(Duško MARUŠIĆ ČIČI)
Vesna Grubišić-Juhas, ravnateljica Doma "Alfredo Štiglić", podsjetila je da su 2003. godine otvorili Dnevni boravak za osobe oboljele od demencije i od tada sistematski razvijaju uslugu i skrb za oboljele. Kroz Savjetovalište, recimo, godišnje prođe 150 obitelji oboljelih
Izložba radova nastalih u radu s osobama s demencijom u Odjelu za demencije Doma za starije osobe "Alfredo Štiglić" u Puli još se danas može pogledati u Galeriji Cvajner na Forumu. Jučer je u istom prostoru obilježen i Svjetski dan Alzheimerove bolesti.
- Svi smo mi kandidati za takvo oboljenje. Ljudski vijek se produžuje, postižemo bolju kvalitetu života, ali visoka dob je čimbenik rizika za demenciju. S druge strane, sve je više oboljelih među mlađima od 65 godina, to su naročito teški slučajevi jer je bolest puno progresivnija. Bitno je rano prepoznavanje i multidisciplinarni pristup, s čime smo mi na lokalnom nivou davno počeli kroz razne projekte za poboljšanje usluga a kojima je Dom "Alfredo Štiglić" bio nositelj, rekao je jučer u galeriji na Forumu pulski psihijatar dr. Ivica Šain.
Vesna Grubišić-Juhas, ravnateljica Doma "Alfredo Štiglić", podsjetila je da su 2003. godine otvorili Dnevni boravak za osobe oboljele od demencije i od tada sistematski razvijaju uslugu i skrb za oboljele.
- Nastojali smo u tih 17 godina razviti cjelovitu uslugu, od usluga u zajednici, kao što je savjetovalište, poluinstitucionalna skrb s dnevnim boravcima do institucionalne pojačane skrbi koja je vrlo organizirana i sistematska. U Mažuranićevoj ulici imamo zatvoren odjel smještaja za 18 korisnika gdje svakodnevno, 24 sata na dan, skrbimo o oboljelima, rekla je Grubišić-Juhas.
Razvoj usluga je važan da bi se, kaže, oboljeli što prije uključili u neku od aktivnosti Doma. Na stranicama Doma dostupna je literatura o demencijama, tamo se mogu vidjeti i rani simptomi bolesti.
- Oboljeli ne znaju da su dementni, a ne znaju to ni njihove obitelji pa kažu da su "zločesti", "zaboravni", "prljavi"… To su nam, nažalost, svakodnevna iskustva, rekla je Grubišić-Juhas i navela da se programi i usluge unaprjeđuju uz veliku podršku Grada i Županije, ali prvenstveno kroz EU-projekte.
- Starijim sugrađanima svi zajedno moramo osigurati dostojanstvenu starost. Grad Pula je u proračunu za ovu godinu osigurao 371 tisuću kuna za Odjel demencije, od čega je čak 200 tisuća kuna za Dnevni boravak, koji je velika potreba za obitelji čiji su članovi uglavnom zaposleni, a za dementne osobe nije dobro da su sami kod kuće, rekla je zamjenica gradonačelnika Elena Puh Belci.
Na izložbi se mogu vidjeti crteži, kolaži, skulpture, ali i uporabni predmeti poput torbi. Izrađivali su ih oboljeli od demencije, ali i drugi korisnici Doma. Među eksponatima je i cvijeće potočnica, čiji je hrvatski naziv i nezaboravak, te je simbol oboljelih od demencije. "Fenomenalna je stvar s koliko su srca pokušali iz oboljelih izvući sve potrebno za stvaranje nečega što ima formu i značenje, boju i estetiku", rekla je povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner.
- U medicini često stavljamo naglasak na farmakološke metode liječenja oboljelih od demencije, a često se zaboravljaju druge metode, poput ovakvih radionica. Važna je dijagnostika i liječenje, ali i ova metoda koja omogućuje oboljelima da ostanu što duže vremena funkcionalni, rekao je Šain. "Pokazali smo da se s oboljelima uz sistematičan i sveobuhvatan rad mogu napraviti prave stvari uz koje se mogu evocirati i priče što su bili i kako su radili dok su bili dovoljno funkcionalni", dodala je Doris Apostolovski, voditeljica Odjela za demenciju.
Uz Odjel, bitna karika u skrbi je Savjetovalište za obitelji koje vodi socijalna radnica Vlasta Ereš.
- Kroz Savjetovalište tijekom godine prođe 150 obitelji oboljelih koji ne znaju kome da se obrate. Skrb o oboljelima od demencija jedna je od najzahtjevnijih skrbi, a u Savjetovalištu na jednom mjestu mogu dobiti sve potrebne informacije, potporu psihologa, čak i liječnički pregled, bez obzira je li osoba naš korisnik ili ne, rekla je Ereš.