POREZNE OLAKŠICE MLADIMA ZA ILI PROTIV: Ostanite, bit će bolje! / Mladi starima na grbači

"Svaka mala te rine naprid", zna reći moj tata. Ili, svaka pomoć je dobrodošla, ma koliko ona bila mala. Stoga sam "za" bilo kakvo porezno rasterećenje poreznih obveznika i za olakšice mladima. I ne samo njima. No, upravo se na mlade do 30 godina odnosi dio mjere iz paketa četvrtog kruga porezne reforme aktualne Vlade.

U javnu raspravu uskoro će biti upućen prijedlog da se za mlade do 25 godina obveza poreza na dohodak smanji za sto posto, a za one od 26 do 30 godina za 50 posto. Uvode se i novi neoporezivi primici, kao što su trošak smještaja za sve radnike i trošak prehrane do 12 tisuća kuna ili novčana naknada za smještaj i prehranu do pet tisuća kuna. Tu su i naknade za podmirivanje troškova usluga za odmor radnika izvan glavne sezone do 2.500 kuna te troškovi plaćanja vrtića za djecu radnika, kao i troškovi dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja. Predlažu se i neoporezivi primici za sve radnike i obrtnike, među kojima su novčane nagrade za rezultate rada do 5.000 kuna i potpora za novorođenče do 10.000 kuna godišnje.

Iako se u javnosti može čuti da je riječ o diskriminaciji starijih radnika, mnogi očito zaboravljaju dvije krucijalne stvari - da na mladima svijet ostaje i da su upravo mladi ti koji zadnjih mjeseci na veliko pakiraju kofere i odlaze svoju budućnost graditi u zapadne zemlje Europske unije. I to nakon što su ovdje odgojeni, ovdje se školovali. Sa sobom odnose svoju pamet, svoju djecu i hrvatsku budućnost. Zašto im onda povišicama plaće, koje bi po projekcijama trebale biti veće od 500 do tisuću kuna, barem ne pružiti ruku i reći - "Ostanite, bit će bolje".

Problem je što ove porezne reforme poslodavcima samo otvaraju prostor za povišicu ili, kako je kazao ministar financija Zdravko Marić, priliku da poreznu reformu "pretoče u neto plaće". Hoće li to učiniti, pitanje je svih pitanja. No, isto bi se pitanje moglo postaviti i za to hoće li, nakon što se smanji PDV na ugostiteljske usluge, ručak u restoranu doista pojeftiniti, hoće li radnici dobiti veću plaću ili će samo gazda na kraju sezone kupiti još noviji model mercedesa? No, to nije do onoga koji predlaže i provodi reforme. Vlada može dati okvir, mogućnost, a na poslodavcima je da je prepoznaju, prihvate i provode reforme te time sami sebi osiguraju mlade i perspektivne radnike za kojima toliko kukaju.

Predložene mjere mogle bi (hoće li - treba tek vidjeti) obuhvatiti oko 250 tisuća mladih, što svakako nije malo. Poglavito ako znamo da se iz Hrvatske već iselilo više od 300 tisuća radnika, a da statistički podaci pokazuju da je posljednjih deset godina iz populacije zaposlenih do 29 godina nestalo čak 83 tisuće osoba. Prema najnovijim podacima, najviše se iseljavaju upravo mladi od 25 do 29 godina, a lani je čak pet tisuća mladih te dobne skupine napustilo Hrvatsku.

Stoga, ukoliko želimo zadržati mlade - dajmo im šansu. Vlada kroz porezna rasterećenja i snaženjem gospodarstva, a poslodavci podizanjem plaća i boljim radnim uvjetima. Jer, na mladima svijet ostaje. (Borka PETROVIĆ)

Najavljeni segment četvrtog kruga minimalne porezne reforme - u kojem se najavljuje porezno rasterećenje radnika mlađih od 30 godina - dovodi u sumnju namjere Vlade da djeluje sukladno važećem Ustavu RH i postojećem Zakonu o radu. Ustavne norme, naime, predviđaju jednakost građana, bez obzira na dob, spol, nacionalnost, vjersku pripadnost ili političko opredjeljenje, dok se Zakonom o radu izričito propisuje kako se radnici ne smiju diskriminirati prema dobi i drugim ljudskim karakteristikama.

Donese li Hrvatski sabor odluku - na prijedlog Vlade i ministra financija Zdravka Marića - kojom se zaposlenici mlađi od 25 godina oslobađaju poreza na plaću, dok bi oni do 30 godina starosti imali "popust" od pedeset posto na plaćanje poreza - dogodit će se presedan koji će potvrditi kako hrvatska nije pravna država.

Očekuje se da javno savjetovanje o predloženim poreznim izmjenama izrodi i prijedloge kojima će sve to ostati u okvirima Ustava i zakona, a na što su HDZ već upozorili iz redova koalicijskih partnera.

Objašnjavanje poreznog oprosta za mlađe od 30 godina starosti u Vladi objašnjavaju kao mjeru protiv depopulacije Hrvatske i loših demografskih trendova, iako je ne potkrepljuju brojkama koje pokazuju da se iz Hrvatske iseljava baš u toj životnoj dobi i zbog malih plaća. Prema dostupnim podacima, sve je više onih koji se iseljavaju kao iskusni profesionalci s iskustvom, stari od 30 do 40 godina, jer su takvi kadrovi najtraženiji na tržištu rada bogatijih zemalja Europske unije. Primjerice, liječnici se ne iseljavaju poslije završetka fakulteta, nego kad okončaju specijalizaciju, dok se informatičari najprije afirmiraju u tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj.

Pozitivna porezna diskriminacija mladih osoba, što je najvažnije istaknuti, provodi se na račun starijih zaposlenika, onima pred mirovinom iako i statistike i zdrav razum pokazuju kako upravo njima treba državna pomoć da prežive. Umjesto pomoći radnicima starijim od 55 godina - koji će zahvaljujući mirovinskoj reformi biti u prilici da rade do 67. godine života - Vlada predlaže sustav po kojem će oni izdvajati za namirenje poreznih rashoda od kojih će korist imati i oni mlađi od trideset godina.

Drugim riječima, stari će hraniti mlade jer će plaćati puni porez kojim se financiraju škole, vrtići, državne službe, zdravstvo i sve ono što trebaju radnici koji su porezno rasterećeni kako bi im bilo lakše u životu. (Valjda i kako bi, zbog tog popusta, dali glas HDZ-u).

U normalnim obiteljima, mlađi članovi pomažu starije koji su im pomogli da naprave prve životne korake. Kod nas će stariji radnici imati "na grbači" mlade sve dok su sposobni da rade i pune poreznu blagajnu.

U Vladi nisu pomislili kako bi, s obzirom na visinu mirovina, trebalo osmisliti financijsku pomoć radnicima koji su desetak godina pred umirovljenjem u obliku štednje za starost koja bi se, možda, financirala određenim poreznim rasterećenjem.

Doduše, činjenica jest da na mladima svijet ostaje, ali u normalnim društvima oni pomažu starijima koje se ne diskriminira kroz spin-reformu porezne politike. (Dubravko Grakalić)