"Bučna ekonomija bila je dobra ekonomija", kazao je, između ostalog Andrea Matošević na okruglom stolu na temu "Socijalističko naslijeđe i kolektivitet rada" održanom u Galeriji Novo u sastavu projekta SOCRAT: Umrežavanje obrta i suvremene umjetnosti u cilju održivog turizma, sufinanciran putem programa INTERREG VIA Italija Hrvatska 2021.-2027. godine.

Uz pročelnika za kulturu i zavičajnost Istarske županije Vladimira Torbicu koji je bio i moderator, izlaganja su imali Igor Duda "Povijesni okvir socijalističkog naslijeđa", Boris Koroman "Socijalističke kulture: radnička, svakodnevna, potrošačka, popularna", Andrea Matošević "Ho-Ruk! Hop-Jan! Kompozicije kolektiviteta rada", Alen i Nenad Sinkauz "Socijalizam kao umjetnička inspiracija i transgeneracijsko sjećanje" te Eric Ušić i Davor Sanvincenti "Socijalizam kao inspiracija za vizualne komunikacije".

(Press)

Okrugli stol ujedno je bio dio desetodnevnog Kreativnog laboratorija (Creative Living Lab) s temom performansa, a organiziran je u suradnji s udrugama Kulturban i Metamedij. Vrhunac programa bit će predstavljanje u Istarskom narodnom kazalištu 18. prosinca s početkom u 20 sati.

Igor Duda, profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile te istraživač u sveučilišnom Centru za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma, koji se bavi poviješću svakodnevice i društvenom povijesti socijalističke Jugoslavije, ukratko je predstavio povijesni okvir socijalističkog naslijeđa koje u desetljećima poslije Drugog svjetskog rata predstavlja vrijeme najopsežnijih društvenih promjena u povijesti Hrvatske. Industrijalizacija i urbanizacija te dugo razdoblje gospodarskog rasta i kulturnog napretka mijenjaju tadašnje jugoslavensko društvo i svakodnevicu omogućujući stanovništvu sudjelovanje u globalnim modernizacijskim procesima, kao i životni standard, koji je, kako navodi "bio bolji no ikada ranije u povijesti. Ta su iskustva nezaobilazna pri razumijevanju današnjeg društva i kulture sjećanja na nedavnu prošlost", kazao je.

(Press)

Boris Koroman, docent na Odsjeku za kroatistiku istoga fakulteta govorio je o različitim slojevima autentičnog i specifičnog kulturalnog iskustva te o mapiranju socijalističke kulture kroz razne slojeve.

Koroman je istaknuo da mapiranje socijalističke kulture obuhvaća brojne slojeve, a među kojima su: partizanska kultura kao ishodište, državna ili oficijelna reprezentativna kultura, tradicijska, "narodna", "visoka" kultura s umjetničkim modernitetom druge polovice 20. stoljeća, kultura radnika i radništva, svakodnevice, potrošačka, popularna, kultura zabave i slobodnog vremena, potkulture, kontrakulture i slično u srazu i koegzistenciji sa slojevima nacionalnih kultura u višenacionalnoj zajednici te u najrazličitijim lokalnim artikulacijama i u dodirima s kulturama lokalnih zajednica.

Istraživačko-umjetnički projekt "Ho-ruk! Hop-Jan" posvećen suvremenoj glazbenoj, zvučnoj i vizualnoj reinterpretaciji načina na koje je kolektivan rad u brodogradilištima, kamenolomima i radnim akcijama posredovan široj javnosti u periodu socijalizma, a koji će pulska publika moći vidjeti 18. prosinca, predstavio je Andrea Matošević, redoviti profesor etnologije i kulturne antropologije na pulskom Sveučilištu.

(Press)

O vlastitoj percepciji zvuka i njegovom korištenju za potrebe predstave, te o situacijama gdje zvuk nije bio samo buka, već ritam zajednice govorili su Alen i Nenad Sinkauz, višestruko nagrađivani skladatelji, glazbenici i performeri, voditelji međunarodnog festivala eksperimentalne i improvizirane glazbe Audioart u Puli, a kulturolog s riječkog Sveučilišta Eric Ušić naveo je kako socijalističko naslijeđe koriste kao inspiraciju za vizualne komunikacije, na što se osvrnuo i multimedijalni umjetnik Davor Sanvincenti.

Talijanski umjetnik Michele Sambin za sebe je rekao da je glazbenik, slikar i redatelj te izrazio je zadovoljstvo što je dio ovoga projekta.

- Sretan sam i zahvalan što radim ono što volim, kao i činjenicom da radim sada s vama, divnim umjetnicima, da surađujemo i učimo jedni od drugih. Kada su moji prijatelji radili revoluciju 1968., moja je revolucija bila raditi dobro svoj posao, a dvojba mi je bila biti slikar ili glazbenik. Sjećam se i jedne zanimljivosti vezane uz Istru. Kada sam godinama unazad bio u Istri, poslužili su mi kavu, a posuda na kojoj je bila šalica s kavom, bila je bez ikakve reklame. U Italiji, takve su posude, tacne prepune reklama svih vrsta. Moja ekonomija je možda nekome čudna, ali jako malo sam zaradio prodajući svoja djela, radio sam s djecom, sa zatvorenicima, a rekao sam si da ću ostatak života provesti radeći ono što želim, u zajednici gdje se osjećam dobro. Ta je zajednica mala, tu smo ja i supruga, preselili smo se južnije, i živimo kako želimo, kazao je.

Njegov umjetnički izričaj nalazi se na presjeku raznih umjetnosti: filma, glazbe, videa, slikarstva, koje tijekom duge i plodonosne karijere istražuje kroz kazalište kao mjesto sinteze. Tijekom svoje karijere razvijao je projekte koji spajaju umjetničke jezike i društvene kontekste na inkluzivan i kolaborativan način stvarajući mostove između pojedinaca, povijesti i zajedničkih identiteta.

Povezane vijesti

• Pulski Kulturban otvara ciklus SOCRAT radionica: Istražuju kolektivni ritam rada kroz glazbu, film i performans
• Sutra u pulskoj Galeriji Novo okrugli stol "Socijalističko naslijeđe i kolektivitet rada" uz brojne sudionike
• U Puli održan okrugli stol o kolektivitetu rada. Matošević poručio: "Bučna ekonomija bila je dobra ekonomija"