Crtice iz povijesti
Na današnji dan 1872. godine u Puli otvoren Mornarički kasino, današnji Dom hrvatskih branitelja
(Arhiva Glasa Istre)
Dom hrvatskih branitelja, nekadašnji Mornarički kasino (njem. Marine-Kasino), jedna je od najreprezentativnijih palača u središtu Pula. Na današnji dan, 9. svibnja 1872. godine, otvorena je prva zgrada Marine-Kasina, simbol austro-ugarske Pule i tadašnjeg društvenog života mornaričke elite.
Pula je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće bila sjedište respektabilne ratne mornarice Austro-Ugarske Monarhije, grad gotovo potpuno poistovjećen s vojskom i mornaricom. Jedan od najvažnijih simbola tog vremena bila je upravo palača Marine-Kasina, koju je projektirao münchenski arhitekt Friedrich Adam. Kamen temeljac postavljen je 1870. godine, a dvije godine kasnije zdanje je svečano otvoreno.
Smještena uz samu granicu povijesne jezgre i novog dijela grada, okružena raskošnim mediteranskim parkom i velikom kameno-željeznom ogradom, palača je desetljećima dominirala urbanom vizurom Pule. Nalazila se između tadašnjeg kazališta i monumentalne palače nadvojvode Karla Stjepana, koja je uništena tijekom bombardiranja 1945. godine.
Okupljalište austro-ugarske elite
Mornarički kasino ubrzo je postao središnje mjesto okupljanja tadašnje pulske elite. Zgrada je bila zatvorenog tipa i namijenjena članovima Znanstvenog društva, među kojima su bili časnici, svećenici i stručnjaci povezani s austro-ugarskom mornaricom. Civili su članovi mogli postati tek uz preporuku i odobrenje postojećih članova društva.
U kasinu su se održavala stručna predavanja i rasprave, ali i brojni društveni događaji – koncerti, plesovi, glumačke predstave i svečani balovi. S vremenom je broj članova rastao, a prvotna zgrada postala je pretijesna za potrebe tadašnjeg društvenog života.
Zato je 1910. godine srušena, a već 1913. zamijenjena novim, još reprezentativnijim zdanjem koje i danas krasi središte Pule. Novi Mornarički kasino, površine oko 15 tisuća četvornih metara, projektirao je bečki arhitekt Ludwig Baumann.
Posebnu raskoš predstavljali su glavni hall, poznat kao "Zimski vrt", sa staklenim stropom i dvostrukim kaneliranim dorskim stupovima, kao i monumentalna glavna dvorana s pozornicom i trostranim balkonom, idealna za koncerte, balove i druge elitne društvene događaje.
Od Palazzo del Governo do kulturnog središta grada
Tijekom talijanske uprave nad Pulom palača je pretvorena u Palazzo del Governo, sjedište vlasti Istarske provincije, o čemu i danas svjedoče tragovi nekadašnjeg natpisa na glavnoj fasadi.
Nakon Drugog svjetskog rata i priključenja Pule Hrvatskoj, odnosno tadašnjoj Jugoslaviji, zgrada ponovno dobiva svoju društvenu funkciju te postaje Dom JNA. Iako vojni objekt, ostala je otvorena građanima i desetljećima bila jedno od ključnih mjesta kulturnog i društvenog života grada.
Pedestih i šezdesetih godina prošlog stoljeća u sjevernoj bočnoj dvorani djelovalo je reprizno kino u kojem je gostovala Kinoteka, dok su se u velikoj dvorani održavali raskošni maturalni balovi uz orkestre i svečane večere.
Sedamdesetih i osamdesetih godina zgrada se još više otvorila javnosti. Velika dvorana postala je univerzalni gradski prostor – zamjenjivala je kazalište, služila za filmske projekcije, udomljavala Pulski filmski festival te brojne likovne izložbe i kulturne manifestacije.
Nakon odlaska JNA početkom 1990-ih godina palača prelazi u vlasništvo hrvatske države i dobiva današnji naziv – Dom hrvatskih branitelja. Danas je riječ o jednom od najvažnijih kulturnih prostora Pule, u kojem djeluje i vrijedna K.u.K. Mornarička biblioteka, dok se svake godine ondje održava i poznati Sa(n)jam knjige u Istri.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
