U raspravi o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima sudjelovao je saborski zastupnik Dalibor Paus, koji je ocijenio da predloženi zakon uglavnom obuhvaća tehničke nedostatke iz proteklih godina te predstavlja, kako je rekao, "analitički pogled u prošlost".

"Činjenica je da ponovno nema pogleda u budućnost, nema migracijske i integracijske politike, tek ispravljanje tehničkih i organizacijskih nedostataka. Hrvatsko gospodarstvo i javni sektor trebaju radnike. U Hrvatsku ne dolaze samo radnici, nego ljudi sa svim svojim vrlinama i manama i prema njima se prvenstveno moramo odnositi kao prema ljudima, a ne kao prema privremenom ekonomskom resursu. Stoga, potrebna je cjelovita migracijska integracijska politika i to ovom Zakonu nedostaje", rekao je Paus.

(Press IDS)

Dodao je kako će strani radnici postati dio zajednice, da će njihova djeca ići u škole i vrtiće te sudjelovati u svakodnevnom životu Hrvatske.

Na zakonski prijedlog osvrnuo se i Anteo Milos, istaknuvši da pitanje stranih radnika postaje jedno od ključnih pitanja hrvatskog gospodarstva, tržišta rada, turizma, ali i dugoročne društvene stabilnosti.

"Vidljivo je da je zakonodavac prepoznao potrebu za strožim nadzorom, ali i za većom pravnom sigurnošću i jasnijim pravilima za poslodavce i strane radnike. Kao Klub IDS-a podržat ćemo ovaj Zakon, ali uz jasnu poruku: podržavamo bolje uređenje sustava, zaštitu radnika i uvažavanje sezonalne specifičnosti, no tražit ćemo da se dodatno radi na fleksibilnosti, regionalnom pristupu i stvarnoj integraciji ljudi koji dolaze raditi u Hrvatsku kroz transparentnu financijsku politiku integracije prema lokalnim zajednicama", rekao je Milos.

Kao pozitivan primjer izdvojio je Istarsku županiju, gdje se, prema njegovim riječima, već razvijaju konkretni modeli integracije stranih radnika.

"U Istri se ne govori samo o tome koliko nam stranih radnika treba i koliko je dozvola potrebno. Govori se o tome kako ti ljudi mogu postati dio zajednice u kojoj žive i rade. Upravo se radi na osnivanju Centra za strane radnike, stvaranje regionalne mreže podrške, uključivanja gradova i općina kroz lokalne referente, tečajeve hrvatskog jezika, pravnu i psihosocijalnu pomoć. To je važan iskorak", naglasio je Milos.

Uputio je i apel državi da takve regionalne modele prepozna i sustavno financijski podrži.

Povezane vijesti

• Politizacija migracija i izazovi integracije stranih radnika u Hrvatskoj
• Paus: Ne možemo tražiti integraciju, a strane radnike tretirati kao nevidljive
• Strani radnici i zakon koji mijenja tržište: Jedni za integraciju, drugi strahuju za sigurnost i plaće