Konferencija "Zemlja ti je mati"
VIDEO / Što smo sve saznali o ekološkoj poljoprivredi u Istri? Zaokupljeni smo turizmom a proizvodnju zanemarujemo
(Snimio Milivoj Mijošek)
Prva konferencija posvećena ekološkoj poljoprivredi u Istri - "Zemlja ti je mati", održana je u Puli u organizaciji udruge Istarski eko proizvod, koja okuplja registrirane ekološke proizvođače Istarske županije. Konferencija se održala u sklopu projekta "Ne špricaj. Ne truj. Razmisli!", kojeg financiraju Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Istarska županija. Događaj u prostoru Coworking Pula okupio je vodeće stručnjake, proizvođače i predstavnike institucija kako bi otvorili raspravu o budućnosti ekološke poljoprivrede u regiji.
Kupci traže kvalitetniju i zdraviju hranu
Dorian Siljan, predsjednik udruge Istarski eko proizvod, naglasio je značaj ove konferencije za same eko proizvođače, ali i valorizaciju eko proizvoda.
- Mislimo da se eko proizvod pomalo "izgubio" među brojnim oznakama raznih izvornosti - lokalnih i domaćih, te nam je želja dati im status kojeg doista imaju, kako bi potrošači razaznali te razlike. Budućnost je, nadam se, na strani eko proizvoda. Nažalost, proizvodnja se sve manje cijeni, ali zato mi kao udruga i otvaramo te teme, pa i kroz ovakve konferencije. Potičemo ljude da razmišljaju o ekološkoj proizvodnji i zašto je ona vrijedna kao lokalna kroz očuvanje naše bioraznolikosti.
Istra je upravo idealna za te male proizvodnje. Izazovi su u velikim ulaganjima, radnoj snazi, ali i u zadržavanju postojećih proizvođača u ekološkoj proizvodnji; dati im neku novu energiju i snagu, ali naravno, doći i do novih. Svakako bi htjeli utjecati na promjenu svijesti o tome kako se hranimo, ali i utjecati na povjerenje koje se olako daje društvenim mrežama i neprovjerenim informacijama. Upravo i na ovoj konferenciji želimo dati prave informacije.
Istra, u odnosu na ostatak Hrvatske nije puno drugačija. Zaokupljeni smo turizmom, pa se možda ne stignemo baviti ovim drugim stvarima. Međutim, imamo doista idealne uvjete za ekološku proizvodnju. Nacionalna i lokalna politika mogu snažno utjecati na smjer. Primjerice, sama županija bi trebala ići sa svojim planom i strategijom razvoja u smjeru Istre - bioregije kako bi očuvali našu baštinu, našu proizvodnju na malim parcelama, bioraznolikost, suhozide i slično. Uglavnom, sve ono što Istru čini Istrom. I turisti bi to cijenili, jer vidimo da im više nije dovoljno sunce i more, nego traže dodatnu vrijednost koju mi možemo ponuditi, poručio je Siljan.
Struka uvijek ima što za reći, a važnost slušanja terena ukazala se kao neminovna. Siljan smatra da bi i sami proizvođači trebali biti proaktivniji, kako bi se i kroz brojnost članova udruge cijela priča priznažila. Jedna od takvih inicijativa je upravo održano predavanje, na kojem je predavač, koji je privukao veliku pažnju, bio i dr. sc. Darko Znaor, jedan od najpoznatijih regionalnih stručnjaka za održivu i ekološku poljoprivredu. Održao je predavanje o skrivenim troškovima i koristima ekološke poljoprivrede.
- Ekološka proizvodnja je skuplja onoliko koliko računamo, jer i u tome postoji različiti pristupi. Ako računamo samo stvarne troškove koje ima poljoprivredni proizvođač, odnosno ono što kupac plaća na blagajni, onda su ti proizvodi nešto skuplji. Na razini EU to je u prosjeku svih prehrambenih proizvoda nekakvih 30-ak posto. Međutim, slika je drugačija ako tomu pridodamo i skrivene troškove, a riječ je o troškovima koji su stvarni, ali ih ne vidimo na prvu loptu; troškovi onečišćenja okoliša, troškovi vezani uz narušavanje javnog zdravlja i narušavanje funkcija ekosustava - prirode. Kada pridodamo sve te troškove, a postoje metode pomoću kojih možemo to izračunati, onda su ekološki proizvodi tu negdje, ili čak i jeftiniji.
Budućnost za eko poljoprivredu postoji, a u prilog tomu govori činjenica da je nekih 10 posto poljoprivrednih površina u EU, ali skoro i u Hrvatskoj, bilo pod takvom proizvodnjom. To je nešto što je imperativ vremena. Poljoprivreda je u velikoj krizi, traže se nova rješenja, a s druge strane i kupci traže kvalitetniju i zdraviju hranu koju eko poljoprivreda može i ponuditi. Potrebna nam je koordinirana akcija koju obično organizira država ili regija u suradnji s proizvođačima, udrugama potrošača, trgovcima i savjetodavcima. Stoga većina država ima tzv. akcijski plan. Međutim, često je, kao i većina strategija, to mrtvo slovo na papiru, ne postoje stvarni mehanizmi, proračuni i odgovornosti iza toga.
Tamo gdje to postoji, primjerice u Austriji, eko poljoprivreda ima silovit zamah i udio u više od 20 posto u ukupnim površinama. Snažna potpora i program zelene javne nabave, koji tamo jako dobro funkcionira, mehanizam je koji bi se mogao primijeniti i u Istri. Odnosi se na mehanizam u kojem javne ustanove kupuju od, prije svega, lokalnih proizvođača, što smanjuje opskrbni lanac. Inače, financijski razlog nije prvenstveni razlog zašto se ljudi ne odlučuju na kupovinu eko proizvoda. Razlog je prije svega svjetonazorski. Ljudi nemaju potpunu informaciju ili jednostavno ne vjeruju u sustav nadzora, bez obzira što je taj sustav za eko hranu jako dobar, čak i u Hrvatskoj. Potrošači nisu dovoljno osvješteni, problem ponekad postoji kod opskrbe, ali vrijeme je na našoj strani. Dok je prije 10 godina situacija s ponudom bila puno manja, sada je ta ponuda znatno veća, otkrio je dr. sc. Darko Znaor.
Postoje ozbiljne studije, saznajemo, koje pokazuju superiornost kvalitete eko hrane, u odnosu na onu konvencionalnu. U Francuskoj su tako kroz jednu medicinsku studiju u kojoj je sudjelovalo gotovo 70 tisuća pacijenata, rezultati pokazali da oni koji jedu redovito eko hranu, imaju manja oboljenja, pogotovo kad govorimo o raznim karcinomima. Incidencija raka pritom je smanjena za 30-ak posto, ali i vrlo znakovita, uzevši u obzir da je studija provedena na po svemu sličnim skupinama, sa sličnim životnim navikama, osim teme same studije - konzumacije eko proizvoda. Javne politike nisu dovoljno prepoznale koristi eko poljoprivrede, premda postoje znatne javne potpore. Istarska županija već godinama potpomaže eko proizvođače, ali to je još uvijek nedovoljno u odnosu na stvarne koristi koju takva proizvodnja ima - po zdravlje, po okoliš, a u Istri i izrazito važnu poveznicu s turizmom i pozitivnim imidžom, smatra Znaor.
Važnost očuvanja tradicijskih sorti
Agronomkinja Sunčana Pešak, još jedna predavačica, govorila je o ključnom izazovu - očuvanju autohtonih biljnih sorti.
- Tradicijske sorte su nam jako važne u ekološkoj poljoprivredi, jer mi u stvari tražimo za ekološku proizvodnju jedan otporan sortiment koji je prilagođen našem podneblju. Zbog klimatskih promjena on se i mijenja, ali još uvijek u proizvodnji povrća imamo sorte povrća koje su nekad bile standard u prozvodnji i koje su bile prilagođene te poznate našim ljudima, kroz okus i oblik. Međutim, to je povrće potisnuto iz proizvodnje zbog toga što je velik dio sjemenske prozvodnje propao.
Kao ekološki proizvođači svakako vidimo važnost očuvanja tradicijskih sorti, a isto tako i pokretanje sjemenske proizvodnje, jer većina dolazi iz uvoza i to za nas nije dobro. Bilo bi bolje da je sortiment proizveden kod nas, a to se pokazalo i kroz bolje rezultate naših proizvođača koji koriste naše sjeme. Oformili smo jednu radnu grupu koja je u suradnji s Nacionalnom bankom biljnih gena. Banka nastoji revitalizirati proizvodnju te naučiti ljude da sami proizvode sjeme te samim tim da na tržištu mogu ponuditi sjeme koje bi bilo dostupno i drugim proizvođačima. Nacionalna banka oformljena je od 11 institucija i tri udruge, koje aktivno rade na tome, ali su kolekcije sorti izvan mjesta gdje su one nastale. Nama je cilj da se tradicijske sorte vrate na polja i da se nastave prilagođavati novonastalim uvjetima u proizvodnji te da ih na taj način čuvamo, pojasnila je agronomkinja Sunčana Pešak
Na Okruglom stolu uz poljoprivredne stručnjake pridružila se i Ana Ugarković, istaknuta hrvatska chefica, koja je svojim iskustvom i pogledima na gastronomiju doprinijela razgovoru o važnosti lokalne, ekološke i kvalitetne hrane. Kroz zajedničku raspravu sudionici su se osvrnuli na to gdje se trenutno nalazi ekološka poljoprivreda, koje prepreke koče njezin razvoj te koje su prilike pred nama.
Podrška Istarske županije ekološkoj poljoprivredi
Istarski ovčji sir dobio je zaštićenu oznaku izvornosti, a ona je i najviša oznaka kvalitete koju neki proizvod može dobiti na nivou EU. Tu oznaku od sada mogu koristiti istarski proizvođači, a u specifikaciji su izdvojena dva proizvoda - istarski ovčji sir proizveden od mlijeka istarske ovce i od mlijeka svih ostalih ovaca koje se nalaze na području Istarske županije, otkrio je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije, Ezio Pinzan uoči konferencije.
- Ekološka poljoprivreda je vrlo značajna za našu županiju, ne zato što je i sva poljoprivreda iznimno značajna, već zato što, osim što proizvodi, ekološka poljoprivreda brine o zaštiti tla, o zaštiti voda i što manjem korištenju zaštitnih sredstava. Naime, ona koristi prirodna sredstva, a takva hrana dobivena iz ekološkog uzgoja manje je opterećena svim ostalim preparatima koje se koriste u konvencionalnoj poljoprivredi. Zbog svih tih razloga, nama je želja da ekološku poljoprivredu imamo na što više površina na našem području. Imamo sustav potpora za cijelu našu poljoprivredu, koji je prije svega okrenut stočarima, ali i ekološkoj poljoprivredi.
Za svakog onog poljoprivrednika koji se odluči za ekološku poljoprivredu, trošak certifikacije snosi u dijelu Istarska županija, a drugi dio snose jedinice lokalne samouprave u kojoj se odvija proizvodnja i to poljoprivredniku ne bi trebao biti teret. Ekološki proizvodi su jako traženi i puno se lakše prodaju od konvencionalnih proizvoda, te podupiremo i udrugu ekoloških proizvođača, njihovu prodaju na ekološkim tržnicama koje su opremljene te ih financiramo kako bi mogli educirati svoje članove, zaključio je Pinzan.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
desktop8
