Predsjednik Uprave Uniline grupe
Boris Žgomba: Gosti sve više traže cjelovito iskustvo putovanja, a ne samo smještaj
(Foto: M. Mijošek, privatna arhiva)
Iako je početak studenog, broj gostiju na istarskom poluotoku je veći u odnosu na isto razdoblje prijašnjih godina. O dosadašnjim rezultatima ove turističke godine, te bližimo li se često spominjanom cilju cjelogodišnjeg turizma, razgovarali smo s predsjednikom Uprave Uniline grupe, predsjednikom Udruženja putničkih agencija pri HGK i članom izvršnog odbora Europske udruge putničkih agencija Borisom Žgombom.
- Rezultati ostvareni u dosadašnjem dijelu turističke godine, zaključno s rujnom, mogu se ocijeniti stabilnima i zadovoljavajućima, a u pojedinim segmentima smo čak premašili rekordnu 2023. godinu, osobito u predsezoni i posezoni. Kad govorimo o Istri, sve više nam dolaze gosti vođeni specifičnim motivima – sportom, gastronomijom, eventima, prirodom i aktivnim odmorom. Zahvaljujući razvijenoj infrastrukturi, raznolikoj ponudi i uspješnoj suradnji javnog i privatnog sektora, Istra pri tom zauzima vodeću poziciju u hrvatskom turizmu. Ujedno se mijenja i struktura gostiju: uz tradicionalna tržišta poput Njemačke, Austrije i Italije, bilježimo rast dolazaka s tržišta Skandinavije, Francuske i Češke, kao i veći udio individualnih i avio putovanja.
Slične trendove prepoznajemo i u Uniline Grupi, jednoj od vodećih turističkih grupacija u Hrvatskoj i regiji, sa sjedištem u Puli. Uniline grupa okuplja više povezanih društava koja djeluju u različitim segmentima turizma – od destinacijskog menadžmenta i organizacije putovanja do rent-a-cara, sportskih i korporativnih programa. Posebice u segmentima Unilinea i e-Toursa bilježimo sve veći interes za tematske pakete i kombinirane aranžmane, poput onih koji povezuju sport, wellness i kulturna događanja, što potvrđuje da gosti sve više traže cjelovito iskustvo putovanja, a ne samo smještaj.
Cjelogodišnji turizam je, u istom obimu kroz cijelu godinu, nemoguće ostvariti. Neke destinacije u Hrvatskoj zasigurno imaju predispozicije za razvoj cjelogodišnjeg turizma, a jedna od njih je sigurno i Istra. Pritom, moramo biti realni i ne možemo očekivati iste turističke brojke u peaku (srpanj – kolovoz) i primjerice u siječnju.
Kad smo kod putovanja - kakav je interes Istrana za nadolazeću skijašku sezonu?
- Bilježimo puno veći interes za daleka putovanja i skijaške destinacije. To možda možemo obrazložiti činjenicom da je kupovna moć porasla, da su, naročito u javnom sektoru, rasla primanja, i samom tom činjenicom više se ljudi odlučuje na putovanja. Stoga, što se tiče odlaska Istrana na skijanje, očekujemo odličnu skijašku sezonu. Isto tako bilježimo i općenito veliki interes za putovanja, kako ona na daleke destinacije, tako i ona za klasične europske destinacije, uključujući adventska i novogodišnja putovanja.
Koje su omiljene destinacije Istrijana?
- Istrani najčešće biraju sjeverni dio Italije, Francusku, Austriju i Sloveniju. Imamo čak i klubove na nekim skijalištima, poput Kronplatza.
U mnogim stvarima došli smo do "do ruba"
U jednoj vašoj izjavi ste rekli da »2025. će biti godina istine« i da je potrebno vratiti gosta u središte i staviti naglasak na kvalitetu. Je li to primijenjeno u praksi u protekloj sezoni, ili ima još segmenata na kojima treba poraditi?
- Iako su dosadašnji rezultati, prema evidenciji e-Visitora, vrlo pozitivni, imamo još prostora za napredak, te je intencija Ministarstva turizma i sporta i hrvatskog gospodarstva da se rastereti, ili barem ostane na istim brojkama glavni dio turističke godine, a da se u razdoblju kad imamo mogućnosti i prostora, tj. pred i post sezona »pojača«. Upravo to se ove godine i dogodilo - najveći rast je bio u vansezonskim mjesecima, a čak smo u srpnju imali i jedan mali pad. Ukupno gledano, ti rezultati su na razini, ili nešto malo bolji od prošle godine. Mislim da smo u mnogim stvarima došli »do ruba« - i sad je trenutak hoćemo li zakoračiti »preko ruba« ili ipak ostati na sigurnoj strani.
Trenutno se suočavamo s izazovom usklađivanja odnosa cijene i kvalitete, a na pojedinim tržištima dodatno utječu i početne cjenovne politike. Uz to, pitanje dostupnosti radne snage prisutno je ne samo u Hrvatskoj, već je tema i na razini Europske unije te se o njoj aktivno raspravlja unutar ECTAA-e (Europske udruge putničkih agencija), s ciljem pronalaženja održivih rješenja i jačanja konkurentnosti turističkog sektora.
Inflacija je svakako značajan razlog porasta cijena, ali dio poskupljenja proizlazi i iz prevelikih očekivanja u pojedinim segmentima tržišta, gdje se cijene nisu uvijek formirale u skladu s realnom vrijednošću usluge. Zbog toga danas sve češće svjedočimo situaciji u kojoj gosti promišljaju i uspoređuju isplativost destinacija prije donošenja odluke o dolasku.
Tu je i problem o kojem se malo priča, a to su cijene u maloprodajama - svjedoci smo da su cijene u našim trgovinama više nego u istim tim trgovačkim lancima u okruženju. To isto primijećuju i naši gosti. Treba uzeti u obzir da ovdje postoje isti trgovački lanci kao u njihovoj zemlji s istim proizvodom, te su cijene u istoj valuti - sve je vrlo transparentno. Događa se da je 80 posto naših gostiju orijentirano na maloprodaju, osobito gosti koji borave u privatnom smještaju, kampovima, marinama i slično, koji kupuju namirnice i sami kuhaju. Ako gost dođe i ima osjećaj da je »prevaren« jer je isti artikl platio ovdje bitno skuplje nego u svojoj zemlji, to može biti okidač da sljedeće godine taj gost odabere drugu destinaciju. Cijene smještaja na to ne utječu - kad rezervirate smještaj, upoznati ste s njegovom cijenom te sama rezervacija znači da ju prihvaćate. Međutim, kad dođete u situaciju da vas iznenade puno skuplje cijene u destinaciji, pitanje je hoće li gost, bez obzira na cijenu smještaja, rent-a-cara ili avio karte, odlučiti se za ponovni dolazak. Taj negativni marketing koji se događa kad se gosti vrate kući, je veoma opasan. Na to sam i mislio kad sam izjavio da će biti »godina istine« - jednostavno smo došli do trenutka kad je sve transparentno, a i situacija je da se sve više gostiju odlučuje da si sami kuhaju - možda je pitanje standarda, a svakako utječu i cijene vanpansionskih usluga koje su takve kakve jesu.
Podizanje kvalitete radne snage, odnos cijene i kvalitete, digitalna transformacija te autentičnost ponude ostaju ključne točke daljnjeg razvoja hrvatskog turizma, uz fokus na gosta i konstantno podizanje kvalitete. Hrvatska danas raspolaže dovoljno velikim brojem radnika, no izazov je u razini stručnosti i specifičnih znanja potrebnih za vrhunsku uslugu. Dio zaposlenika dolazi i iz drugih zemalja i kontinenata, što pozdravljamo i cijenimo njihov doprinos, no važno je osigurati sustav obuke koji će im omogućiti standard usluge usporediv s onim koji se godinama razvijao u domaćem kadru.
Drugim riječima, infrastruktura (»hardver«) nam je vrlo dobra, ali je nužno dodatno ulagati u znanja, vještine i ljude (»softver«) kako bi gost doista osjetio razinu kvalitete koju očekuje.
Nazire li se nekakvo rješenje za taj problem, ili je to pak stanje s kojim ćemo se morati pomiriti?
- Vjerujem da će se kroz vrijeme radnici koji dolaze sezonski sve više uključivati u procese učenja i razvoja. Trenutno mnogi od njih dolaze početkom sezone i vrlo brzo ulaze u operativni rad, bez dovoljno vremena za sustavnu pripremu. No, poslodavci koji prepoznaju kvalitetne radnike nastoje ih zadržati i tijekom zimskih mjeseci, kako bi mogli ulagati u njihovu edukaciju i profesionalni razvoj. Taj proces će postupno podizati razinu usluge.
Hoćemo li dosegnuti razinu kvalitete koju kao destinacija želimo – to je već drugo pitanje, a ovisiti će o našoj upornosti, ulaganjima i jasnom sustavu obrazovanja i usavršavanja.
Ove godine špica sezone nije bila u uobičajenom terminu u srpnju i početkom kolovoza, već je veći broj gostiju izabrao Istru kao destinaciju za odmor u pred i posezoni. Kako to komentirate?
- Promjene u dinamici putovanja jasno potvrđuju suvremeni trend – gosti sve više traže manju gužvu, višu razinu kvalitete te mirnije i autentičnije okruženje. To se odražava na prodajnim rezultatima i potražnji tijekom predsezone i posezone, a u prilog tome sigurno idu i dobre vremenske prilike, uz naravno i cijene smještaja koje su bitno niže no u špici sezone. Prodajni rezultati u našoj grupaciji pokazuju da je dobra potražnja u pred i posezoni - naš »core« business su turističke grupe, a to su gosti koji preferiraju upravo ta razdoblja, pa čak dolaze i zimi, osobito grupe iz Azije, Sjeverne Amerike i drugih dalekih, ali i europskih tržišta.
U Unilineu i Mobilityju zabilježen je najveći rast upravo u svibnju i rujnu, osobito u segmentima transfera, izleta i rent-a-car usluga. Ovi podaci potvrđuju da predsezona više nije tek uvod u glavne mjesece, iako su najveće brojke i dalje u srpnju i kolovozu.
Jesu li se promijenile navike gostiju nakon razdoblja pandemije? Osjećaju li se danas reperkusije tog razdoblja, koje zasigurno potencira i inflacija i promjena potrošačkih navika?
- Naravno da jesu, ne samo zbog pandemije, već je pet godina jako dugo razdoblje gdje se navike jednostavno mijenjaju. Digitalne platforme i personalizirana komunikacija postale su ključne u odluci o destinaciji. Gosti su danas informiraniji i svjesniji vrijednosti svog vremena i novca, traže kombinaciju komfora i autentičnosti, današnji gost ne smije biti promatran kao potrošač, već partner u stvaranju iskustva. A valja napomenuti i da gosti, u odnosu na razdoblje prije pandemije, nisu više lojalni destinaciji, već žele probati što više stvari. Danas je prometna povezanost takva da se za nekoliko sati može doputovati do bilo koje destinacije u Europi, tako da gost ima zaista veliki izbor. Vrijeme kad su gosti po 20 ili 30 godina dolazili u istu destinaciju ili objekt je uglavnom stvar prošlosti, posebice u segmentu privatnog smještaja. Danas su trendovi drukčiji, a osim spomenutog, umjesto na dva - tri tjedna odmora, gosti se sve češće odlučuju za kraća putovanja, čak i pola tjedna ili vikend odmora, te više puta godišnje putuju. Prometna povezanost je uvelike na to utjecala - jer, primjerice, prije je gost koji bi dolazio iz Danske, trebao par dana utrošiti na putovanje automobilom, a sada se za sat i pol može doći do gotovo bilo koje europske destinacije.
Kad smo kod prometne povezanosti, kako komentirate povezanost Istre u segmentu avio putovanja?
- Ne možemo biti zadovoljni avio povezanošću u Zračnoj luci Pula, naročito od kraja listopada do početka travnja, gdje je Pula relativno loše povezana. Nadamo se da ćemo postići neke iskorake po tom pitanju, naročito što se tiče Croatia Airlinesa, ali i s drugim avio prijevoznicima, jer ako želimo nešto ozbiljno u segmentu turizma u zimskom razdoblju, mi moramo imati avio povezanost sa ključnim prometnim hubovima. Interesa putnika za putovanja ima, no jednostavno se te linije još nisu realizirale.
Uniline značajno ulaže i u sportski turizam. Ima li Istra još prostora za razvoj sportskog i aktivnog turizma, i koje bi projekte ocijenili kao perspektivne u tom segmentu?
- Sportski turizam jedan je od strateških fokusa Unilinea. Sudjelujemo u organizaciji i logistici brojnih projekata – od Olimpijade mladih, karate i rukometnih prvenstava do nedavnog European H.O.G. Rallyja koji je u Istri okupio desetke tisuća gostiju i promovirao destinaciju diljem svijeta. Sve to potvrda je da Istra ima ogromne mogućnosti za sportske pripreme, rekreativni turizam, utrke, outdoor segment – i to tijekom cijele godine. No, nužno je dodatno ulaganje u infrastrukturu. Već sad pregovaramo za organizaciju nogometnih turnira u sljedećoj godini i još neke druge manifestacije. S obzirom da imamo »know-how«, specijalizirali smo se za organizaciju velikih i zahtjevnih manifestacija. Pripremamo i za 2027. jednu veliku manifestaciju, no neka to za sada ostane iznenađenje.
Kad ste krenuli u organizaciju H.O.G. Rallyja, godišnji event koji okuplja ljubitelje Harley Davidson motora, organizacijski izuzetno zahtjevne manifestacije, jeste li uzeli u obzir hoće li Istra imati infrastrukturu za tako veliki broj posjetitelja? Jeste li zadovoljni kako je sve prošlo?
- European H.O.G. Rally je događanje čije stvarne veličine i složenosti postaneš svjestan tek kada sudjeluješ u njegovoj organizaciji. Istra, posebice južni dio Istre, je tih dana živjela za motore. Naravno, nama je posao oko organizacije počeo godinu dana prije. Hotelska i smještajna infrastruktura nije bila problem, imali smo na smještaju preko 50 tisuća gostiju, za što Istra ima kapaciteta, a sveukupno je bilo oko 100 tisuća posjetitelja. Najveći pritisak je naravno bio na Pulu i Medulin, ali posjetitelji su bili smješteni i na relaciji do Umaga.
Jako smo zadovoljni samom manifestacijom, ali i efektom koji je postignut, a to je promocija destinacije u cijelom svijetu. Harley Davidson je jako cijenjen brand. S obzirom na izniman uspjeh projekta te iskustvo koje smo dobili njegovom organizacijom, cilj nam je ponovno dovesti Harley-Davidson u Hrvatsku te na tome aktivno radimo.
Istra ima ogromne mogućnosti za sportske turnire, rekreativni turizam, utrke, outdoor segment... i to su sve segmenti koji će privući goste kroz cijelu godinu. Jer, cijela »filozofija« turizma i dolaska gostiju zapravo se svodi na motiv dolaska, tj. zašto bi netko došao u Istru, primjerice u veljači, a ne neku drugu mediteransku ili europsku destinaciju. U većini slučajeva, osobito u periodima pred i post sezone taj motiv su eventi.
Koliko je event industrija bitna za razvoj turizma? Kakvi su eventi danas mamac za turiste?
- Eventi predstavljaju snažan alat za produljenje turističke sezone i jačanje brenda destinacije. Primjeri poput European H.O.G. Rallyja u Puli i Medulinu jasno potvrđuju taj potencijal - riječ je o događanju koje je okupilo desetke tisuća posjetitelja, ostvareno je preko 100 tisuća noćenja, a promotivan učinak je bio izniman. Osim velikih manifestacija, sve veći značaj imaju i korporativni događaji, međunarodne konferencije, team building programi i tematski festivali. Event danas nije samo zabava, nego integrirani turistički proizvod koji spaja smještaj, gastronomiju, logistiku i cjelokupni doživljaj destinacije, a takva događanja stvaraju izravnu dobit i za lokalnu zajednicu.
Dobro je znano da danas gosti traže puno više od sunca i mora, a uz sportski turizam, koje potencijale bi dodatno trebala razvijati Istra? Primjerice, u Unilineu već nudite medicinske, rehabilitacijske, fitness, konferencijske i druge pakete….
- Razvoj novih turističkih proizvoda i posebnih oblika turizma ključan je za daljnju diversifikaciju i održivost turističkog sektora u Istri, koja ima potencijal u razvijanju zdravstvenog, wellness, konferencijskog i kulturnog turizma, a to su sve segmenti koji privlače goste i izvan sezone. U Unilineu već aktivno razvijamo medicinsko-rehabilitacijske programe u suradnji sa specijaliziranim klinikama, dok fitness i wellness paketi bilježe kontinuiran rast potražnje, osobito u pred i posezoni. Raste interes i za programe koji spajaju kulturne, eno-gastro i aktivne sadržaje, što potvrđuje važnost autentičnih iskustava kao ključnog motiva putovanja.
Kako zamišljate razvoj Istre kao turističke destinacije u narednom razdoblju od pet do deset godina? Koji su prioriteti Uniline grupe u tom periodu?
- Istra je izvrstan primjer destinacije gdje cjelogodišnji turizam više nije samo cilj, već proces koji se već događa, rekao bih da je Istra predvodnik cjelogodišnjeg turizma, te ima sve preduvjete da u narednom razdoblju dodatno učvrsti svoju poziciju vodeće mediteranske »boutique« destinacije, koja gostima nudi visoku kvalitetu. U Unilineu glavni ciljevi uključuju daljnju digitalizaciju procesa i usluga, širenje ponude u području sportskog i aktivnog turizma te razvoj Uniline Mobility platforme i segmenta direktne komunikacije s gostima. Poseban fokus bit će na jačanju međunarodnih partnerstava i brenda Unilinea na tržištima Europske unije, kao i na učvršćivanju pozicije eToursa u segmentu MICE tj. kongresnog turizma i outgoing putovanja. Kroz takav strateški pristup Uniline Grupa želi nastaviti doprinositi konkurentnosti istarskog turizma i njegovom uspješnom pozicioniranju na europskoj i svjetskoj karti održivih i kvalitetnih destinacija.
Koliko će paušalni porez na djelatnost iznajmljivanja i smještaja u turizmu, gdje su brojni gradovi i općine odlučili značajno povećati taj iznos nauštrb iznajmljivača, utjecati na ponudu smještaja u Istri? Kako ocjenjujete tu mjeru?
- Riječ je o mjeri koja zahtijeva uravnotežen pristup, pri čemu kvaliteta ponude mora biti prioritet, a ne broj ležajeva. Uostalom, tu su i sredstva potrebna za promociju destinacije, o čemu vjerojatno iznajmljivači direktno ne razmišljaju. Je li to puno ili malo - svakako onome koji plaća je uvijek puno, a onome koji ta sredstva prikuplja je uvijek malo. No taj porez mora postojati, jer se u jednom trenutku na tržištu moraju izjednačiti svi sudionici. Uvijek ističem da niti jedan gost koji je došao, sigurno nije došao sam - netko je radio na tome da motivira gosta da dođe. Stoga moramo biti svjesni da svi trebaju imati udjela u tim troškovima.
Broj privatnih iznajmljivača se zbog ove mjere zasigurno neće smanjiti, ali mogao bi se smanjiti zbog mjere gdje u zgradama svi suvlasnici trebaju dati suglasnost za iznajmljivačku djelatnost. U potonjem slučaju, vjerujem da će se vlasnici nekretnina češće odlučivati na dugoročni najam, koji donosi manji prihod, ali je dugoročno isplativiji, posebice u većim turističkim središtima. Također, tu su i davanja - od čišćenja, održavanja, provizije agencijama - to više nije posao koji je jedna osoba sama radila, gdje nije uračunala vlastiti trošak rada.
Pred nama je zahtjevna turistička godina
Uniline je već prisutan na više međunarodnih tržišta. Na koja nova tržišta planirate širenje - i gdje vidite najveći potencijal rasta?
- Uniline Grupa već uspješno posluje na više tržišta regije, Europske unije i Aziji, a u narednom razdoblju planiramo daljnje širenje poslovanja prema dalekim destinacijama, prvenstveno prema američkom tržištu. Naš je cilj osnažiti međunarodnu prisutnost i dodatno unaprijediti povezanost s ključnim partnerima na globalnom turističkom tržištu. Poseban fokus usmjeren je na suradnju s aviokompanijama i turoperatorima kroz e-Tours platformu te na jačanje rent-a-car segmenta putem Uniline Mobilityja. Naš je cilj stvaranje integrirane »one stop« ponude koja gostu omogućuje cjelovitu uslugu na jednom mjestu - od prijevoza i smještaja do dodatnih sadržaja i iskustava, bilo za individualne goste, grupe ili korporativni segment.
Kakva su očekivanja u sljedećoj godini?
- Pred nama je zahtjevna turistička godina - na euromediteranskom prostoru svi su aktivni i vrlo konkurentni, od Portugala, pa sve do Albanije, Grčke i eventualno Turske - to su nam najdirektniji konkurenti. Također, činjenica je da konkurencija ne spava, svatko se bori za svoj dio kolača, a činjenica je i da smo mi bili privilegirani u godinama pandemije, gdje smo bili manje zatvoreni nego drugi, tako da se dogodila nerealna situacija da smo 2021. i 2022., kad smo bili jedna od rijetkih otvorenih destinacija, imali veliku nerealnu potrošnju, što je ujedno uzrokovalo i veliki porast cijena. Trenutno nam se događa proces svojevrsnog vraćanja na »tvorničke postavke«, gdje smo u normalnoj konkurentskoj situaciji na turističkom tržištu.
Ako smo ovu godinu odradili na nivou prošle, znači da na neki način stagniramo. Sad je samo pitanje hoće li negdje doći do pada. Vjerujem da neće doći do pada u broju gostiju, ali će sigurno doći do pada u prihodima, jer ćemo se morati prilagođavati i spuštati cijene. Zbog toga očekujem jednu izazovnu i »tvrdu« godinu, gdje će se mnoge stvari nažalost rješavati u »last minute« trenutku, jer će tržište tako funkcionirati, a mi, kao i cijela Europa, ćemo se morati prilagođavati, pratiti trendove, stanja prodaje, te se adekvatno tome prilagoditi i zauzeti svoj dio.
S druge strane, gornja granica cijena je već dosegnuta, i sigurno će se morati spustiti, a troškovi će rasti, stoga je pitanje profitabilnosti sektora, jer profitabilnost sektora generira nove investicije. Ako sektor nije profitabilan, a to je najnormalnija ekonomska premisa, neće biti investicija, neće se napredovati, i doći će do zastoja. Mislim da do toga neće doći, ali je činjenica da će profitabilnost i dalje padati.
Svatko tko se uspoređuje s 2022. i 2023. godinom radi grešku, jer smo tada biti u specifičnoj tržišnoj poziciji. Sada imamo s jedne strane vrlo jaku konkurenciju i moramo se boriti za gosta, što znači da se trebamo i prilagođavati uvjetima koji su na tržištu, a s druge strane evidentno je da rastu plaće, rastu troškovi, raste cijena hrane i sve ono što ulazi u trošak poslovanja, i sad smo u raskoraku gdje bi profitabilnost trebala ostati održiva, ali je pitanje u kojoj mjeri i na koji način.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
