DUBROVAČKI TURIZAM STAGNIRA

HRVATSKA DESTINACIJA BROJ JEDAN SADA JE ROVINJ. Dok se u tamo iz godine u godinu događa nešto novo, u Dubrovniku nema pomaka. SADA JE SVE TO DOŠLO NA NAPLATU

Sve ono što je učinio Rovinj da postane turistički grad broj jedan u Hrvatskoj, u Dubrovniku nije urađeno. Stradun je i dalje mjesto za naprosto grozne trgovine kičem, suvenirnice koje sliče na one iz vremena socijalizma, a restorani mjesta gdje se pokušava zgrnuti novac na brzinu. U Dubrovniku se jede skupo i loše, pa čak i u razvikanim restoranima koji pokušavaju, bar na imidžu, dohvatiti europski standard

| Autor: Jurica Körbler
Rovinj (Snimio Neven Lazarević)

Rovinj (Snimio Neven Lazarević)


Dubrovnik ovih dana daje sliku daleko od one iz vremena prije pandemije, jedina je utjeha da je "malo bolje" nego u isto vrijeme prošle godine. Britanaca nema, svi očekuju kad će poletjeti zrakoplovi iz Londona, nešto Amerikanaca je došlo, ali Stradun navečer bude pust već poslije 22 sata.

Svi oni koji su godinama živjeli od turizma sada mogu samo sanjati sezone kada se već u ovo vrijeme tražio slobodni krevet, a sve hotelske sobe bile popunjene.

Da se s Dubrovnikom nešto ozbiljno događa najbolji je pokazatelj Booking.com, gdje se cijene za hotele i privatne apartmane mijenjaju ne iz dana u dan, već doslovno iz sata u sat. Prije mjesec dana bolji apartmani koštali su oko 1.000 kuna za noć, sada ih je moguće unajmiti i za 300 kuna. Čim se pojave vijesti da dolazi nešto čartera odmah skaču i cijene i tako u krug. Rezultat je taj da su mnogi privatni apartmani i dalje prazni, a rate kredita idu. Jesen, a pogotovo zima, bit će za najpoznatiji turistički grad u Hrvatskoj izuzetno teški. Prave posljedice korona krize tek tada će osjetiti brojni Dubrovčani.

Suludo skup parking

A onda se postavlja i logično pitanje, je li korona jedini razlog što turizam u Dubrovniku stagnira. Odgovor nije teško dati, ne zaobilaze turisti Dubrovnik samo zbog pandemije i problema s dolaskom, pošto je riječ o aviodestinaciji, već i zbog toga što dubrovački turizam stagnira, ništa se ne događa, a usluga je sve lošija. Sve ono što je učinio Rovinj da postane turistički grad broj jedan u Hrvatskoj, u Dubrovniku nije urađeno. Stradun je i dalje mjesto za naprosto grozne trgovine kičem, suvenirnice koje sliče na one iz vremena socijalizma, a restorani mjesta gdje se pokušava zgrnuti novac na brzinu. U Dubrovniku se jede skupo i loše, pa čak i u razvikanim restoranima koji pokušavaju, bar na imidžu, dohvatiti europski standard. Tih bogatih turista koji mogu platiti večeru nekoliko stotina eura već dugo nema, a kako stoje stvari, neće ih u dogledno vrijeme ni biti. I zato Dubrovnik, za razliku od Rovinja i mnogih istarskih mjesta, čeka mnogo neizvjesnija turistička budućnost.

Dubrovnik (Snimio Petar Fabijan)

Dubrovnik (Snimio Petar Fabijan)

Nadalje, promet je rak rana turističkog Dubrovnika, posebno kada je riječ o mjestima za parkiranje. Prošlih godina plaćalo se 75 kuna za sat, sada je cijena 50 kuna, ali to je i dalje pretjerano skupo. Za ostaviti auto u garaži na 24 sata plaća se kao i za najam boljeg apartmana, a javni prijevoz je loše organiziran i također skup, 20 kuna za vožnju autobusom. Autobusi nemilosrdno jure uz uske pločnike gdje hodaju turisti, pa bi bilo potrebno reći vozačima da tamo ima i djece. Ali, koga briga. Da nema svemogućeg Ubera ili Bolta, gotovo bi bilo nemoguće kretanje po Dubrovniku, jer taksisti određuju cijene od oka, a one su bar duplo više od Ubera. Sve to je možda moglo proći u godinama kada je gostiju bilo mnogo, sada to postaje krupni problem.

Noćenje malo bogatstvo

Potom, oni koji dolaze automobilom u Dubrovnik ne samo da moraju proći granicu s BiH, dok Pelješki most ne bude gotov, već ih tek u gradu čekaju nesnosni problemi. Dubrovački hoteli od kako su oni najbolji u vlasištvu Lukšić grupe su na visokom nivou, ali su i cijene astronomske. U nekima je noćenje gotovo 1.000 eura, a to je skuplje i od najelitnijih destinacija i vrhunskih hotela na Mediteranu. Bogatim Amerikancima je to možda prihvatljivo, ali Europljanima teško. Pogotovo što mnogi od tih hotela i ne nude usluge kakve bi se očekivale u "pet zvjezdica" ili u hotelima u kojima treba brdo eura za boravak. Hotela ranga "Parka" u Rovinju naprosto nema, takvog da je baš sve dovedeno do savršenstva. Dok Rovinj ima ponudu za sve, od onih najbogatijih do onih koji si ne mogu priuštiti odmor u tih famoznih pet zvjezdica, Dubrovnik je zadržao logiku da ugošćuje samo one bogate. A njih, naprosto, nema.

Ovog vikenda Dubrovnik je domaćin dvije važne manifestacije, tradicionalnog Dubrovnik foruma na koji dolazi premijer Andrej Plenković, a sinoć su otvorene i Dubrovačke ljetne igre. Prošla su i vremena kada je na Forum stizala svjetska politička elita, iako je ove godine bilo mnogo, u političkom smislu, glamuroznije nego prije. Napokon su tu bili političari i diplomati, inače stalno gosti grada, dva dana se nešto događalo. Dubrovačke ljetne igre, sigurno najreprezentativniji hrvatski ljetni festival, još uvijek su pod dojmom pandemije i 72. izdanje otvoreno je ispred crkve sv. Vlaha samo za one koji imaju urednu potvrdu da su cijepljeni. A, nažalost, kada se radi o samim Dubrovčanima koji žive od turizma, malo je onih koji su se cijepili. Kao da ne vjeruju da je to spas ne samo za ovu sezonu, već i ulaznica za sigurnost i za sljedeću. Nisu cijepljeni ni mnogi koji direktno žive od turizma, maske malo tko nosi i svi se samo nadaju da će izgurati sezonu ako ne do listopada, ono bar do rujna.

Bude li tako, Igre će ove godine ponuditi nekoliko dramskih premijera, izložbi i koncerata, a reprizirat će se i "Hamlet" na Lovrijencu. Krajem srpnja bit će prikazan i pobjednički film s Pula film festivala u ljetnom kinu "Jadran", a bude li sve u redu, festival će završiti 25. kolovoza.

Slijede teški dani

Kulture tako neće nedostajati u Dubrovniku, ali bolno nedostaje radne snage. Hoteli koji su ovih dana otvoreni nakon duge zimske pauze muku muče sa sezonskim osobljem. Doslovno, priučene konobare se u zadnji trenutak uči kako se ponašati prema gostima, a u nekim restoranima rade vlasnici i kao pomoćno osoblje, jer slobodnih radnika nema. Ljude odlaze masovno u Irsku, kažu nam turistički radnici, a ima i mnogo onih koji su posao potražili na gradilištima. Iako se u turizmu u Dubrovniku još uvijek dobro zarađuje, pa konobari mogu mjesečno zaradi i više od 10.000 kuna, nitko ne želi posao. Ne pomaže ni apel da dođu kuhari i konobari iz susjedstva, od BiH do Srbije, ove sezone, kakva god bila, nedostaju u Dubrovniku i okolici stotine kvalificiranih kuhara i konobara, pa neki čak razmišljaju u punoj sezoni zatvoriti svoje lokale jer nema tko u njima raditi.

I dok istarski turizam ide dalje, dubrovački proživljava najveću krizu do sada. Očito Dubrovniku treba novi vjetar, trebaju se mijenjati navike po kojima euri samo tako dolaze. Zidine, Srđ, more i ljepote predivnog Dubrovnika očito nisu dovoljni u kriznim godinama za cijelu turističku industriju. U Dubrovniku bolno nedostaju mjesta za zabavu, sve zamre prije ponoći, a dosadne večeri nikako nisu preporuka za dolazak turista.

Dok se u Rovinju iz godine u godinu događa nešto novo, u Dubrovniku godinama nema pomaka. Sada je sve to došlo na naplatu. Ako podbaci i ova sezona, za mnoge Dubrovčane slijede teški dani, a nitko i ne želi razmišljati što bi se dogodilo da i naredna ljeta budu kao ovo i prošlo. Dubrovnik očito kao turistička destinacija vapi za pozitivnim pomacima koji za sada nisu na vidiku. Od stare slave se, nažalost, ne živi.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater