Nekretninski paradoks
U Istri sve manje ljudi kupuje stanove, ali cijene ne padaju: Novi podaci otkrivaju razmjere problema
(Arhiva Glasa Istre)
Na Eurovillinu regionalnom forumu koji je jučer održan u Puli predstavljeni su podaci o tržištu nekretnina i otvorena ključna pitanja budućeg razvoja Istre. Na forumu je istaknuto da tržište nekretnina u Istri bilježi značajan pad broja kupoprodaja, dok cijene nastavljaju rasti, a gradnja se nastavlja.
Tijekom 2025. godine broj prodanih stanova i apartmana pao je za 39,1 posto, dok je njihova medijalna realizirana cijena porasla za 15,3 posto. Istodobno je dovršeno 2.149 stanova, sedam posto više nego godinu ranije.
Stambena kriza
Na otvorenju foruma pulski gradonačelnik Peđa Grbin poslao je zanimljive poruke o gorućem problemu stambene krize u Hrvatskoj. Grbin je uvodno obraćanje posvetio problemu koji je postao ključan za egzistenciju građana te se odmah na početku osvrnuo na povijesni kontekst i tridesetogodišnji izostanak stambene politike, naglasivši kako su europske zemlje poput Nizozemske, Danske ili Švedske zadržale kontrolu nad prostorom, dok se u Hrvatskoj na to odmahnulo rukom pod izlikom da je riječ o reliktima prošlog sustava.
- Generalno, kada smo pitanje stanovanja odlučili prepustiti jedino i isključivo tržištu, a mi smo u Hrvatskoj u zadnjih 35 godina učinili upravo to – stvorili smo kaos u prostoru, upozorio je pulski gradonačelnik.
Iako napominje da nema ništa protiv poduzetničkog profita i razvoja privatnog sektora, jer bez njih nema ni poreznih prihoda, Grbin je istaknuo da tržište samo po sebi ne može riješiti problem s kojim se suočavaju mlade generacije jer je situacija takva da prosječna primanja ne osiguravaju krov nad glavom.
- U trenutku kada s jednom prosječnom mjesečnom plaćom u Hrvatskoj možeš platiti jedva pola kvadratnog metra nekretnine, jasno je da govorimo o golemom problemu, opisao je Grbin situaciju na tržištu te je istaknuo da kao jedino održivo rješenje vidi povratak odgovorne i sustavne gradnje javnih stanova, po uzoru na Beč koji takav model uspješno provodi već stotinu godina.
Gradonačelnik Pule je naglasio i da gradnja stanova javnih vlasti nije ideološko pitanje, već "osnovna potreba civiliziranog i modernog društva". Osvrnuo se i na pritiske koje je donio ulazak u eurozonu, ističući kako kupci iz bogatijih europskih gradova poput Münchena ili Frankfurta kupuju nekretnine u Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i lokalno stanovništvo, što dodatno pumpa cijene. Smatra da bi zbog toga i Europska unija trebala izdvojiti sredstva za priuštivo stanovanje u zemljama koje proživljavaju najveću krizu.
Ljudi se doseljavaju
U kontekstu same Pule, Grbin je predstavio konkretne korake koje gradska uprava poduzima.
Trenutačno se gradi 65 stanova kroz klasični POS program, čija je cijena zbog kretanja na tržištu narasla s nekadašnjih 1.300 na 2.100 eura po kvadratu. Uz to, Pula pokreće i prvu stambenu zadrugu u Hrvatskoj koja bi trebala obuhvaćati između 30 i 40 stanova, te projekt stanova za priuštivi najam u suradnji s HBOR-om.
- Tako ćemo osigurati ljudima da žive pod povoljnijim uvjetima, a s druge strane, time ćemo uravnotežiti i samo tržište, potaknuti ga da se malo prilagodi te da se cijene najma konačno svedu u okvire koji su prihvatljivi novčanicima naših građana, pojasnio je Grbin ciljeve ovih projekata.
Za kraj, gradonačelnik se dotaknuo i agresivne apartmanizacije u Istri i Puli, koja je stvorila ogroman pritisak na prostor. Ipak, kako je rekao, primjećuje se pozitivan trend u posljednje dvije godine jer se znatan broj apartmana odjavljuje i prenamjenjuje u dugoročni najam.
Budući da je Forum bio posvećen razvojnim potencijalima Istre, aktualnim i budućim investicijama, potrebama za stambenim prostorom te prilikama za daljnji gospodarski razvoj i ulaganja na području županije, govor je održao i istarski župan Boris Miletić.
- Uspjeh Istre nije nastao preko noći i nije slučajan. Za njega ponajprije trebamo zahvaliti našim građanima, vrijednim i radišnim ljudima koji ovdje žive i rade, ali i regionalnoj i lokalnoj politici koja je tijekom proteklih 35 godina od osamostaljenja Hrvatske znala u kojem smjeru želi razvijati Istru, istaknuo je župan Boris Miletić na otvorenju Eurovilla Regionalnog foruma tržišta nekretnina.
Potencijali Istre
Govoreći o demografskim kretanjima, župan je naveo kako se, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Istru iz godine u godinu doseljava više ljudi nego što ih se odseljava te da je tijekom 2025. godine Istarska županija zabilježila pozitivan migracijski saldo od približno 3.000 stanovnika, što potvrđuje njezinu privlačnost kao mjesta za život i rad. Pritom je upozorio da, kao i u ostatku Hrvatske i Europe, Istra i dalje bilježi negativan prirodni prirast.
Govoreći o budućem razvoju, župan Miletić je naglasio važnost odgovornog i promišljenog prostornog planiranja.
- Ne možemo jednako gledati na Pulu, Rovinj, Funtanu ili Vabrigu i na Lanišće, Gračišće, Karojbu ili Cerovlje. To su poprilično različite sredine i svaka ima svoje potrebe i razvojne mogućnosti, poručio je župan, naglasivši kako se prostorno planiranje mora temeljiti na specifičnostima pojedinih dijelova Istre. Kao primjer naveo je i razvoj turizma u unutrašnjosti Istre, koja je prije dvadesetak godina bilježila manje od 100 tisuća noćenja, dok danas ostvaruje približno 2,7 do 2,8 milijuna noćenja godišnje, a toliko ostvare cijela kontinentalna Hrvatska i Grad Zagreb.
Župan Miletić potom je sudjelovao u razgovoru jedan na jedan pod nazivom "Istra kao poželjna destinacija za život i investicije", u kojem je govorio o razvojnim potencijalima Istre i što sve utječe na njezinu privlačnost za stanovnike, poduzetnike i investitore.
- Istru se često doživljava isključivo kao turističku destinaciju, što nije točno. Turizam je važna sastavnica našega gospodarstva, ali moramo prepoznati i potencijal ICT sektora, malog i srednjeg poduzetništva te prerađivačke industrije. Kada govorimo o privlačenju novih pa tako i stranih investicija, najprije moramo razmišljati o poduzetnicima koji su već ovdje, koji posluju, zapošljavaju i uredno podmiruju svoje obveze. Njih prije svega moramo sačuvati i stvoriti im uvjete za daljnji razvoj, a potom razmišljati o tome koga još možemo privući, poručio je župan Miletić u razgovoru jedan na jedan s moderatorom Tomislavom Cerovcem.
Utjecaj velikih investicija
O širem utjecaju turističkih ulaganja na razvoj Istre govorio je Andrea Štifanić, direktor sektora upravljanja imovinom i općih poslova u Valamaru.
- Velike turističke investicije danas imaju znatno širi utjecaj od razvoja samih smještajnih kapaciteta. One mijenjaju gospodarsku sliku destinacije, potiču razvoj lokalnog poduzetništva, povećavaju vrijednost okolnih nekretnina i otvaraju nova radna mjesta. Dobar primjer je Pical Resort u Poreču, investicija vrijedna 200 milijuna eura, koja je već potaknula dodatnu gospodarsku aktivnost i stvorila preduvjete za snažniji cjelogodišnji turizam Poreča i cijele Istre. Istodobno, takav razvoj mora pratiti ulaganje u zaposlenike, uključujući i njihov smještaj te infrastrukturu koja koristi cijeloj zajednici. Valamar uspješno surađuje s lokalnim zajednicama, gradovima i općinama na zajedničkim projektima jer vjerujemo da je dugoročno održiv razvoj destinacija moguć jedino kroz usklađeno djelovanje privatnog i javnog sektora, rekao Štifanić, dok se na povezanost razvoja velikih kompanija i lokalnog tržišta nekretnina osvrnuo Emil Ferjančić, voditelj upravljanja nekretninama i infrastrukturom u Infobipu.
- Dolaskom velike tvrtke potražnja se pomiče i na lokacije koje prije nisu bile u prvom planu. Svi radnici, partneri pa i kupci izražavaju divljenje ovom kraju i imamo puno primjera da su upravo zbog toga odlučili sebi napraviti kuću za odmor. Time se pokreće i novi val investicija - ti ljudi ovdje ne dolaze samo raditi, nego i trajno ulagati u nekretnine, čime se stvara potpuno novo lokalno tržište, zaključio je Ferjančić.
