NAJNOVIJE



Digitalni nomad Matej Šimunić

DRUŠTVENA KREACIJA: I Puljani mogu biti pioniri razvoja umjetne inteligencije

| Autor: Zvjezdan STRAHINJA
Matej Šimunić (Milivoj MIJOŠEK)

Volio bih potaknuti zajednicu da u ovim uvjetima, što ih imamo u Rojcu i u Puli kao nigdje drugdje, stvorimo nešto. Na pomoći sam u coworkingu, kao što se i u programerskom svijetu svi pomažemo i funkcioniramo davanjem. Koja je korist? Nešto se stvara, kreira. I danas ljudi slikaju jer su kreativni. Ovo je isto, samo jedna druga vrst, društvena kreacija s ciljem unaprjeđenja svijesti, kaže Matej Šimunić

Posljednjih je godina ostvaren strahovit napredak na području umjetne inteligencije. Njome su se donedavno mogli baviti samo veliki sustavi, a razvojem tehnologije i demokratizacije sve je prisutnija i dostupna svima - čak i nama u Puli. Budućnost je počela, mjesto boravka više nije opravdanje za stagnaciju pa se i našim građanima nudi fantastična mogućnost da budu pioniri u tom poslu. O umjetnoj inteligenciji, neuronskim mrežama i njihovoj primjeni sutra će u Klubu Kotač u Rojcu, s početkom u 18 sati, govoriti mladi povratnik u Pulu Matej Šimunić.

Mornarički park

- Svi zainteresirani za ulazak u svijet umjetne inteligencije dobrodošli su da se uključe i primijene taj razvoj na svoje ideje. Deep learning modeli (doslovno: duboko učenje, op.n.) toliko su se pojednostavili da se njihovim "treniranjem" može baviti svaka osoba. Zato pozivam na predavanje sve, ne moraju biti programeri. Svatko je stručan u nekom svom području, svatko može doći i vidjeti bi li nešto od toga mogli primijeniti u sferi svojih interesa i postati pioniri u razvoju umjetne inteligencije za svoje područje, kaže nam Matej, programer, digitalni nomad, koji se nakon šest godina putovanja svijetom odlučio vratiti u Pulu i ovdje pokrenuti zajednicu koja će sudjelovati u razvoju umjetne inteligencije (UI). Matej s tim ciljem uskoro pokreće blog koji će pisati za Glas Istre.

Deep learning (DL) jako su kompleksni matematički modeli koji se mogu vrlo precizno istrenirati da prepoznaju stvari koje ljudi sami ne mogu. Puno je primjena, jedna od njih je i Computer vision, u kojem modeli uče preko slika da bi na slikama mogli prepoznavati objekte. Jednostavno, kada se istrenira, na slici s velikom preciznošću prepoznaje osobu, automobil, čak i stablo.

- Na predavanju u četvrtak predstavit ćemo klasifikaciju drveća u Mornaričkom parku u Puli. Fotografirali smo sva stabla i uspjeli smo dobiti model koji s 98 posto točnosti prepoznaje bilo koje stablo u parku. Za sada samo predstavljamo model, a s vremenom ćemo imati i aplikaciju iz Mornaričkog parka, kaže Šimunić. Društvo arhitekata Istre napravilo je mapu stabala u najljepšem austrougarskom parku u Puli, Tatjana Mandić Bulić iz Herculanee pomaže im u razvoju aplikacije, koja bi trebala zaživjeti do kraja ljeta. Za "učenje" postoje i već istrenirani modeli, baze koje su stvarali znanstvenici godinama, što će i omogućiti Mateju da na predavanju razvije model u samo desetak minuta. Postoje, naravno, i baze podataka stabala pa nije nužno da model za Mornarički park uče od nule. On će sam, da bi prepoznavao stabla i nudio nam informacije o njima, primijeniti svijetom prikupljano znanje.

Predrasude

Predrasuda je da je za bavljenje umjetnom inteligencijom nužno posezati za skupim hardverom. Kako Šimunić kaže, dovoljan je mobitel ili tablet, jer i Google ima dvije platforme koje pružaju besplatno korištenje moćnih grafičkih kartica nužnih za razvoj DL modela.

- Ono čime su nekada bavile isključivo velike firme i akademske zajednice, danas može izvoditi osoba koja se nikada nije bavila programiranjem i napraviti modele s nevjerojatnim primjenama. Na primjer, DL modeli uče prepoznavati bolesti čitajući rendgenske snimke i to danas već rade bolje nego doktori. Do saznanja smo u medicini dolazili empirijom, a sada uz pomoć tehnologije možemo puno brže učiti o sebi samima, kaže Šimunić.

Bezbroj je primjera kojima sugovornika može zainteresirati za taj nama još uvijek nepoznat svijet. Jedan od njih je i primjer žene koja je tumorske markere pretvorila u sliku i naučila DL modele da prepoznaju rane faze raka. U budućnosti će se u dijagnostici sve više koristiti neuronske mreže, a čovjek će, kaže Matej, služiti za potvrdu ili zaključak.

- Još jedna primjena je sustav NLP (Neuro-linguistic Programming) koji se bavi analiziranjem teksta i lingvistike. Na primjer, firma Elona Muska, Open AI napravila je model koji može analizirati izuzetno puno članaka, iz njih učiti i u konačnici je u stanju napisati tekst na bilo koju temu, a da se ne prepozna je li pisao čovjek ili računalo, kaže Šimunić i pogađa nas u žicu. Tu bi naš razgovor i prestao da takav model ima i Glas Istre. Na sreću, još ga nema pa nastavljamo razgovor.

Tabularnim primjenama, priča nam dalje, analiziraju se podaci, poput onih iz trgovačkih centara, što omogućuje treniranje modela s prošlogodišnjim podacima da bi predvidio nove trendove kupovine i potražnju. Već danas je u nekom tehnološki razvijenom svijetu deep learning zašao u sve pore društva. Mogućnosti su neslućene. A što zapravo od svega toga imamo kao društvo?

- Imamo priliku brzo doći do spoznaja i razumijevanja nekih tema do kojih smo empirijski dolazili kroz stotinu godina. Uz pomoć DL-a to se napravi kroz sat, dva. O brzini učenja govori primjer Googleovog šaha koji su u osam sati istrenirali na jakim serverima - model je igrao sam protiv sebe i već nakon četiri sata postao bolji od svakog čovjeka, a nakon osam sati bolji i od bilo kojeg programa koji radi po starom principu, kaže Šimunić.

Princip mozga

Jedno nas pitanje kopka, a obradit će ga i Matej na svom predavanju u Kotaču - je li to zaista inteligencija?

- Da, jer funkcionira na principu mozga. Neuronske mreže postojale su još od 1960-ih, ali tek danas, zahvaljujući jakim grafičkim karticama koje mogu paralelno obrađivati jako puno informacija, možemo istrenirati neuronske mreže. Tek je odnedavno hardver stigao teoriju. Ta je inteligencija jako specifična, ali u nekom specifičnom području nadilazi čovjeka. No, još joj uvijek nedostaje kontekst, kaže Šuminović.

DL se "bori" s milijun podataka, na temelju jako puno podataka traži matematički vrlo kompleksnu formulu koja funkcionira za naučene podatke, a pokazalo se da neuronske mreže istrenirane za naučene podatke jako dobro funkcioniraju i u situacijama koje još nisu vidjeli.

- Umjetna inteligencija danas kreće u široku primjenu, a dobro je da se svatko može početi njome baviti uz minimalno znanje. Došli smo do toga da ljudi imaju priliku ući u područje koje će u budućnosti biti glavno područje znanosti. Da vam je netko prije 15 godina pružio priliku da se počnete baviti mobilnim aplikacijama, do danas biste kao pionir izgradili nešto značajno. Danas se ista stvar zbiva s deep learningom i umjetnom inteligencijom. Zato u coworkingu u Kotaču želimo napraviti studijsku grupu koja bi zajedno radila i istraživala u tim područjima. Na predavanju ćemo najaviti i tromjesečnu radionicu koja kreće na jesen, na kojoj ćemo proći sve osnovne primjene deep learninga. U srpnju ćemo imati i brzi 15-dnevni tečaj osnova programiranja preko platforme Istra IT Landa na kojem će se polaznici osposobljavati za najosnovnije stvari da bi mogli sudjelovati u daljnjem razvoju. Na jesen počinje i šestomjesečni tečaj za razvoj mobilnih aplikacija, nakon kojeg će se polaznici doslovno moći odmah zaposliti, raditi vlastiti proizvod ili zarađivati preko internet platforme, kaže Šimunić.

Kreacija

I sam je živio diljem svijeta radeći preko takvih platformi, tri je godine izbivao iz Europe, prošao jugoistočnu Aziju i Južnu Ameriku. Budućnost nam i jest takva - digitalna, kaže on i dodaje da svijetom lutaju digitalni nomadi nevezani uz jedno mjesto. Što onda Matej radi u Puli?

- Vratio sam se u rodni grad da podijelim znanje, volio bih potaknuti zajednicu da u ovim uvjetima, što ih imamo u Rojcu i u Puli kao nigdje drugdje, stvorimo nešto. Na pomoći sam u coworkingu, kao što se u programerskom svijetu svi pomažemo i funkcioniramo davanjem. Koja je korist? Nešto se stvara, kreira. I danas ljudi slikaju jer su kreativni. Ovo je isto, samo jedna druga vrst, društvena kreacija s ciljem unaprjeđenja svijesti, kaže Šimunić.

Moralna komponenta

Jedna je djevojka, priča nam Matej, računovotkinja, bez iskustva u programiranju, prošla tečaj u San Franciscu na kakvom se temelje i ovi pulski, i došla na ideju kako sačuvati šumu od ilegalne sječe. Istrenirala je DL model da prepoznaje zvuk motorne pile, odbačene mobitele postavila je u šumu i kad otkriju takav zvuk automatski javljaju policiji.

- Generalno je u svijetu umjetne inteligencije i DL-a bitna moralna komponenta. Jako nam je bitno da primjene budu za poboljšanje društva. Naravno da postoji moćna manjina koja UI koristi za vojne svrhe, iza zatvorenih vrata, ali zajednica znanstvenika, programera i entuzijasta ima vrlo određene moralne ograde i odbija se baviti stvarima koje idu na štetu društva, zaključuje Šimunić.


Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Aquarium − ndash; Fort Verudela
Pula: Aquarium − ndash; Fort Verudela

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom
Webcams provided by webcams.travel add a webcam