NE IGNORIRAJTE PREVENTIVNE PREGLEDE

ANUŠKA BUDISAVLJEVIĆ, internistička onkologinja u pulskoj bolnici: OBOLIJEVAMO LI OD ONOG ŠTO JEDEMO ILI OD ONOG ŠTO NAS IZJEDA, PITANJE JE ZA MILIJUN DOLARA  

Posljednjih godina broj novooboljelih žena u Istri na godišnjoj razini kreće se oko 120, 130. To je kao da je uklesano u kamen. Od 120 oboljelih, kod njih deset posto radi se o inicijalno metastatskoj, znači proširenoj bolesti. Ostalih 110 će se aktivno liječiti i bit će izliječene. Petogodišnje preživljenje ovisi i o podtipu karcinoma. Čak i kod metastatskog karcinoma preživljenje se jako produžilo, kaže dr. Budisavljević, voditeljica internističke poliklinike i dnevne bolnice Opće bolnice u Puli

| Autor: Marina VUKŠIĆ
Dr. Anuška Budisavljević (Snimio Milivoj Mijošek)

Dr. Anuška Budisavljević (Snimio Milivoj Mijošek)


Listopad je Mjesec borbe protiv karcinoma dojke u sklopu kojeg se obilježava i Nacionalni dan borbe protiv raka dojke - 7. listopad. Rak dojke najzastupljeniji je rak kod žena u Istarskoj županiji i vodeći uzrok prerane smrti žena u dobi do 64 godine. Statistike pokazuju da čak četvrtina žena oboljelih od raka u Istri oboli upravo od raka dojke. Godišnje se bolest otkrije u prosjeku kod oko 130 žena, a gotovo 50 ih umire zbog ove bolesti. U dobi 50 do 69 godina godišnje oboli 61 žena, a umre njih 15.

Procjenjuje se da će svaka deveta žena u Istarskoj županiji tijekom života oboljeti od raka dojke. Broj oboljelih žena sve je veći nakon 45. godine starosti, ali većina oboljelih, njih oko 80 posto, ima više od 50 godina. Mogu oboljeti i mlađe žene, no što je žena starija, rizik je veći.

Uklesano u kamen

Dr. Anuška Budisavljević, specijalistica interne medicine i subspecijalistica internističke onkologije te voditeljica internističke poliklinike i dnevne bolnice Opće bolnice u Puli, u Ružičastom je mjesecu održala nekoliko predavanja posvećenih ranom otkrivanju raka dojke. Preventivni pregledi, prvenstveno redovite mamografije, ključni su za rano otkrivanje bolesti. Karcinom dojke danas se vrlo uspješno liječi. Ako se rak otkrije u ranoj fazi, petogodišnje preživljenje oboljelih žena danas je 95 posto.

- U globalnim statistikama smatra se da će jedna od osam do jedna od 11 žena u svom životu razviti invazivni karcinom dojke, stoga je za žene jako bitno da idu na preventivne preglede. Oni se većinom sastoje od mamografije. U sklopu Nacionalnog programa, žene se pozivaju na prvu mamografiju s 50 godina, a ta se pretraga onda dalje radi svake dvije godine. Budući da čak 20 posto žena od karcinoma dojke oboli u dobi mlađoj od 50 godina, pojedini gradovi i županije imaju posebne programe u sklopu kojih žene rade prvi screening već s 40 godina. Mamografija se onda nadopunjava drugim metodama, prvenstveno ultrazvukom dojke. Po procjeni radiologa, ide se u daljnju obradu, ukoliko je potrebna. Poanta preventivnih pregleda nije da se bolest ne nađe, jer ako će doći, doći će. Poanta je da se otkrije u fazi kad je izlječiva, ističe dr. Budisavljević.

Posljednjih godina broj novooboljelih žena u Istri na godišnjoj razini kreće se oko 120, 130.

- To je kao da je uklesano u kamen. Od 120 oboljelih, kod njih deset posto radi se o inicijalno metastatskoj, znači proširenoj bolesti. Ostalih 110 će se aktivno liječiti i bit će izliječene. Petogodišnje preživljenje ovisi i o podtipu karcinoma. Čak i kod metastatskog karcinoma preživljenje se jako produžilo. Imamo žene kojima je inicijalno dijagnosticirana metastatska bolest, ali se uspješno liječe i uz terapiju koja je danas dostupna imaju pet, šest godina kvalitetnog života. Tradicionalno je najveći postotak žena koje obole od karcinoma dojke u dobi između 50. i 69. godine. Dvadeset posto njih je mlađih od 45 godina, znači godišnje njih oko 25, 30. Postoji i populacija žena koju isto ne treba zaboraviti, to su one iznad 70 godina, koje imaju i puno komorbiditeta i drugih bolesti. One su isto vulnerabilna populacija na svoj način, kao i žene mlađe životne dobi, ističe doktorica.

Smrtnost od ranog raka dojke u svijetu značajno pada, a o tome je na razini Hrvatske ili Istre teško govoriti u brojkama, budući da kod nas ne postoji registar za rak.

Liječnički timovi i savjetovalište

- Registar za rak bi trebao biti središnje mjesto na kojem bi se vodila evidencija svih žena koje su oboljele da bi se onda moglo pratiti petogodišnje preživljenje. Kako nemamo registar, možemo govoriti samo na temelju općenitih podataka. Petogodišnje preživljenje ovisi i o tome koliko je pojedina zemlja bogata i koliko ima prilike baviti se programima ranog otkrivanja karcinoma, jer screening programi koštaju. Ovisno o zemlji, petogodišnje preživljenje oboljelih žena varira od 50 do 95 posto. U zadnjih 30 godina generalno se bilježi pad mortaliteta od karcinoma dojke i to s jedne strane zbog ranog otkrivanja bolesti, a s druge strane zbog pametnih lijekova koji su danas dostupni.

Pulska bolnica danas je kompletno ekipirana za potpunu obradu žena oboljelih od karcinoma dojke.

- Što se tiče dijagnostike, radimo sve: mamografiju s tomosintezom, ultrazvuk, kontrastnu mamografiju i magnetsku rezonancu dojki. Možemo raditi i invazivnu obradu, znači bioptirati i raditi core biopsije svih suspektnih područja. Znači liječenje raka dojke je multisegmentarno. Za rani rak dojke kirurgija je definitivno okosnica liječenja, a potom terapija; hormonska, kemoterapija i pametni lijekovi. Jedino što pulska bolnica nema je radioterapija, odnosno zračenje, ali po tom pitanju imamo odličnu suradnju s riječkim KBC-om.

Ono što je danas standard u svijetu, a mi se posebno ponosimo što pratimo taj trend, je naš multidisciplinarni tim liječnika koji se bave rakom dojke. U tim su uključeni radiolozi, kirurzi, specijalisti nuklearne medicine, patolozi i naravno onkolozi. Nalazimo se jednom tjedno i na tom sastanku prezentiramo slučajeve svih bolesnica kojima je detektirano nešto suspektno. Zajednički analiziramo, dogovaramo kako ćemo pristupiti svakom slučaju ponaosob. Nije svaka otkrivena lezija a priopri maligna, ima naravno i benignih slučajeva. Njih isto na neki način tretiramo, pratimo. Dakle, naglasak je na tome da niti jedan onkološki pacijent nije odgovornost niti u rukama samo jednog liječnika, već o svakome brine cijela grupa liječnika, kaže dr. Budisavljević.

Tim izvrsnih liječnika pulske bolnice nadopunjava jednako izvrstan tim medicinskih sestara i tehničara koji rade u onkološkoj dnevnoj bolnici.

- Formirali smo onkološko savjetovalište čiji je koordinator Boris Kopić, glavni medicinski tehničar onkološke dnevne bolnice. Imamo poseban pristup bolesnicama koji idu u aktivno liječenje, što se odnosi i na druge maligne bolesti. Pripremamo ih i upoznajemo s onime što ih čeka, jer to za pacijentice bude puno informacija, puno nepoznanica i velik stres. Cijeli tim dnevne bolnice jako lijepo radi, zbilja se jako trude i svemu tome posvećuju puno vremena. Baš smo nedavno bili na godišnjem kongresu Hrvatskog društva internističke onkologije u Šibeniku, gdje su pokazali što rade. Bili su pravi hit, prepoznat je značaj njihova rada. Jako sam ponosna na njih, a od naših pacijentica imamo jako pozitivan feedback. Da budemo iskreni, mi si takav pristup možemo dopustiti jer nemamo tako ogroman priljev bolesnika kao što imaju neki drugi centri kojima gravitira puno više ljudi. To je naša komparativna prednost i mi je koristimo, pojašnjava dr. Budisavljević.

Plastična kirurgija

Pulska Opća bolnica otišla je još jedan korak dalje u liječenju žena oboljelih od karcinoma dojke budući da ima dva stručnjaka specijalizirana za zahvate iz domene plastične kirurgije.

- Ekipirani smo i što se tiče operativnih zahvata kada su u pitanju karcinomi dojke. Naši kirurzi subspecijalisti dr. Anthony Ban i dr. Dejvis Močenić mogu raditi rekonstruktivne zahvate, ali i plastične zahvate neovisno o malignim bolestima. Mi u onkologiji se jako striktno držimo toga kada izvesti subkutanu mastektomiju, kad je indiciran rekonstruktivni plastični zahvat.

Dr. Budisavljević je dala zanimljiv odgovor na pitanje obolijevamo li od malignih bolesti zbog onoga što jedemo, ili od onog što nas izjeda.

- To je sad pitanje za milijun dolara. Mislim da se možemo potruditi živjeti zdravije, ali živjeti apsolutno zdravo, bez ijednog grijeha, mislim da nije moguće. Treba naći nekakav balans što se tiče onoga što nas okružuje, što jedemo, kako živimo, ali da prije svega budemo zadovoljni. Osobno nisam baš zagovaratelj jako restriktivnih režima, čovjek treba malo i uživati. Mislim da je i zadovoljstvo na neki način zdravlje. Ali da treba paziti, to se slažem. Od onoga što nam svi stalno pričaju, da se ne smije pušiti, da treba biti umjeren u alkoholu, da je jako bitna fizička aktivnost, održavanje tjelesne težine, da treba izbjegavati hranu koja je procesuirana... Ako idete sve to proučavati, to je jako puno rizikofaktora.

Umijeće je postaviti život u balans, zaključila je dr. Budisavljević.

 

 

Bolest se ne događa (samo) drugima

- Predavanja zaključujem pitanjem kada ste bili na mamografiji ili ultrazvuku, porukom ženama da moraju čuvati svoje zdravlje i naći vremena za to. Čini mi se da svi misle da se to događa nekom drugom. Žene ohrabrujem porukom da se ne boje. I ako se otkrije nešto što će indicirati daljnju obradu, sve je to rješivo, pogotovo u ranoj fazi, naglasila je dr. Budisavljević.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater