(Snimio Saša Miljević / Pixsell)
Da je kasni Uskrs sa svim mostovima prema 1. maju itekako napunio turističke kapacitete u Hrvatskoj pokazuju i novi podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ) prema kojima je prošlog mjeseca u našoj zemlji boravilo oko 1,2 milijuna turista ili 14 posto više nego lani, a ostvareno je oko 3,6 milijuna noćenja, što je za 17 posto više nego godinu ranije, kada je Uskrs bio krajem ožujka.
Samim time "podebljani" su rezultati za sva četiri prva ovogodišnja mjeseca u kojima je Hrvatska imala sveukupno 2,3 milijuna turista, što je tri posto više nego lani, a koji su ostvarili fizički turistički promet od 6,4 milijuna noćenja ili četiri posto više nego lani.
U travnju je tako zabilježeno oko milijun dolazaka stranih turista ili 16 posto više u usporedbi s travnjem 2024. te 232.984 dolaska domaćih turista, što je rast od 4 posto. Pritom je broj stranih noćenja bio čak 20 posto veći nego lani, dok su domaći turisti ostvarili 525.843 noćenja ili 14 posto više.
Najviše noćenja prošlog je mjeseca ostvareno u hotelima, gotovo polovica, s time da je u hotelskom smještaju broj noćenja u odnosu na lani veći za nekih 12 posto. Na drugom su mjestu s udjelom od 22 posto obiteljski iznajmljivači u čijim je smještajnim jedinicama ostvareno oko 800 tisuća noćenja, a što je za 22 posto više nego lani. Najveći rast s ostvarenih preko pola milijuna noćenja su kampovi koji su time lanjske brojke noćenja podebljali za čak 36 posto.
Tijekom travnja, najveći udio u ukupnim noćenjima na nacionalnom nivou ostvarilo je njemačko tržište, a potom slijede domaće tržište, Slovenija i Austrija. Nijemci su ostvarili nešto manje od 600 tisuća noćenja, što je čak 47 posto više nego lani, Hrvati oko 525 tisuća noćenja ili 14 posto više, Slovenci oko 420 tisuća noćenja ili 16 posto više, a Austrijanci oko 320 tisuća noćenja, što je također 47 posto više nego lani.
"Top 10" destinacija Hrvatske prema ukupnom turističkom prometu rangirano prema noćenjima prošlog su mjeseca bili Dubrovnik, koji je za sobom ostavio čak i drugi Zagreb, potom treći Poreč, pa Split, Rovinj, Zadar, Umag, Opatiju, Pulu i Funtanu.
Dodajmo i kako je što se tiče samo domaćih noćenja, Opatija na petom mjestu, a Crikvenica na desetom, dok je Dubrovnik na šestom, iza Opatije.
U hotelima je, pak, najveći promet ostvaren u Dubrovniku, a na listi deset onih s najvećim prometom u hotelima u travnju su i Poreč, Zagreb, Rovinj, Opatija, Umag, Zadar, Split, Konavle i Makarska. Listu deset destinacija s najvećim travanjskim prometom u kampovima pak čime Vrsar, potom drugi Mali Lošinj, treći Zadar, potom Funtana, Pula, Omišalj, Bale, Split, Krk i desete Buje. A destinacije koje su imale najviše noćenja u privatnom smještaju su Dubrovnik, Split, Zagreb, Zadar, Pula, Rovinj, Umag, Rijeka, Poreč i Kaštela.
Ukupno gledano, 37 posto komercijalnih turističkih noćenja u travnju ostvareno je temeljem prometa u organiziranom segmentu, dok na individualni segment otpada 63 posto. U hotelskim smještajnim objektima organizirani segment prometa obuhvaća 60 posto. Za obiteljski smještaj udjel organiziranog segmenta prometa iznosio je devet posto, a za kampove 24 posto.