Jako velik broj djece svih dobi požalilo se da se osjećaju umorno, iscrpljeno, nervozno i tjeskobno, tromo i usporeno, utučeno i žalosno, te da ima problema sa spavanjem. Ne možemo to ignorirati. To su zaista ozbiljne stvari kojima bi se škole i stručnjaci trebali pozabaviti i otkriti zašto je to tako i kako toj djeci pomoći. Ne smijemo ignorirati djecu koja se osjećaju depresivno samo zato što su djeca, poručio je prof. dr. sc. Petar Bezinović

Današnje generacije djece i mladih manje puše cigarete od prijašnjih generacija, ali su zato puno više ovisne o pametnim telefonima i internetu, što bi na koncu mogao biti i jedan od uzroka zabrinjavajućeg postotka djece s manifestacijama depresivnih simptoma i drugih emotivnih poteškoća. Ovako bi se mogla sažeti "Analiza rizičnih ponašanja i konzumacija opojnih sredstava kod učenika osnovnih i srednjih škola u Istarskoj županiji", koja je provedena u sklopu Plana za zdravlje Istarske županije. Dok se do sada anonimno i vrlo iscrpno istraživanje provodilo isključivo među srednjoškolcima, ove godine u analizu su uključeni i učenici sedmih i osmih razreda osnovnih škola. Kako je istaknuto na predstavljanju dobivenih podataka jučer u pulskom Circolu, na ovaj je način u istraživanje bilo uključeno oko 1.800 djece.

Istraživanje o rizičnim ponašanjima djece i mladih proveli su psiholozi Helena Mitrović i Velimir Todorović iz Službe za prevenciju, izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti i zaštitu mentalnog zdravlja ZZJZIZ, a pod vodstvom prof. dr. sc. Petra Bezinovića, višeg znanstvenog suradnika u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja pri Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu.

- Zanimljivo je vidjeti podatke o pušenju među djecom i mladima prikupljene ove godine, i one od prije pet godina. Budući da smo tada ispitivali samo srednjoškolce, s njima smo i usporedili te podatke. Dakle, u sadašnjem istraživanju, koje je bilo potpuno anonimno, 26,4 posto učenica priznaje da puši cigarete svakodnevno, a isto to čini 19,8 posto učenika. U 2013. godini to je činilo 34,7 posto djevojaka i 33 posto dječaka, što znači da je ipak došlo do značajnog smanjenja pušača u srednjim školama i da su ipak neke javnozdravstvene i školske aktivnosti bile korisne, ali i da moramo i dalje nastaviti tim smjerom i dodatno smanjiti broj pušača u tim osjetljivim kategorijama. Želim naglasiti da svi skupa možemo biti zadovoljni ovakvim podacima. Ujedno se smanjila i konzumacija piva među tom populacijom. Dok je najveći postotak djece odgovorio da je barem jednom kušao pivo ili eksperimentirao s tim pićem, 5,4 posto djevojaka i 16 posto mladića priznalo je da ga konzumira svakodnevno, što je opet bolje stanje nego 2013. kada je to isto činilo 7,5 posto djevojaka i čak 24,3 posto mladića, kazao je prof. Bezinović.

 Vino i žestice

Jednako tako smanjila se i konzumacija vina među srednjoškolcima, kod djevojaka malo, ali kod mladića gotovo u pola u odnosu na 2013. godinu. Kod žestokih pića situacija je ipak nešto drugačija. Naime, oko 35 posto ispitanika u srednjim školama žestice pije povremeno, a isto toliko njih je eksperimentiralo sa žestokim alkoholnim pićima, što je i dalje jako veliki broj, dok manje od 10 posto takva pića konzumira svakodnevno. U sedmim i osmim razredima 22 posto djevojčica i gotovo 30 posto dječaka priznaje da je eksperimentiralo s alkoholom, no ipak još uvijek jako mali postotak njih povremeno ili redovito pije žestice.

Marihuana ili hašiš već desetljećima su konstante u odrastanju djece i tu se, ističu stručnjaci, brojke gotovo ne mijenjaju kroz godine. U ovogodišnjem istraživanju 2,4 posto djevojčica i 3,5 posto dječaka u sedmim i osmim razredima priznalo je da je barem eksperimentiralo s ovim opijatima, dok ih daleko manji broj priznaje da marihuanu koristi svakodnevno. U srednjim školama te su brojke nešto veće, pa je tako 16,8 posto djevojaka i 15,2 posto mladića eksperimentiralo s marihuanom ili hašišem, dok manje od 10 posto i djevojaka i mladića povremeno ili redovito koristi ove opijate. Iznenađuje da je čak 6,5 posto učenika 7. i 8. razreda priznalo da je barem povremeno snifalo ljepilo, a postoci povremenog korištenja svih ostalih narkotika jako su mali u obje skupine. To je i inače tako, kazala je Helena Mitrović, jer se druge vrste droga obično počinju konzumirati tek oko 20. godine. (PIŠE Patricija SOFTIĆ)

Povezane vijesti

• Projekt pulskog Dječjeg Gradskog vijeća NAJBOLJI U HRVATSKOJ!
• HZJZ: Trend smanjenja opijanja tinejdžera
• HZJZ: U Hrvatskoj više od pet posto depresivnih 16-godišnjaka