Nedavno je za direktora Turističke zajednice Medulin izabran Mihael Idžaković, inače pravnik u Arena Hospitality Grupi. Time je ta turistička kompanija dobila svog čovjeka na čelu organizacije koja upravlja destinacijom, odnosno odlučuje na koji će se način neko područje turistički razvijati i biti prepoznato na tržištu.

Nije nikakva novost da pojedini hotelijeri uzimaju u ruke destinacijski menadžment. To već dugo godina uspješno čini, recimo, Maistra u Rovinju. No, činjenica je s druge strane da bi upravljanje destinacijom trebalo biti u rukama više dionika, odnosno javnog, privatnog i civilnog sektora, kako je to definirano Zakonom o turističkim zajednicama (TZ-ovima). Uostalom, taj zakon definira i da nitko u skupštini TZ-a ne može imati više od 40 posto svojih predstavnika, bez obzira na njegov udio u prihodu, pa je zapravo nemoguće da neki hotelijer preuzme vođenje TZ-a sve i da hoće, a da pritom nema podršku javnog i civilnog sektora.

U slučaju Medulina očito je da su se sve strane složile da čovjek iz hotelijerstva preuzme turističko kormilo u općini. Ističemo da to ne znači i da je Arena Hospitality Grupa u potpunosti ovladala turizmom u Medulinu i okolici. Naime, kao što smo već napomenuli, zakon ne dozvoljava hotelijerima da imaju većinu ni u skupštini ni u vijeću TZ-ova, a upravo ta tijela nadgledaju rad direktora i odobravaju ili ne njegov program rada.

Mihael Idžaković, novi čelnik TZ-a Medulin i čovjek Arena Grupe

Ono što je Arena Hospitalityju svakako potrebno jest uskladiti upravljanje destinacijom s njihovim razvojnim planovima. Pritom ne mislimo na njihove hotele, koji imaju relativno mali udio u ukupnim smještajnim kapacitetima u općini, već na kampove koje prema našim informacijama ta turistička kompanija želi dovesti na viši nivo. A da bi to učinila, potrebno je imati i popratni sadržaj koji je u skladu s kategorijom, odnosno brojem zvjezdica u kampovima.

Drugim riječima, ne bi imalo smisla da Arena Hospitality ulaže veliki novac u ekskluzivni kamp, a u blizini njega da trešti glazba iz ofucanog lunaparka te da se sva ponuda svede na štandove s generičkim suvenirima, restorane u kojima se okreću odojci i vrckave sladoledare koji zabavljaju ljude svojim trikovima.

Na pitanje je li dobro da turističke kompanije upravljaju destinacijama, Denis Ivošević, direktor TZ-a Istre, koji je na to mjesto došao iz javnog sektora, ali je prije radio u privatnom, i to ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu, smatra da je u medulinskom slučaju to dobar potez.

- Na taj način na čelu turističke zajednice dobivamo ljude iz struke, iz turističkog sektora, koji su jako dobro upoznati s promocijom lokalne, ali i istarske destinacije, za razliku od drugih gdje u strukture turističkih zajednica ulaze predstavnici nekih djelatnosti koje su povezane s turizmom, ali nisu primarno turističke. Taj medulinski primjer definitivno ima prednosti. Međutim, naznačio bih ono što je bitno za Istru i što je razlikuje od ostatka Hrvatske, a to je suradnja privatnog i javnog sektora. To je ključno. Jer bi se odluke i novi projekti trebali donositi konsenzusom, zajedničkim uvjerenjem u ispravnost puta kojim neka destinacija želi ići. Bez obzira tko ima premoć u strukturi, mislim da uvijek treba njegovati suradnju između privatnog i javnog, budući da jednostrano zauzimanje pozicija nikome ne donosi dobro, kaže Ivošević.

Denis Ivošević, čelnik TZ-a Istre

Istra je, ističe, tu suradnju javnog i privatnog počela implementirati nakon što je usvojen prvi master plan upravljanja od 2004. do 2012. godine.

"To nije nikakva floskula, suradnja privatnog i javnog sektora potvrđuje se na svakom novom projektu, bez obzira koje veličine on bio. Prije tog našeg master plana događalo se da neki grad, na primjer, planira razvijati sjeverni dio svog područja, a hotelijeri se nalaze u južnom dijelu. S novim se pristupom to promijenilo. Logično je da se u takvim slučajevima postigne sinergija jer je tako razvoj brže i bolje vidljiv", kaže direktor istarskog TZ-a.

Smatra da hotelijeri mogu dati itekako velik doprinos u upravljanju destinacijom.

"Oni u svojim objektima dižu razinu kvalitete i usluge. Prema tome, mogu biti samo od pomoći u radu TZ-ova da se postigne neki novi razvoj. Jasno je da su Rovinj i Poreč u tome odlični primjeri za cijelu Hrvatsku. To su destinacije koje su ne samo na razini turizma, već i upravljanja gradovima dosegle zavidan standard i kvalitetu života, a to su postigle prije svega usmjerenošću na održivi razvoj."

No, Ivošević ističe i da nije nužno da direktori TZ-ova postaju ljudi iz hotelijerskih tvrtki. Uostalom, u praksi ima dobrih primjera koji govore da je potreban samo stručan i kvalitetan kadar, a onda nije bitno dolazi li on iz privatnog ili javnog sektora.

"To je kao kad netko tvrdi da niti jedna državna tvrtka ne može dobro funkcionirati. Ne slažem se s takvim uvriježenim mišljenjem, sve ovisi o ljudima i infrastrukturi kojom upravljaju, o čovjeku koji vodi neki sustav. Bitno je sagledati širu sliku razvoja i sve njegove faze, gdje jedan mali, partikularni interes u cijeloj priči dobiva minornu ulogu. Zato je bitna ta široka slika i hodogram razvoja. Jer važan je konačni cilj. Ponavljam, ne mogu hotelijer i jedinice lokalne samouprave biti suprotstavljene strane. Oni moraju komunicirati o nizu različitih pitanja - infrastrukturi, komunalijama… To je normalan proces koji se mora izgraditi dijalogom i poslovnom suradnjom. Vrlo jednostavno", zaključuje Ivošević

Direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić slaže se s Ivoševićem i na prvo mjesto stavlja suradnju javnog i privatnog sektora kao predispoziciju za kvalitetni razvoj neke destinacije.

- Ta je suradnja u turizmu nužna ukoliko svi skupa želimo destinaciju staviti ispred pojedinačnih interesa, što često, nažalost, nije slučaj. Imate situacije gdje se upravo zbog tih partikularnih interesa određeni dionici svađaju i onda interesi destinacije padaju u drugi ili treći plan. Kad govorimo o upravljanju destinacijom, pričamo o tome da se privatni i javni sektor putem barem nekih smjernica, ako već ne strateških dokumenata, opredjeljuju kakav turizam žele i onda paralelno idu tim pravcem. Zalud vam hotel s pet zvjezdica koji ima ambiciju raditi čitave godine ukoliko su svi restorani u toj destinaciji zimi zatvoreni, ili ako nemate cvjećarne, frizerske salone, prodavaonice s adekvatnom odjećom koju gosti koji odsjedaju u takvim hotelima traže. O tome treba voditi računa, jer se upravo to naziva upravljanje destinacijom, ističe.

Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma

Što se tiče TZ-ova, Ostojić kaže da nije bit njihovog postojanja isključivo promocija i organiziranje, odnosno financiranje manifestacija. TZ-ovi, naglašava, moraju biti mjesto okupljanja javnog i privatnog. "Gdje je ta suradnja uspješna, vidljiv je puno brži napredak u kvaliteti i konkurentnosti, a tamo gdje nije, takve destinacije zaostaju."

Izbor direktora TZ-a Medulin i njegovu bliskost s turističkom kompanijom koja djeluje na tom području, Ostojić nije htio komentirati. Rekao je tek da svatko o tome može imati mišljenje kakvo želi, ali da se svi skupa moramo pridržavati zakonskih normi.

"Ukoliko netko misli da postoji neka bolja varijanta ili da postojeća rješenja nisu najbolja, treba inicirati promjenu zakona", zaključio je.

Povezane vijesti

• OD MJERA IZUZETI HOTELI I KAMPOVI, DIREKTOR HUT-a ZADOVOLJAN "Ova odluka pokazuje da su naš trud i napor prepoznati"
• NATJEČAJ ZA DIREKTORA TURISTIČKE ZAJEDNICE MEDULIN: Enco Crnobori je i dalje u igri, ali favorit je netko drugi. Kandidat Ivana Kirca neočekivano otpao
• OBAVLJENI RAZGOVORI S KANDIDATIMA ZA DIREKTORA TZ MEDULIN. Nakon pet sati sjednica je prekinuta. Evo detalja