KRHKA SIGURNOST

Tik, tok, bye, bye: Otkucavanje sata digitalnoj drogi

| Autor: Filip Brnelić
Ilustracija (Pixabay)

Ilustracija (Pixabay)


Sredinom ožujka najutjecajnija svjetska agencija Reuters objavila je reportažu o javnosti dotad nepoznatoj medijskoj kampanji koju je, ima sada već pet godina, pokrenula američka Središnja obavještajna agencija (CIA). Prenoseći izjave nikad imenovanih, ali uvijek razgovorljivih »američkih dužnosnika s izravnim znanjem o operaciji«, članak govori kako je tadašnji američki predsjednik Donald Trump CIA-i dozvolio da aktivira plan o širenju antivladinog sadržaja na internetu iza Kineskog vatrozida, sve s ciljem utjecaja na javno mnijenje Kineza i poticanja političkog nezadovoljstva. Podmukli način miješanja u unutarnju politiku strane zemlje te pokušaj »izazivanja paranoje među tamošnjim čelnicima« odvijali su se tako da je grupa špijunskih operativaca na kineskim društvenim mrežama stvarala i dijelila sadržaj štetan Komunističkoj partiji Kine, nadajući se kako će tajna propagandna misija biti uspješna kao ona radijska protiv nekadašnjeg Istočnog bloka. O tome traje li operacija i danas, Reuters informacije nije dobio.

Istog je tjedna, prema pisanju Bloomberga, čelnica američkog Odjela za trgovinu Gina Raimondo najavila da će SAD odlučan u namjeri da spriječi kineski tehnološki razvoj »učiniti sve što treba« kako Peking ne bi dobio pristup najsuvremenijim poluvodičima. »SAD neprestano procjenjuje radi li dovoljno na tome da se pobrine da Kina ne može koristiti američke čipove i UI tehnologiju«, kazala je Raimondo, sugeriravši kako bi američko nedjelovanje omogućilo kineskoj vojsci da američku tehnologiju iskoristi za vlastite namjene. No da Washingtonov plan itekako uključuje iskorištavanje kineske tehnologije pretprošle je srijede potvrdio američki Zastupnički dom koji je napravio prvi korak prema donošenju ultimatuma pred kinesku softversku tvrtku Bytedance. Izbor glasi: ili će kompanija svoju društvenu mrežu TikTok i svo njeno intelektualno vlasništvo prodati američkom investitoru, ili će jednoj od najpopularnijih aplikacija na svijetu, poznatoj po brzoj i jednostavnoj mogućnosti dijeljenja kratkih videozapisa, biti zabranjen pristup američkom tržištu na kojem je dosad sakupila 170 milijuna korisnika.

Zakon naziva »Zaštita Amerikanaca od aplikacija pod kontrolom stranih suparnika« kojim TikTok pada u nemilost američke politike pred parlamentom je opravdavan svakakvim metaforama - od brige za djecu kojoj »digitalni fentanil ispire mozak protiv naše zemlje i saveznika« do potrebe za rješavanjem »virusa kineske komunističke partije koji krade privatne podatke Amerikanaca«. Tako je nakon kraćeg zatišja platforma za videoklipove rasplesanih tinejdžera ponovo postala tematika od nacionalne sigurnosti, a ova društvena mreža sredstvo kojim će hajka na najvećeg američkog neprijatelja dosegnuti svoj novi hladnoratovski vrhunac. Potvrda Senata te potpis predsjednika Joea Bidena, koji je već obećao kako će ovaj zakon potpisati, sve su što TikTok dijele od prvog otkucaja sata koji će mu dati samo šest mjeseci da se amerikanizira ili za SAD prestane postojati.

Na predsjednički stol

Iako nije objašnjeno što bi kineski komunisti mogli napraviti s podacima američke mladosti što domaći oligarsi već ne rade, niti je javnosti prikazan primjer dosadašnjih zloupotreba, zabrana TikToka ne muči se sa stjecanjem popularnosti među američkim političarima. Da je cijeli proces jedne pomno planirane histerije još zanimljiviji nego njen navodni cilj pokazuje početak ne tako davne povijesti koju je započeo Trump svojim sankcijama na kineske tehnološke kompanije, uključujući one na telekomunikacijskog giganta Huawei. Bivši, a možda i budući predsjednik tada je popularizirao ideju zabrane TikToka, samo da bi mu pravni problemi i istek mandata onemogućili provedbu, no val antikineske panike nastavljen je i pod Bidenom koji je prije dvije godine zabranio instalaciju ove aplikacije na vladine uređaje. TikTokov središnji direktor, Singapurac Shou Chew, prošle je godine pred američkim parlamentarnim odborom pretrpio višesatno ispitivanje o načinu funkcioniranja mreže i poveznicama TikToka s kineskom vladom, međutim pripremani tzv. RESTRICT Act, koji je tada prijetio sveobuhvatnom cenzurom medijskog prostora za sadržaj iz Kine i drugih neprijateljskih društava, u stranu je stavljen zbog svoje neustavnosti.

Tajming reaktualizacije ove teme nije nimalo slučajan. U periodu u kojem se kampanja pred nadolazeće predsjedničke izbore još nije zahuktala, po američkim su se medijima počele pojavljivati bojazni o tome da američke obavještajne službe nisu u stanju detektirati moguće kineske influencerske operacije na TikToku, što je posljedica činjenice da Amerikanci ne znaju kako ova aplikacija svojim korisnicima preporučuje prilagođeni sadržaj. Strah od politički nefiltriranog pristupa mladim američkim umovima pokazuje da meta zakona u pripremi nije isključivo Kina, a potencijalna žrtva nije samo američka demokracija. U posljednjih šest mjeseci TikTok je postao jedan od vodećih servisa na kojem se fotografije i videosnimke iz razorene i izmasakrirane Gaze šire tolikom brzinom i u tolikim količinama da cenzura takvog sadržaja biva praktički nemoguća, a odgovornost aktualnog predsjednika za genocid na istočnoj obali Mediterana nezanemariva. Da američka država nad online terenom informacijskog rata zadržava sve manju kontrolu, onemogućena da pažnju odvrati od mrtvih i poluživih tijela izgladnjelih Palestinaca, pokazuju i videozapisi koje na TikTok postavljaju sami izraelski vojnici, redovito dokumentirajući vlastite ratne zločine koji se nezadrživo šire zapadnim informacijskim prostorom.

- TikTok je Al Jazeera na steroidima, on pojačava i intenzivira antisemitizam i anticionizam bez reperkusija. Vrijeme je da se pozabavimo TikTokom, njihovi vlasnici su već odavno trebali poduzeti nešto, vikao je na američkoj televiziji MSNBC Jonathan Greenblatt iz lobističke organizacije ADL koja se svim silama trudi da sve kritike izraelskih politika proglasi rasizmom i podržavanjem terorizma. Greenblatt je snimljen i kako govori da Izrael »ima problem zvan TikTok, što je veliki, veliki, veliki generacijski problem, a ne problem ljevice i desnice«, ukazujući na činjenicu da mlade generacije ne konzumiraju medije tradicionalno zasićene očiglednom proizraelskom pristranošću. I slične izraelske lobističke grupe u SAD-u poput AIPAC-a i Židovske sjevernoameričke federacije (JFNA), čiji je osnovni cilj osigurati podršku američkih zastupnika svemu što Izrael radi, pozivaju na zabranu TikToka kao »najgoreg kineskog kontroliranog medija koji širi antiizraelsku retoriku«, a da su u američkoj političkoj areni naišli na istomišljenike pokazao je i nemali broj dužnosnika na čelu s utjecajnim senatorom Južne Karoline Lindseyjom Grahamom koji je bez zadrške izjavio: »TikTok se koristi da bi se uništila židovska država«.

Visoki ulozi

Budući da barem 100 milijuna Amerikanaca TikTok koristi redovito, odnosno barem jedanput mjesečno, razmjeri nadolazeće zabrane bili bi šokantni i prvotno nesagledivi. Trenutačno se pretpostavlja da bi njena implementacija podrazumijevala onemogućavanje pristupa TikTokovim serverima od strane američkih providera, kao što je slučaj s europskim telekomunikacijskim operaterima koji blokiraju posjećivanje odabranih ruskih medija, što je problem koji korisnici mogu zaobići VPN-om. Međutim, otežana pristupačnost TikToku direktno bi utjecala na dobar dio američkih korisnika čijoj su apolitičnoj većini argumenti političara potpuno strani, zbog čega nije jednostavno predvidjeti kakva bi bila njihova reakcija. Prema ovotjednoj anketi američke televizije CNBC, zabrani TikToka protivi se trećina Amerikanaca, no među biračima mlađima od 34 godine taj se udio diže do polovine ispitanih, što pruža poteškoće Bidenovoj predsjedničkoj kandidaturi, ali i sadrži revoltni potencijal koji ne prati ustaljenu dvostranačku podjelu.

Što se tiče Kine, stav Pekinga oko zabrane i prodaje TikToka ostao je nepromijenjen. Premda je Bytedance privatna multinacionalna korporacija s cijelim nizom međunarodnih vlasnika, kineska vlada za izvoz svog intelektualnog vlasništva – točnije dijela softvera koji se nalazi u samoj aplikaciji – mora dati svoju suglasnost, za što su šanse minimalne. Nakon što su Kinezi prošle godine potvrdili da prisilne prodaje TikToka neće biti, glasnogovornik kineskog ministarstva trgovine He Yadong potvrdio je da američki potezi neće utjecati na njihove odluke, navodeći kako bi »SAD trebao poštovati principe tržišne ekonomije i poštenog natjecanja« te »prestati nepravedno tlačiti strane kompanije«. Glasnogovornik je dodao kako će Kina poduzeti sve mjere da zaštiti svoja legitimna prava i interese, a poruku na istom tragu uputio je i TikTokov direktor Shou Chew koji je najavio kako će kompanija i sama pokušati ostvariti svoja zakonska prava. Chew je američke korisnike TikToka pozvao da kontaktiraju svoje zastupnike i poruče im kako se protive zabrani, istaknuvši kako će zakon ugroziti više od 300 tisuća radnih mjesta u SAD-u i otežati poslovanje više od 7 milijuna malih tvrtki i obrta.

Nije da je TikTok razdoblje od prvih prijetnji do danas potrošio čekajući milost američke politike. Pored pojačavanja kontrole nad sadržajem kroz uobičajene filtere protiv nasilja, seksualnog sadržaja, govora mržnje, droge, botova i drugog neželjenog materijala, TikTok je SAD-u dozvolio nešto što medij uistinu pod političkom kontrolom neprijateljskog režima nikada ne bi. Istraživački portal Mint Press News prije par godina objavio je nekoliko iscrpnih reportaža o tome kako je kompanija, čija se sjedišta nalaze u Singapuru i Los Angelesu, u svojoj američkoj podružnici zaposlila desetke bivših zaposlenika CIA-e, NATO-a te američkih ministarstava vanjskih poslova i obrane. U člancima su izdvojena imena dugogodišnjeg vojnog analitičara CIA-e te »psihološkog operativca« NATO-a koji su po dolasku u kompaniju dobili visoke menadžerske pozicije za upravljanje politikama i sigurnosnim aspektima aplikacije, a stapanje TikToka s američkim vojno-obavještajnim miljeom zbilo se do te granice da je jedna od čelnih osoba tvrtkine europske podružnice bivša zaposlenica State Departmenta.

Prije tri godine TikTok je, s ciljem da svoje američko tržište zadrži te se otarasi optužbi za dilanje podataka kineskoj vladi, pokrenuo tzv. Project Texas tijekom kojeg je uloženo 1,5 milijardi dolara kako bi svi podaci o američkim korisnicima bili premješteni na servere u SAD-u. Tim serverima upravlja Oracle, jedan od giganata Silicijske doline koji se pored Microsofta spominje kao jedan od najizglednijih kupaca TikToka. Naravno, Oracleu zabrana partnerske mreže nikako ne bi išla u korist, no to nije slučaj s kartelom TikTokovih konkurenata koji čine Meta (Facebook, Instagram i Whatsapp), YouTube/Google i X/Twitter koji se sve teže natječu s TikTokovim algoritmom. Ishod korporativnog rata lobiranjem samo je jedan od faktora koji će odrediti sudbinu kineske društvene mreže čiji je američki tržišni udio Wall Street Journal procijenio na basnoslovnih 100 milijardi dolara. Da američki tech divovi nemaju previše izgleda za hvatanje lukrativne poslovne prilike sugeriraju i vrlo nepovoljni uvjeti u kojima bi se transakcija morala zaključiti. Osim što bi izdvajanje još nedefinirane, ali nesumnjivo enormne svote novca za kupovinu TikToka samo po sebi donijelo nebrojene komplikacije, složenosti plana za izbjegavanje zabrane doprinosi i vrlo kratak rok te činjenica da društvenu mrežu izvan SAD-a koristi više od milijarde korisnika.

Skupa cijena zabrane

Ono što je u cijeloj priči također neizvjesno jest način kojim će američka država pred svojim sudovima dokazati ustavnost zabrane TikToka. Uvid u problematiku pružio je slučaj iz savezne države Montana koja je u svibnju prošle godine unutar svojih granica zabranila pristup aplikaciji, no taj je akt bila prisiljena povući nakon što je federalni sud uvažio TikTokovu tužbu, navodeći kršenje prvog amandmana američkog ustava koji garantira slobodu govora. Poučena ovim primjerom, korporacija će zasigurno posegnuti za identičnom zaštitom svojih prava, a njen uspjeh postavio bi sudski presedan kojim će se budući pokušaji ograničavanja govora srezati u korijenu. Jednako tako, politička, ali i ekonomska cijena koju bi SAD zbog ove zabrane morao platiti ne bi bila zanemariva, budući da Kinu ništa ne sprečava da posegne za sličnom odmazdom te zabrani djelovanje američkim kompanijama, kao primjerice proizvođaču električnih automobila Tesla.

U kontekstu ekonomskog rata između SAD-a i Kine, ili bolje rečeno očajničkim američkim pokušajima da zaustavi razvoj kineskog tehnološkog sektora, nije naodmet primijetiti frustraciju Washingtona koji bez obzira na sastav njegovih vlada pokazuje kako mu uvjeti otvorene tržišne utakmice više ne idu u korist. Kmečanje američkih zastupnika kako Bytedance na Douyinu (TikTokovom blizancu rezerviranom za kinesko tržište) promovira znanstvene i edukativne sadržaje, a Amerikancima gura videozapise »samoozlijeđivanja i antiizraelske propagande«, tada više nego o tajnovitosti specijalnog algoritma govori o stanjima u kojima se ta dva društva nalaze. TikTokovo podizanje mikroblogginga na višu razinu te omogućavanje da smartfoni realiziraju svoj potencijal kada je u pitanju kreiranje i dijeljenje videosadržaja nedvojbeno su demokratizirali komuniciranje u sve složenijem digitalnom okruženju, no ujedno i ukazali na probleme koje društva sama sa sobom moraju razriješiti. Ako društvene mreže kao zrcala odražavaju demokratske deficite ili eroziju određenih društvenih vrijednosti, onda možda nije najpametnije vikati na zrcalo kada ne ono pokazuje to što se od njega očekuje. Ono što je sigurno jest da opće zabrane nečeg u čemu toliki ljudi uživaju nikad neće rezultirati samo efektima koje političari priželjkuju, pogotovo kada stvaranje štete protivniku postane važnije nego vlastita dobrobit.

Odškrinuta vrata cenzure

Ne samo da bi zakonska zabrana TikToka, tj. onemogućavanje Amerikancima da pristupe ovoj aplikaciji bila najmasovniji čin medijske cenzure u povijesti, nego bi ona uvelike olakšala prostor i za sve buduće restrikcije javnog govora. Spomenuti zakon propisuje kako će isključivo o volji predsjednika ovisiti hoće li neka »neprijateljski kontrolirana aplikacija« biti proglašena »značajnom prijetnjom nacionalnoj sigurnosti«, što znači da ubuduće čak niti parlament ne bi imao pravo izjasniti se o eliminaciji nanišanjenog softvera. Budući da je njegova definicija u zakonu vrlo opširna i apstraktna, jasno je da je i potencijalan opseg zabrane veoma širok te gotovo proizvoljan. Američka unija za građanske slobode (ACLU) ovaj je prijedlog osudila ustvrdivši kako bi njegovo implementiranje ugrozilo ustavno pravo na slobodu govora milijuna ljudi u SAD-u, a kao njegov najoštriji kritičar profilirao se Republikanac Thomas Massie koji je zabranu TikToka u Zastupničkom domu nazvao trojanskim konjem pod kojim će se kažnjavati i pojedinci i američki biznisi koji ne mogu utjecati na to tko koristi njihove usluge.

- Predsjednik ovime dobiva moć da zabranjuje web stranice, ne samo aplikacije. Neke od nas zabrinjava kako će se Prvi amandman ustava aplicirati ovdje. Amerikanci imaju pravo da gledaju informacije. Neki od nas jednostavno ne žele da predsjednik bira aplikacije koje možemo stavljati na naše telefone ili koje stranice možemo posjećivati. Opasno je dati predsjedniku takvu moć, a ovaj zakon je napisan tako opširno da on može zloupotrijebiti ovu mogućnost i zabranjivati i tvrtke koje nisu vlasnici društvenih mreža, rekao je Massie, ali bez značajnijeg odobravanja stranačkih ili Demokratskih kolega.

Malo je tko u Kongresu bio svjestan ironije da SAD uvođenjem potpune kontrole društvenih mreža na kojima vise Amerikanci postaje nalik »autoritarnoj« Kini koja već desetljećima blokira popularne web stranice sa zapada. Također, u scenariju donošenja ovog zakona nije nevjerojatna ni mogućnost da neka buduća američka administracija ponovo, kao što je slučaj bio prošle godine, razmotri drakonsko kažnjavanje onih koji do zabranjenog sadržaja dolaze zaobilaznim putevima, primjerice VPN-om. No dok su ograničavanja slobode govora u američkom zakonodavstvu vrlo škakljiva stvar, kontrola sadržaja koji će Amerikanci konzumirati pretvara se u pitanje upravljačke prakse nad sredstvima informiranja. Budući da se mlađe generacije danas disproporcionalno informiraju preko društvenih mreža, a drastično manje putem neprivlačnih i sve manje vjerodostojnih mainstream medija poput televizije, algoritmi koji pred oči donose personalizirani sadržaj posjeduju strahovitu moć s kojom se niti pojedinačni informativni portali ne mogu nadmetati. To do izražaja posebno dolazi kod sadržaja koji se lako politizira, a još više kada se radi o eksplicitno političkom sadržaju, od kojih su oboje iznimno podložni manipulaciji. Uvid u tajnoviti algoritam ili čak mogućnost da se njime upravlja tada postaju politička pitanja na koja adekvatne odgovore ne mogu dati niti korumpirane vlasti bez brige za javni interes, a još manje multinacionalne korporacije vođene profitnim motivom pod svaku drugu cijenu.


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater