MEĐUNARODNI DAN PISMENOSTI
Piši mi, piši, od Gruzije do Burkine Faso: Tko 'sumlja' u svoju pismenost, najbolje da ovo odmah pročita
Sa(n)jam knjige u Istri spaja knjige, autore i čitatelje (Dejan ŠTIFANIĆ)
Kako se definira pismena osoba? Prema metodologiji korištenoj u Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, pismenom se smatra osoba koja može s razumijevanjem pročitati i napisati kratak, jednostavan sastavak o svome svakidašnjem životu, bez obzira na to na kojem jeziku ili pismu osoba čita odnosno piše
Međunarodni dan pismenosti obilježava se svake godine 8. rujna s ciljem upozoravanja na problem nepismenosti koji je vrlo čest u svim dijelovima svijeta.
Ideja o obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti pojavila se u rujnu 1965. godine na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja o temi iskorjenjivanja nepismenosti. Kao dan obilježavanja odabran je 8. rujna, a UNESCO je s obilježavanjem počeo već sljedeće, 1966. godine.
Rasprostranjenost nepismenosti
Nepismenost je najrasprostranjenija u južnoj i zapadnoj Aziji, gdje živi najveći udio nepismenog stanovništva.
Kako se definira pismena osoba? Prema metodologiji korištenoj u Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, pismenom se smatra osoba koja može s razumijevanjem pročitati i napisati kratak, jednostavan sastavak o svome svakidašnjem životu, bez obzira na to na kojem jeziku ili pismu osoba čita odnosno piše.
Prema podacima Popisa 1953. godine 16,3 posto ukupnog stanovništva Republike Hrvatske starog deset i više godina čine nepismeni. Ako promatramo promjene u broju nepismenih osoba kroz popise, primjećujemo da se udio nepismenih osoba smanjuje te je 2011. iznosio samo 0,8 posto.
Većinu nepismenih osoba čine žene, kojih je 1953. bilo 2,8 puta više nego nepismenih muškaraca, a 2011. bilo ih je čak 3,8 puta više, prije svega zbog činjenice da žene u prosjeku žive sedam godina dulje od muškaraca te da u proteklim desetljećima nisu u tolikoj mjeri bile zastupljene u obrazovnom sustavu kao danas.
Podaci Popisa 2011. pokazuju da većina nepismenih žena pripada starijim dobnim skupinama. Čak 64,6 posto nepismenih čine žene starije od 60 godina, a ostalih 35,4 posto nepismenih čine muškarci svih dobnih skupina i žene mlađe od 60 godina.
Ako promatramo nepismene prema regionalnoj rasprostranjenosti, najveći je udio nepismenih osoba starih deset i više godina u Šibensko-kninskoj županiji i iznosi 2,0 posto ukupnog stanovništva te županije, dok najmanji udio imaju u Primorsko-goranskoj županiji, samo 0,3 posto.
Postavlja se i pitanja kako se definira (ne)pismena osoba. Prema metodologiji korištenoj u posljednjem Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, pismenom se smatra osoba koja može s razumijevanjem pročitati i napisati kratak, jednostavan sastavak o svome svakidašnjem životu, bez obzira na to na kojem jeziku ili pismu osoba čita odnosno piše.
Kompjuterska pismenost
Prema statistikama najveća stopa pismenosti je u Gruziji, a najnepismeniji su stanovnici Burkine Faso, sa samo 23.6 posto pismenih ljudi, premda podaci o broju (ne)pismenih variraju u različitim izvorima.
Danas pismenost označava mnogo pojmova i više se ne odnosi isključivo na sposobnost čitanja i pisanja. Kompjuterska pismenost, na primjer, postaje jedan od uvjeta u današnjem dobu, dok medijska pismenost podrazumijeva poznavanje čitanja i pisanja, a pismenost se podiže na razinu kritičkog promatranja informacija koje dolaze iz medija.
"Znati čitati znači imati ključ koji otvara sva vrata. Voljeti čitati znači otključavati uvijek nova i nova vrata koja vode prema znanju, dobroti i samopouzdanju", kazala je hrvatska književnica Željka Horvat-Vukelja.
Poznato je da i dio ugostitelja već dugo (svaka čast izuzecima), ratuje s nazivima pojedinih jela. Prije svega tu su ćevapčići, koji postaju čevapčiči, ćevapćići, i svakakve moguće kombinacije, a ima i limunade od jagoda, već svima poznati rizzotto fruti di marre, gdje niti jedna riječ nije ispravno napisana, topli ćaj i drugo.
Naravno, tu su neizostavne sumlja, htijo, jel umjesto jer i tome slično. Jedan je web-portal pokazao nedavno i zanimljiv književni primjer "upucavanja": "dobardan, jasam, ni sam uvezi". I treba će mu neka gramatičko-pravopisna veza.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
