Na Okruglom stolu održanom u sklopu konferencije "Zemlja ti je mati", 10. prosinca u Puli, okupili su se ekološki proizvođači i stručnjaci kako bi razgovarali i započeli temu budućnosti ekološke poljoprivrede u Istri. 

Okrugli stol vodila je agronomkinja i savjetnica Bernardina Hlevnjak Pastrovicchio, a sudjelovali su Dorian Siljan, predsjednik udruge Istarski eko proizvod i ekološki proizvođač, Ezio Pinzan, pročelnik za poljoprivredu Istarske županije, istaknuta kuharica Ana Ugarković, voditeljica zagrebačkog projekta Eko hrana u školama Sonja Karoglan Todorović te dr. sc. Darko Znaor, direktor fondacije Avalon i stručnjak za ekološku poljoprivredu.

Već na samom početku Dorian Siljan je kazao kako smatra da je najveći problem to što njihov rad i eko oznaka još uvijek ne dobivaju tržišnu vrijednost koju zaslužuju. 

(Privatna arhiva)

"Nitko više ne propituje kvalitetu istarske malvazije ili maslinovog ulja. To su brendovi koje smo izgradili. Ali kod ekoloških proizvoda i dalje se propitkuje kvaliteta, i to je dokaz da eko oznaka nije dovoljno valorizirana. Nismo ga pretvorili u brend, a država nikada nije ozbiljno uložila u njegovu promociju", rekao je Siljan, dodajući kako proizvođači često više ulažu u marketing nego u sam ekološki znak, jer kupci razliku još ne prepoznaju.

Ipak, ekološka poljoprivreda ima značajne koristi za našu zajednicu i kao takva trebala bi se više cijeniti. U tome se slaže i istaknuta kuharica Ana Ugarković.

Nakon što jednom isprobate ekološke namirnice, teško se možete vratiti na konvencionalne poljoprivredne proizvode, istaknula je Ana Ugarković.

(Privatna arhiva)

Po njenom mišljenju, mjesta za napredak u gastronomiji još uvijek ima, a kao primjer navela je da u Americi postoje restorani koji u svojim jelovnicima jasno ističe proizvođač/uzgajivač. Na taj način radi se na promociji lokalnih proizvođača.

Za kraj, zaključila je da promjena treba početi s najmlađima. Iako, današnja mlađa generacija svjesnija je važnosti kvalitete hrane, djeci treba već u najranijoj dobi omogućiti doticaj s poljoprivrednim proizvodima. Djeca uglavnom odbijaju povrće na tanjuru jer nisu imali doticaj sa proizvodom. Kada bi imali priliku da uberu iz vrta, reakcija bi bila potpuno drugačija.

Iskustvo iz Zagreba donijela je Sonja Karoglan Todorović, voditeljica projekta Eko hrana, koji je prvi u Hrvatskoj sustavno uveo ekološke namirnice u vrtiće i škole. Prema njezinim riječima, zagrebačke škole danas imaju potpuno odvojen sustav nabave eko hrane, koji se ne natječe s konvencionalnim proizvodima. Premda se u projekt ulaže oko pola milijuna eura, ključ uspjeha nije bio u novcu nego u entuzijazmu tima i ljudi koji su znali što i kako to pokrenuti. Prva faza projekta premašila je sve ciljeve, a udio ekoloških namirnica u školskim kuhinjama postavljeno je da i dalje raste.

(Privatna arhiva)

Institucionalni pogled dao je pročelnik Ezio Pinzan, koji je naglasio kako u Istri postoji želja ustanova da kupuju ekološke proizvode, ali ne i dostatan odaziv proizvođača. Prema njegovim riječima, mnogi se boje povećati proizvodnju jer su isporučene količine male, a logistički zahtjevi veliki. Posebno je istaknuo problem državnog zemljišta, od kojih čak tridesetak tisuća hektara još uvijek nije dodijeljeno. Iako je digitalizacija ubrzala dio administracije, nije riješila sve probleme. Proizvodnja u plastenicima u Istri je i dalje mala, a stočarstvo stagnira. 

Istra ima vrhunska ulja i vina, ali u proizvodnji povrća i voća zaostajemo jednostavno zato što je riječ o radno intenzivnim kulturama. Slično je i sa stočarstvom koji traži punu uključenost, upozorio je Pinzan dodajući da nažalost današnja generacija mladih vidi više prilika u turizmu i IT sektoru nego u poljoprivredi.

Stručnjak za ekološku poljoprivredu dr. sc. Darko Znaor zaključio je da se promjene najčešće pokušavaju provoditi prevelikim koracima, dok bi učinkovitije bilo krenuti od lokalnih primjera.. Po njemu, ekološka poljoprivreda može biti uspješna samo ako proizvođači nisu anonimni, nego dio prepoznate i podržane zajednice.

Okrugli stol završio je zajedničkim zaključkom sudionika da ekološka poljoprivreda u Istri ima golem potencijal, ali da će njezin rast ovisiti o tri ključna elementa: jačanju vidljivosti ekološkog znaka, boljem marketingu i većem ulaganju u promociju te sustavnoj edukaciji najmlađih.

Konferencija Zemlja ti je Mati sastavni dio je projekta "Ne špricaj. Ne truj. Razmisli!" Koji financira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Istarska županija.

Povezane vijesti

• Dorian Siljan: Ljudi su izgubili pojam o tome kad je sezona kojeg voća i povrća
• Dorian Siljan već 10 godina vodi Eko tržnicu u Šijani: Ekološki proizvodi nisu skupi, nego toliko vrijede
• U Puli se održava prva konferencija o ekološkoj poljoprivredi, o prilikama i izazovima govorit će stručnjaci, proizvođači i predstavnici institucija