NOVI PROJEKT
Pulski Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma: OGLEDALO SOCIJALIZMA, FUNKCIONIRANJE OPĆINA 70-ih i 80-ih
Nepunih 600.000 kuna odobrila je Hrvatska zaklada za znanost za financiranje novog četverogodišnjeg istraživačkog projekta pulskog sveučilišnog Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS) u kojemu će se kroz istraživanje tadašnjih općina, korištenjem svih dostupnih arhiva, novinskih, audiovizualnih, ali i usmenih izvora pokušati čim više osvijetliti funkcioniranje kasnog socijalizma 70-ih i 80-ih godina.
Zbornik radova
Projekt pod službenim nazivom "Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma: Hrvatska 1970-1990. (Mikrosocijalizam)" jučer su na pulskom Filozofskom fakultetu predstavili voditelj projekta, pulski povjesničar izv. prof. dr. Igor Duda te, svako svoje područje, šestero njegovih suradnika Chiara Bonfiglioli, Anita Buhin, Tina Filipović, Magdalena Najbar-Agičić, Christian Axboe Nielsen i Saša Vejzagić. Rad na projektu je već počeo, a trajat će do studenog 2022., kada će se publicirati zbornik radova, uz 30-ak izvornih znanstvenih predavanja koja će se održati na raznim znanstvenim skupovima.
- Nije naša zadaća utvrditi je li tadašnji ustroj bio bolji od današnjeg; bilo je tada birokratizma, a ima ga i danas, dodao je Duda, dodavši da je njihov zadatak znanstveno istražiti društvene odnose i strukture u odabranim općinama, uz posebnu pozornost suradnika na ulogu žene i ženskoga aktivizma (Chiara Bonfiglioli), na položaj i utjecaj boraca i njihove veteranske organizacije (Tina Filipović), ulogu građana kao samoupravljača u mjesnim zajednicama i zaštitu samoupravnih prava i društvenoga vlasništva (Igor Duda), javnu i državnu sigurnost (danski suradnik i bivši vještak Haškog suda Christian Axboe Nielsen), lokalne medije koji stvaraju sliku o zajednici (Magdalena Najbar-Agičić), položaj organizacija udruženog rada između ekonomije i politike (Saša Vejzagić), kulturno stvaralaštvo i kulturnu politiku u samoupravnim interesnim zajednicama (Anita Buhin).
Četrnaest općina
U idućih šest mjeseci odlučit će se kojih će 14 ondašnjih općina u socijalističkoj Hrvatskoj (bilo ih je ukupno 114), biti obuhvaćene studijom slučaja, a svaki će suradnik istražiti dvije općine. Pokušat će se saznati koliko su općine međusobno (horizontalno) i prema republičkom centru (vertikalno) bile rigidne ili fleksibilne, vidjeti koliko je zaživjelo samoupravljanje, kao preteča aktivizma i direktne demokracije.
Chiara Bonfiglioli bavit će se ulogom žena i ženskog aktivizma 70-ih i 80-ih godina, a osim Pule odabrat će još jednu bivšu općinu najvjerojatnije u Dalmaciji, gdje je, kao i u Puli, postojala tekstilna industrija i radnice, kojima se ona bavi i u svom doktorskom radu.
Saša Vejzagić bavi se u svom doktoratu odnosom između ekonomije i politike od sredine 60-ih do sredine 70-ih godina prošlog stoljeća, kada se razvijaju tržišni odnosi i stvara politička elita kao, kako je rekao, socijalistička kontradikcija. "Mene u ovom projektu zanima koliko je Zakon o udruženom radu (ZUR, 1974.) promijenio elite i njihov odnos prema lokalnim zajednicama, dodao je Vejzagić.
Bivši vještak Haškog suda, danski povjesničar Christian Axboe Nielsen dugi niz godina istražuje povijest Jugoslavije, a u ovom projektu javnu i državnu sigurnost kasnog socijalizma. Jučer je na prilično dobrom hrvatskom jeziku, uz isticanje Titove smjene Aleksandra Rankovića na Brijunima 1966. godine zbog afere prisluškivanja, kazao da se dosad jako malo bavilo javnom sigurnošću, a daleko više, gotovo opsesivno, državnom sigurnošću. (Zoran ANGELESKI)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
