Ravnateljica Opće bolnice Pula Irena Hrstić proteklih je desetak dana proživljavala vjerojatno najnapetije razdoblje otkad je na toj funkciji. Poplava lažnih informacija o tome da se koronsavirus probio u bolnicu te zarazio desetke pacijenata i zdravstvenog osoblja, zgrozila je javnost. Jedan njen dio povjerovao je u zlonamjerno plasirane dezinformacije. Nasjeo je i dio zaposlenika bolnice, prije svega zahvaljujući činjenici da su na nekim portalima osvanuli nepotpisani tekstovi bazirani na anonimnim izvorima krajnje upitne vjerodostojnosti koji su tvrdili - OB Pula je puna pacijenata zaraženih koronavirusom, no sve se zataškava! Po takvim neprofesionalnim uradcima, kao i po usmenoj predaji Pulom i Istrom, u jednom trenutku je ispalo da ravnateljica Hrstić, zajedno s načelnikom Stožera civilne zaštite Istarske županije Dinom Kozlevcem i ravnateljem Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Aleksandrom Stojanovićem obmanjuje javnost od koje krije stvarni broj pozitivnih na koronavirus. Stvoren je dojam da je OB Pula meta u nečijem specijalnom ratu kojim se ciljano kreira kaos.  

- Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kaže da se u Hrvatskoj broj zaraženih koronavirusom ne može lažirati. Slažete li se s time?

- Da, istina je. Lažiranje je nemoguće.

- Znači, ne postoji način da se laž prikaže kao istina?

- Ne, to je nemoguće.

- Postoji li neki sustav kontrole koji vas u tome sprječava?

- Sustav kontrole je u činjenici da se podaci u Nacionalni stožer civilne zaštite šalju iz nekoliko izvora. Recimo, šalju ih bolnice, ali i, neovisno o njima, zavodi za javno zdravstvo. Takva je situacija i kod nas u Istri. Kad nam se podaci ne bi slagali, odmah bi nas kontaktirao Nacionalni stožer. Dakle, u slučaju disproporcije podataka reagira se isti trenutak. OB Pula i Zavod za javno zdravstvo, inače, šalju različite podatke o istim pacijentima. Ponovit ću - ako nam se matematika ne bi slagala, negdje bi se upalilo crveno svjetlo.

- Jeste li imali takvih situacija?

- Upravo jučer jednu! Zvali su me iz Nacionalnog stožera i pitali imamo li koga na respiratoru. Rekla sam da nemamo.

- Što se ustvari dogodilo?

- U usmenom prijenosu podataka ispalo je da u Istarskoj županiji ima jedan bolesnik na respiratoru. Informacija je bila nelogična i netočna, odmah smo kontaktirani i greška je ispravljena.

- Iz ovoga što ste rekli proizlazi da je ipak moguće manipuliranje brojem zaraženih koronavirusom i njihovo zataškavanje, ali pod uvjetom da vi i Aleksandar Stojanović iz Zavoda za javno zdravstvo nastupate tajno, ciljano i s predumišljajem. Dakle, da svjesno i zajedno obmanjujete javnost.

- Ma dajte, molim vas! Kolega Stojanović i ja svakodnevno surađujemo od 8. ožujka, otkad je krenula ova priča s koronavirusom. Ni u jednom trenutku dosad nije došlo do pada u sustavu našeg obostranog povjerenja. Kome bi od nas dvoje uopće palo na pamet da nešto zataškavamo i zašto bi to radili?! To su najobičnije gluposti. Ni u primisli mi nije da bi kolega Stojanović i ja lažirali broj zaraženih.

- Postoji li još neki sustav kontrole koji to sprječava?

- Zavod za javno zdravstvo ima izuzetno jak sustav kontrole napravljen po europskim normativima.        

- Zašto se onda u jednom dijelu javnosti, kao i u jednom dijelu zaposlenika OB Pula, pojavljuje sumnja da zataškavate navodno puno gore stanje od onoga što se prikazuje? Je li riječ o ljubomori, zločestoći, neznanju, neinformiranosti, strahu?

- Svega je tu pomalo. Recimo, postoji zloća kod određenog broja ljudi koji su očito nezadovoljni što smo došli do cilja - izgradnje bolnice. Uspjeh se sada želi umanjiti.

- Nije li se bolnica prije pet godina posprdno nazivala superkonzumom?

- Nažalost je tako. Kad je otvoreno gradilište bolnice u svibnju 2015. u medijima je bilo rečeno da se pod krinkom bolnice ovdje gradi veliki superkonzumov prodajni centar! To mi je, definitivno, ostalo u sjećanju. I da čovjek hoće, tako nešto ne može zaboraviti.

- Hoćete reći da ima ljudi koji nekome ne mogu oprostiti uspjeh pa sada pakiraju i vama i bolnici i cijelom zdravstvenom sustavu?

- Sigurno, u to nema sumnje.

- Zanimljivo da su izvori dezinformacija i laži o koronavirusu vrlo često u samoj bolnici, čak i na prilično visokim pozicijama.

- U svakom sustavu ima neradnika. Oni su često izvor dezinformacija. Tako je i kod nas. U sustavu poput našeg koji se želi organizirati postoje ljudi koji više preferiraju kaos. Njima ne odgovara red i zato kreiraju laži. Tako se lakše izvlače od obaveza i preuzimanja odgovornosti. Pored toga, nije nebitno da je na čelu bolnice žena. I po tom pitanju nekima smetam.

- Malo seksizma?

- Sigurno. Neki se ne osjećaju ugodno što bolnicu vodi žena.

- Činjenica je da oni koji svjesno plasiraju dezinformacije o navodnom zataškavanju koronavirusa destabiliziraju i OB Pula i vas.

- Oni destabiliziraju čitav zdravstveni sustav Istre. Očito to nekome ili nekima koristi. Sredina je srpnja, imamo određenu turističku aktivnost, kao bolnica pružamo zdravstvenu skrb i našim građanima i turistima i pacijentima koji su covid pozitivni. Nekome ili nekima to očito ne odgovara, kao što nekome ne odgovara što turizam ipak funkcionira.

- Koliko je trenutno u Istri pozitivnih na koronavirus?

- Onoliko koliko to izvještava naš Stožer čiji su podaci uvijek potpuno istiniti i vjerodostojni. Trenutno je u OB Pula 16 oboljelih.

- Koliko ih je na respiratoru?

- Niti jedan. Po kliničkoj slici nema naznaka da će se nekoga morati staviti na respirator. Inače, kliničke slike su blaže nego kad se korona pojavila. Puno je manje teških upala pluća. Nemamo osoba koje naginju k respiratoru. Tek dva pacijenta imaju možda malo izraženiju kliničku sliku. To je potpuno prihvatljivo. Zbog blaže kliničke slike i zato što sustav izvana više nije zatvoren promijenili smo paradigmu pristupa oboljelima pa su neki sada u samoizolaciji.

- Koliko je oboljelih u samoizolaciji, kod svoje kuće?

- Njih nešto više od dvadesetak. S njima dnevno komuniciraju liječnici obiteljske medicine.

- Je li virus s vremenom oslabio?

- Ne bih tako rekla. Čini mi se da puno više i slobodno komunicira u vanjskoj populaciji nego što je prije bio slučaj. Ako se virus nalazi među većom populacijom, ukupan broj čestica je manji i onda se razvija slabija klinička slika. Nije on, dakle, oslabio, ali se njegova ukupna količina čestica raspoređuje na veći broj ljudi pa onda gubi snagu. Može se reći da je virus u zraku razrijeđeniji.

- Kako vam je, mislim na sve zdravstvene djelatnike i posebno na one koji su u svemu najizloženiji, raditi pod stalnim stresom? Imate dvije kompleksne situacije: jedna se odnosi na stalno iščekivanje kad će se i u kojem opsegu koronavirus opet pojaviti, a druga su brojne dezinformacije koje neminovno destabiliziraju sustav koji vodite.

- Neovisno o količini stresa, kada postoji volja i želja za radom, sve se odradi kako treba i sa zadovoljstvom. Ali kada se pojavi osjećaj nepovjerenja prema nama, onda je naša odgovornost dvostruka: osim što generalno brinemo o zdravlju, paralelno se borimo s nepovjerenjem unutarnjih i vanjskih sumnjičavaca. Lagala bih da kažem da je to lako. Postoji, međutim, i jedna olakotna okolnost.

- O čemu se radi?

- Nama ustvari nije teško raditi jer ne lažemo! Da lažemo i prikrivamo istinu, bojali bi se raskrinkavanja. Ovako se toga ne bojimo i tim nam je lakše. Kad nam netko pokuša destabilizirati sustav, što nam se periodički nažalost događa, onda moramo vratiti ili učvrstiti povjerenje i naših zaposlenika i onda javnosti.

- Nevjerojatno je da oni koji svjesno šire laži i dezinformacije na taj način ljuljaju temelje turizma od kojeg živi dobar dio Istre, a možda upravo i ti negativci. Situacija je potpuno apsurdna.

- Čovjek se zapita zašto to rade, kakvi su im interesi. Teško mi je da netko u ovoj situaciji uopće i može pomisliti kako bi mogao destabilizirati sustav, a kamoli se time baviti. Stvarno mi je teško u to povjerovati, ali očito postoje bolničke, ali i vanbolničke grupe koje na tome rade.        

- Neki lokalni portali nažalost su upali u zamku krajnje nekorektnog i neprofesionalnog pisanja o koronavirusu u OB Pula. Kako to komentirate?

- Dnevno gubimo energiju na to koje krive i zlonamjerne izjave opovrgavati, a koje u nedostatku vremena i ljudi koji bi se time trebali baviti naprosto ignorirati i pustiti u eteru bez našeg odgovora. Najveći nedostatak informacija u javnom prostoru je njihova anonimnost iza koje se skrivaju tko zna kakvi izvori s upitnom vjerodostojnosti. Puno je plasiranih informacija koje su krive. Oni koji ih jednostrano objavljuju ne provjeravaju njihovu istinitost. Šteta koju proizvode je užasna.

- Jedan lokalni portal tako piše da je „jedne nedjelje bilo 17 pozitivnih na koronavirus, a Istarski stožer nije prijavio nijednog". Je li to točno?

- Nije točno. To je nemoguće. Radi se o laži.

- Na istom portalu anonimni izvor iz OB Pula kaže: "Cijela je situacija u bolnici pomalo konfuzna. Sigurni smo da nam lažu, na posao dolazimo u strahu i pouzdano znamo da je čitava stvar izmakla kontroli te da više nisu u mogućnosti ni pratiti kontakte zaraženih". Možete li to komentirati?

- Apsolutno netočno. Sve situacije koje smo imali, od zaraze zdravstvenog osoblja do građevinskog radnika, javno smo komunicirali.

- Koliko je bilo zaraženih u zdravstvenom sustavu?

- Samo jedan liječnik. Od 25 kontakata prema njemu, procjenom epidemiologa sedam zdravstvenih radnika je u samoizolaciji. Tu je važno naglasiti da epidemiolozi kontaktom smatraju i prolaz pokraj zaraženog kolege. Kada se gleda rizik razvoja bolesti uslijed takvih okolnosti, po kliničarima je on minimalan. Kliničari to ni ne smatraju kontaktom. Moguće je da to zbunjuje naše zaposlenike. Nije isto jeste li s nekim u zatvorenom, malom prostoru u kojem je puno aerosola ili u nekom otvorenom sustavu poput hodnika. Poanta je da nije svaki kontakt jednako rizičan za razvoj bolesti. Upravo kad se sve ovo uzme u obzir procjena je struke bila da zbog jednog našeg pozitivnog liječnika sedam osoba ide u samoizolaciju.

- U proljeće, kad se koronavirus pojavio, čini se da je bio malo drugačiji pristup.

- Danas je situacija izvan zdravstvenog sustava drugačija nego tada. Sve je otvoreno, a prije je, u jednom trenutku, sve bilo zatvoreno. Uglavnom, ako su bolnički sustavi dobro kontrolirani, najmanji je rizik da ćete se zaraziti u bolnici. Puno je veća vjerojatnost da ćete se zaraziti na nekom masovnom skupu.

- Anonimni zaposlenici bolnice, s druge strane, tvrde da su u strahu od zaraze na poslu.

- Ako se budu pridržavali mjera, odgovorno tvrdim da se u bolnici neće zaraziti.

Povezane vijesti

• EKSKLUZIVNO: Turistkinja iz Kine u pulskoj bolnici zbog respiratornih teškoća. Sve je manje izvjesno da se radi o koronavirusu 
• POTVRĐENO: Nema koronavirusa u Puli. Pulska bolnica objavila od čega Kineskinja zapravo boluje 
• KONAČNO STIGLI REZULTATI: 30-godišnjakinja iz Istre, koja je jučer došla u pulsku bolnicu, nema koronavirus. ALI, IMAMO JOŠ JEDAN SLUČAJ. RIJEČ JE O MUŠKARCU IZ PULE