(Snimio Milivoj Mijošek)
Pacijenti u javnom zdravstvu na pojedine preglede čekaju mjesecima, pa i godinama, dok se kod privatnika termin može dobiti za nekoliko dana, pokazuje analiza koju je proveo kompare.hr uspoređujući liste čekanja u javnom zdravstvu s prvim slobodnim terminima u privatnim klinikama.
U fokusu istraživanja bila su četiri česta pregleda: prvi kardiološki pregled, holter EKG, ultrazvuk dojke i ultrazvuk abdomena. Analizirani su termini u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Puli.
Prema podacima iz analize, Pula se posebno izdvaja po čekanju na prvi kardiološki pregled. U OB Pula pacijent na red dolazi tek za 525 dana, dok se kod istarskog privatnika termin može dobiti već sljedeće jutro.
Izvor podataka su HZZO liste čekanja na dan 5. svibnja 2026. i analiza portala kompare.hr.
(Kompare.hr)
Najduže čekanje navedeno u istraživanju zabilježeno je u Bjelovaru, gdje se na prvi kardiološki pregled čeka 792 dana. Velike razlike između javnog i privatnog sustava vidi se i na primjeru KB Dubrava, gdje se na ultrazvuk dojke čeka 477 dana, dok se kod privatnika termin može dobiti već sutradan.
Privatni pregledi, međutim, imaju svoju cijenu. Prema analizi, ultrazvuk dojke, ultrazvuk abdomena i holter EKG koštaju između 50 i 100 eura, ovisno o gradu, klinici i opsegu usluge. Prvi kardiološki pregled kreće se od 70 do 160 eura, osobito ako uključuje dodatne dijagnostičke pretrage poput EKG-a ili ultrazvuka srca.
Iako HZZO formalno omogućuje povrat "opravdanih troškova" kada pacijent ne može doći na pregled u medicinski opravdanom roku, Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata upozorava da taj rok nije jasno definiran. Zbog toga većina građana privatne preglede plaća iz vlastitog džepa.
Analiza kompare.hr procjenjuje da bi za osobe mlađe od 40 godina dodatno osiguranje po cijeni od 8,63 eura mjesečno moglo pokriti sve navedene preglede, ali se ta mogućnost još uvijek rijetko koristi.
"Ovi podaci jasno pokazuju sustav u kojem dostupnost zdravstvene skrbi nije jednaka za sve, već često ovisi o financijskim mogućnostima pojedinca. Paradoks je da rješenje za smanjenje jaza postoji, ali ga koristi tek mali broj ljudi. Primjerice, polica koja pokriva navedene preglede za osiguranike mlađe od 40 godina košta manje od devet eura mjesečno. Najveći problem je što većina pacijenata uopće ne zna da ta opcija postoji", izjavio je Teo Širola, predsjednik uprave kompare.hr.
Hrvatski zdravstveni sustav tako u praksi funkcionira kroz dva paralelna modela: javni, u kojem se na pojedine preglede čeka mjesecima, i privatni, u kojem se do usluge dolazi gotovo odmah, ali uz trošak koji mnogim pacijentima nije lako podnijeti.