VREMEPLOV
NA DANAŠNJI DAN U GLASU ISTRE, GODINA JE 1979. "Zeleni vlak" zamijenio "Arenu-express" na relaciji Pula-Ljubljana-Zagreb. Ima 400 mjesta, salon za sastanke i veliki izbor hrane i pića!
Njegovi putnici su dobivali i "Glas Istre", i to prvi, jer je novina iz riječke štamparije izravno dolazila na kolodvor Pazin u 5 sati, kada ga još nije bilo na kioscima u Istri
Vremeplov, Glas Istre 1979.
Prije točno 42 godine na današnji dan, u Glasu Istre je najavljeno da će "Zeleni vlak" Željezničkoga gospodarstva iz Ljubljane sa 400 putničkih mjesta zamijeniti dotadašnji poslovni vlak "Arena-express", počevši od siječnja 1980. godine. Kako su tada istaknuli, korak je to naprijed u udobnijem i bržem putovanju na relaciji Pula-Ljubljana-Zagreb i obratno. Najavljeno je onda i da će taj novi vlak imati i salon za poslovne sastanke, kao i veliki izbor hrane i pića koje mogu naručiti putnici. A uz to i da će moći naručiti taksi koji će ih čekati na željezničkoj stanici u Ljubljani. Pisalo se i da će taj vlak imati prednost nad drugima na području Željezničkog gospodarstva Ljubljana, te da će se, uz obične i povratne karte, moći uz popust dobiti i blokove od deset karata, odnosno godišnje karte koje će, uz vlasnika karte, moći koristiti i drugi. Njegovi putnici su dobivali i "Glas Istre", i to prvi, jer je novina iz riječke štamparije izravno dolazila na kolodvor Pazin u 5 sati, kada ga još nije bilo na kioscima u Istri.
Tih dana zračni promet Jugoslavije "zarobila" je magla. Naime, na nekim se mjestima u unutrašnjosti zemlje, naročito u dolinama i ravnicama, magla jedva dizala sa zemlje.
Noviteti u Plitvicama
- Osim nevolja u većim gradovima koje je pritisnuo pravi smog, magla je doslovno zarobila avione na aerodromima, što je poremetilo avionski promet. Na mnogim zračnim linijama avioni kasne i po više sati, izvještavao je naš list o tome prije 42 godine.
Selce je u to vrijeme na nekoliko dana ostalo bez dnevne štampe, zbog čega su neki stanovnici morali odlaziti po novine čak do Crikvenice. Razlog tome bio je nedostatak radnice na "Vjesnikovom" kiosku koja bi mogla zamjenjivati tada privremeno bolesnu djelatnicu, a zbog nedostatka novina stanovnici su čak i prosvjedovali.
U selu Plitvice, smješteno na periferiji Nacionalnog parka, tih je dana svečano predan na korištenje novosagrađeni Društveni dom. Osim velikog restorana, uređeni su prostor za rad Mjesne zajednice, zdravstvena ambulanta i dobro opskrbljena prodavaonica. Nacionalni park Plitvička jezera izveo je gradnju doma, što je iznosilo oko pet milijuna tadašnjih dinara. Naselje je s pedesetak kućanstva, uz to, dobilo i autobusnu vezu s Plitvicama. To je, kako se pisalo, uvelike olakšalo svakodnevicu zaposlenim radnicama i učenicima, koji ondje rade i pohađaju školu.
Slavlje u Baški
Pisalo se u istom broju i o uređenju "Zlatnog rta", rovinjske park-šume koja je predviđena za rekreaciju građana. Učinjeno je to postavljenjem klupa i stolova na mnogim mjestima, podrezivanjem stabala, čišćenjem prostora ispod krošnji, popravkom mostića i postavljanjem novih. Odvojilo se tada, kako je bilo rečeno od strane SIZ-a za stambeno-komunalne oblasti, za predfazu uređenja oko 300 tisuća dinara, a radove su izveli radna organizacija "Komunalni servis" i Šumarija Rovinj. Zahvaljujući Tvornici duhana i ambalaže, željezna dvorišna vrata koja su prije služila tvornici, predviđena su bila da se postave na ulazu u "Zlatni rt". Šteta je, kako je pisao naš list tada, da većina građana Rovinja nema razvijene navike da za rekreaciju i odmor koristi upravo ovu park-šumu.
Tog se dana slavilo i značajnih tri desetljeća rada baške oaze, "Hotela Baška". Bila je to godišnjica iznimno vrijedna za krčki turizam, obzirom da se za "Hotele Baška", uz Malinsku, govorilo da su najjači turistički centri na najvećem hrvatskom otoku.
- Naša radna organizacija, to je Baška u malom, i upravo toj činjenici možemo zahvaliti da smo postigli zavidne rezultate koji nas po nekim pokazateljima svrstavaju među najbolje u Republici…, pisalo se o tom hotelskom poduzeću, koje je osnovano u travnju 1949. godine. Dobroslav Hero, direktor OOUR-a "Hoteli Baška", tada je izjavio: "U 30-godišnjem razvoju naš je kolektiv postigao zavidne rezultate. Od malog poduzeća i jednog objekta "D" kategorije s dva stalno zaposlena radnika, izrasli smo u značajan OOUR koji zapošljava preko 60 radnika u stalnom radnom odnosu i oko 200 sezonskih radnika - u kolektiv koji danas može u jednom danu prihvatiti oko 4 tisuće posjetilaca (u čvrstim objektima i kampovima). Drugim riječima, mi danas predstavljamo značajan ugostiteljsko-turistički OOUR krčke komune, a po postignutim rezultatima privređivanja pri samom smo vrhu i izvan granica općine Krk…, pričao je tada Hero o procesu nastanka poznatih krčkih hotela".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
