FOTOGALERIJA / U Puli otvoren centar za budućnost novinarstva: Stručnjaci upozoravaju na problem koji pogađa cijelo društvo

Kako osigurati kvalitetno novinarstvo u vremenu brzih promjena, sve veće konkurencije na digitalnim platformama i sve zahtjevnijih uvjeta rada? O tome se danas raspravljalo na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, gdje je otvoren Centar za održivost obrazovanja novinara (CEON), zamišljen kao mjesto povezivanja akademske zajednice i medijske industrije te poticanja sustavnijeg obrazovanja novinara. Njegovo otvorenje popraćeno je prvim Novinarskim forumom 2026., na kojem se kroz šest tematskih dijaloga raspravlja o održivosti novinarstva, regulaciji i inovacijama, povjerenju u medije, promjenama u gledanju televizije, sigurnosti novinara i položaju žena u medijima.

Centar je pokrenula Tijana Vukić, voditeljica Katedre za medije i komunikaciju pulskog Sveučilišta, a njegova je ideja, kako je pojasnila, rezultat više od 20 godina znanstvenog istraživanja novinarskog obrazovanja, ali i iskustva rada u medijima. Jedan od problema koji se pritom pokazao jest nedovoljna povezanost akademske zajednice, medijskih organizacija i drugih sudionika važnih za razvoj profesije.

(Snimio Milivoj Mijošek)

- Ono što nam je važno jest mijenjati medijsko okruženje i način na koji se produciraju medijski sadržaji te odgovarati na sve izazove i različite krize kojima svjedočimo. Novinarstvo i mediji danas funkcioniraju na globalnoj razini, u vrlo promjenjivom društvu koje se suočava s društveno-političkim, ekonomskim, ekološkim i obrazovnim izazovima. Nijedan aspekt društvenog sustava ne može se s tim problemima nositi sam, kazala je Vukić.

Centar bi trebao postati mjesto suradnje i razvoja novih modela obrazovanja, od znanstvenih istraživanja i projekata do izrade digitalnih materijala i stručne literature. Pritom je važno da obrazovanje ne završava stjecanjem diplome, nego da se nastavi tijekom cijele profesionalne karijere.

- Nije dovoljno danas obrazovati novinare isključivo akademski. Potrebno je cjelovito, cjeloživotno obrazovanje novinara. Tražimo kvalitetan medijski sadržaj i medijski pismenu publiku, ali isto tako valja tražiti i obrazovane ljude koji sudjeluju u produkciji medijskog sadržaja, istaknula je Vukić.

Dodala je da je namjera centra potaknuti i razgovor o promjenama regulacije te novim načinima suradnje između znanstvenika i medijskih organizacija.

Prodekan za znanstvenoistraživački rad i međunarodnu suradnju Robert Kurelić osvrnuo se na utjecaj promjena u načinu konzumiranja informacija na javnu raspravu i demokraciju.

(Snimio Milivoj Mijošek)

- Novinarstvo je esencijalno za demokraciju i društveni dijalog. Nedavno sam imao prilike poslušati emisiju u kojoj je gostovao britanski novinar i književni kritičar James Marriott koji u svojoj novoj knjizi The New Dark Ages upozorava na pad pismenosti i sve manje čitanja i pisanja, zbog čega slabi kultura strukturiranog dijaloga. Konstruktivne rasprave, kakve se vode u novinskim člancima i drugim dužim pisanim formama, sve se više zamjenjuju kratkim, afektivnim izjavama na društvenim mrežama. To može imati posljedice i za vođenje politike, društvo i porast različitih oblika ekstremizma. Manjak čitanja bilježi se posvuda, a smatram da je naša dužnost kao nastavnika, ali i misija novinarstva, pridonositi očuvanju strukturiranog dijaloga. Zato je važno da se i novinari kontinuirano obrazuju kako bi mogli odgovoriti na izazove novog vremena, kazao je Kurelić, upozorivši na pritiske kojima su izloženi novinari. Izrazio je nadu da će društvo i država prepoznati važnost centra te mu osigurati podršku potrebnu za razvoj.

Prorektorica za kvalitetu, personalizirano učenje i akademski razvoj. izv. prof. dr. sc. Ksenija Černe također je izrazila zabrinutost za budućnost novinarske profesije, upozorivši na to da se danas sve više ljudi smatra medijskim stručnjacima, dok se temeljna znanja i profesionalni standardi često zanemaruju.

(Snimio Milivoj Mijošek)

- Svi danas uzimaju pravo biti medijski stručnjaci i izvještavati o bilo čemu. Ne smeta mi napredak i moramo ga prihvatiti, ali mislim da postoje temelji i bazne vrijednosti koje treba poštovati. Fotografija koju vidimo u medijima nije samo zalijepljena kao kada je vidite na društvenim mrežama, već ta fotografija priča, kazala je Černe.

Naglasila je da novinarski rad zahtijeva široko znanje koje uključuje povijest, umjetnost, fotografiju, jezik i znanstvene metode. Istaknula je i važnost slobodnog novinarstva koje javnosti prenosi činjenice, čak i kada one nisu ono što želi čuti.

Povezane vijesti

• Dani medijske pismenosti: Važno je kako se osjećaš s obje strane ekrana
• Australski zakon o društvenim mrežama izaziva reakcije: Hoće li i Hrvatska slijediti primjer?
• Novinarski forum povodom otvorenja Centra za obrazovanje novinara ovog petka u Puli