost bit će prioriteti o kojima će se snažno promišljati. To je, u principu, gotovo potpuno suprotno od svega onoga što je obilježavalo turizam prije Covida-19. Diskusije o transformaciji turizma vode se već na razini međunarodne zajednice i stručnjaka u području turizma. Kriza nam je prilika za nove spoznaje i novi turizam. Za osiguravanje dugoročne konkurentnosti turističke destinacije sigurnost i zaštita zdravlja su oduvijek bili od presudna značaja. To su čimbenici koji utječu na donošenje odluke o putovanju. Mi se kao destinacija možemo pohvaliti jer godinama uživamo status sigurne turističke destinacije, zaključuje Tea Golja.

Turizam, dakle, koji poznajemo danas ostavit ćemo u prošlosti. Što nam je očekivati od ove turističke sezone?

- Donedavno nam se činilo da ekonomija dominira svime. Algoritmi su postali naši glavni proroci. Nova velika revolucija koju slobodno možemo nazvati Big Data, u kojoj su podatci glavni resurs i alat za prognoziranje i informiranje (Big Data, IoT, umjetna inteligencija) omogućavala nam je gotovo egzaktno mjesečno prognoziranje broja turističkih dolazaka, noćenja i projekciju realizacije prihoda kako u hotelu, kampu, kući za odmor tako i u nautičkom turizmu i drugim oblicima smještaja. A sada? Sada vam ne mogu odgovoriti na ovo pitanje i biti sigurna ili gotovo sigurna da je to ispravno. Postali smo tako nemoćni pred virusom koji je izazvao potpuni tsunami u društvu, navodi Golja.

Podsjeća da Hrvatska u ljetnoj sezoni ostvari više od 60 posto prihoda, odnosno oko 6,5 milijardi eura, te u tih par mjeseci realizira više od 60 posto godišnjeg turističkog prometa.

- Teško je očekivati da ćemo, sukladno trenutnim uvjetima, "uhvatiti" glavnu sezonu. Bit će izazovno i u posezoni. Premda, sve ove procjene treba uzeti s određenom razinom opreza zbog magnitude, volatilnosti i neviđene prirode ove krize. U prva tri mjeseca realizirali smo 635 tisuća dolazaka i gotovo 1,9 milijuna noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje 2019. pad od 33 i 20 posto. Prednost Hrvatske kao turističke destinacije jest što smo i dalje primarno auto-destinacija, pa ako se situacija smiri, možda možemo određena turistička kretanja zabilježiti u posezoni, što je teže nama konkurentnim zemljama koje su udaljenije od glavnog emitivnog tržišta. Iako u prvom valu otvaranja granica i uspostavom turističkih koridora možemo očekivati one turiste koji su nam najbliži i najvjerniji kao što su Slovenci, Česi i Slovaci, a Austrijance i Nijemce tek nakon što vidimo kako će se u njihovoj zemlji regulirati kretanja i osiguravati ekonomski oporavak. Ulijeva povjerenje što se Hrvatska promovira kao sigurna destinacija u Njemačkoj. Povratak na turističke rezultate 2019. ne bih očekivala ni u 2021., tek kasnije. Istaknula bih odmah i dobru inicijativu Hrvatske turističke zajednice koja je u ovim vrlo teškim trenucima poslala poruke ohrabrenja na naša glavna emitivna tržišta koja su na to dobro reagirala. Ono što HTZ i danas jako dobro odrađuje jest promocija Hrvatske kao sigurne turističke destinacije, a to čini prije svega na društvenim mrežama, slanjem umirujućih poruka i fotografijama koje izazivaju pozitivne emocije, kaže Golja, podsjećajući na najnoviju komunikacijsku kampanju HTZ-a pod nazivom #CroatiaLongDistanceLove "Welcome Croatia to Your Home".

Nadalje, HTZ aktivno promovira i bogatu i raznoliku hrvatsku gastronomiju kroz kampanju UNWTO-a i projekt #TravelTomorrow, a najavljeno je i pridruživanje promotivnoj kampanji #TogetherInTravel Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (WTTC) i kampanji Europske komisije za turizam (ETC).

- Nužno je sada stići do ljudi koji u ovom trenutku, zbog korona "lockdowna", u komforu topline svojega doma mogu maštati i virtualno doživjeti hrvatska turistička iskustva. Foto i video-materijal, proširena stvarnost, 3D, 180 stupnjeva, sve su to dostupna tehnološka rješenja koja mogu snažno ispričati priču, osigurati mogućnost virtualnog istraživanja te bogata, gotovo stvarna iskustva potencijalnim budućim turistima koji trenutno ne mogu posjetiti destinaciju. Ono što moramo jest uspjeti dobiti povjerenje onih koji planiraju putovati sutra. Tu su mogućnosti velike. Naglašavati se mora autentičnost, osobni razvoj i promišljanje o sebi te transformacijska snaga turizma jer turisti sutra bit će sasvim drugačijih pogleda i zahtjeva od onih koje smo imali prije Covida-19. Pred nama su sasvim novi modeli razvoja turizma u budućnosti, ističe profesorica Tea Golja.

Sanja Dolenec dodaje da je u situaciji u kojoj nema vjerodostojnih znanstvenih uporišta, za projekciju ove turističke sezone prikladna samorefleksija znanstvene zajednice i povratak u same temelje turizma, kako kaže. Uostalom, vrijeme neizvjesnosti je vrijeme u kojem se okrećemo sebi i temeljima da bismo odabrali prikladan smjer djelovanja za svoj boljitak.

- Moramo zaviriti unutar sebe, promišljati o našem profilu kao potencijalnog turista. Isto tako, kao receptivna turistička destinacija Istra, možemo pokušati promišljati kakvi su naši stavovi o dolascima turista. Ovdje se osvrćemo na čimbenik koji detektira naše ponašanje, a u ovo krizno vrijeme ima ključnu ulogu - sigurnost, odnosno sigurnost da se nećemo zaraziti od virusa zbog turističkih kretanja. Sigurnost je primarna čovjekova potreba, a danas se propitkujemo jesmo li dovoljno oprezni i jesu li određene aktivnosti uopće sigurne. Treba razumjeti da osoba kojoj je rutina poljuljana, u ulozi je potencijalnog turista koji se pita je li sigurno putovanje u ovakvim prilikama. Ranjivost turista, odnosno njegova percepcija o sigurnosti prije puta, na putu i nakon putovanja koncept je koji utječe na odluku hoće li putovati ili ne. Ako turist percipira da mu putovanje ne garantira sigurnost, u ovom slučaju u sprječavanje zaraze, ne može se očekivati da će se odlučiti na putovanje. S druge pak strane, svjedočimo stigmatiziranju onih koji su se vratili s puta od strane pripadnika lokalne zajednice. Jesmo li spremni kao lokalna zajednica primiti strane turiste? Osjećamo li se sigurno u njihovom prisustvu? Jasno, ne možemo homogenizirati stavove cijele zajednice, ali negodovanje jedne osobe zbog prisustva turista uvelike može utjecati na percepciju sigurnosti i dobrodošlice turista u destinaciji. Ovo su dvije strane iste medalje, sigurnost dovodi do pada potražnje koja je u kratkom roku osjetljivija od ponude, kaže Dolenec.

I nas kao potencijalne turiste zanima koliko ćemo čekati na nova putovanja. Na to Dolenec odgovara da se ne može predvidjeti kada će nadležne institucije proglasiti kraj pandemije i pravnom regulacijom omogućiti turistička kretanja. Kada dođe do toga, veli, odgovor ćemo zasigurno zatražiti ponovno unutar sebe i pokušati prikupiti što je moguće više informacija o tome jesu li odabrani letovi avionom, smještaj, gastronomska ponuda, kupovanje i posjet kulturnim institucijama, pristup zdravstvenim uslugama destinacije sigurni te hoće li nas lokalna zajednica u toj destinaciji prihvatiti i hoće li naši bližnji po povratku s puta s radošću slušati o našim doživljajima.

- Što se tiče svakodnevice, iščekujemo povratak u normalu, društvenom životu, uživanju u ispijanju kava u omiljenim kafićima. Mi se tih svakodnevnih užitaka nismo odrekli, već smo ih odgodili. Isto vrijedi i za turizam. Putovanja odgađamo za sigurnija vremena, a danas promišljamo i "ostajemo doma", da ona dođu čim prije, zaključuje Sanja Dolenec. A kada dođu, računajmo da će se ljudi odlučivati lakše za neke drugačije vrste smještajnih objekata, one u kojima mogu u prvi mah osigurati dostatnu fizičku distancu, visoke higijenske standarde i mir. Tu vidimo priliku za kuće za odmor u udaljenijim mjestima, kampove, ali i nautički turizam koji je danas isto tako pred velikim izazovom u Hrvatskoj. Nemojmo zaboraviti da je Hrvatska perjanica svjetske flote i imamo više od 4.500 brodova u charteru koji sada miruju. Pisat će se knjige i dopunjavati one iz područja turizma i makroekonomije o krizi uzrokovanoj koronavirusom, zaključuje Tea Golja.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater