Kulturban je udruga za kulturu sa sjedištem u Puli koja promiče kulturna događanja i aktivnosti koje potiču širenje kazališne kulture, eksperimentalne glazbe, performativnih umjetnosti te dijaloga s drugim vrstama izražavanja. Udrugu su osnovali 2008. godine Alen Sinkauz i Nenad Sinkauz, višestruko nagrađivani skladatelji, glazbenici i performeri. Pod okriljem organizacije osnivači stvaraju glazbu i glazbeno-scenska djela za kazalište, plesne predstave, film, audiovizualna djela i instalacije. Za glazbu u filmovima "Goran" (2017.) N. Marasovića, "Osmi povjerenik" (2018.) I. Salaja, "Dnevnik Diane Budisavljević" (2019.) D. Budisavljević, "Zora" (2021.) D. Matanića i "Šlager" (2024.) N. Marasovića nagrađeni su Zlatnom Arenom za glazbu na Pulskom filmskom festivalu te nagradom DHF-a za film "Porvenir" (2021.) R. Poljak, a "Zvizdan" D. Matanića (2015.) je nagrađen nagradom žirija Filmskog festivala u Cannesu. Ove godine dobitnici su EBU-ove nagrade Palma Ars Acustica koja se dodjeljuje u polju soundarta, elektroakustike, elektronike, radiofonije i koja njeguje snažnu europsku eksperimentalnu i avangardnu tradiciju zvuka.

(Snimio Hassan Abdelghani)

Godine 2010. pokreću međunarodni festival eksperimentalne i improvizirane glazbe Audioart u Puli kroz koji umrežavaju Hrvatske i međunarodne umjetnike već 15 godina te organiziraju umjetničke rezidencije za profesionalne glazbenike, edukacije za sve uzraste neovisno o predznanju te koncerte.

O kulturnoj misiji Kulturbana, aktivnostima i planovima te poveznicama s projektom SOCRAT razgovaramo s Alenom Sinkauzom i Andreom Matoševićem, suradnikom udruge, koji je redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i jedan od suosnivača Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS) pri istom Sveučilištu. Objavio je i uredio više monografija i knjiga, a za "Kolos Jadrana: Industrijski film i brodogradilište Uljanik u drugoj polovici XX. stoljeća" (2023.) dobio je nagradu "Milovan Gavazzi".

(Snimio Hassan Abdelghani)

Alen Sinkauz: - Udruga Kulturban nastala je iz želje da se u Puli pokrenu umjetničke razmjene i suradnje unutar scensko-glazbenih i multidisciplinarnih izvedbi. Prvo je Paola Valente umjetnički vodila i organizirala FOPA-u (Festival of performing arts) u suradnji s Pulskom grupom, kreativno kolonizirajući neiskorištene pulske prostore, a nakon dvije godine, 2010. godine, pokrenuli smo međunarodni festival eksperimentalne i improvizirane glazbe Audioart koji je možda i najprepoznatljiviji projekt udruge. No, osim festivalske aktivnosti udruga organizira radionice s mladima i producira projekte u domeni eksperimentalne glazbe, kao i u polju inovativnih umjetničkih praksi: "Sicomat" i "Propulzor – partitura za brod Galeb".

Istraživački pristupi

Možete li predstaviti projekt koji je u fokusu vašeg dosadašnjeg autorskog rada?

- Andrea Matošević: - Projekt na kojem trenutno radimo sastavni je dio ciklusa izvedbi koje smo, pomalo u nedostatku bolje sintagme, neformalno naslovili "Industrijska mapiranja" i ovo je treći projekt u nizu. Krenuli smo 2022. godine sa "Sicomatom", projektom koji je u prvom redu zvučna, a onda i vizualna posveta našem brodogradilištu Uljanik, da bismo 2024. nastavili s izvedbom performansa "Propulzor: partitura za brod Galeb" u kojemu smo se fokusirali na značajniji dio naslijeđa tog vjerojatno najpoznatijeg jadranskog broda i koji je također simbolički snažno vezan za pulsko brodogradilište.

Na koji način vidite vaše sudjelovanje u projektu SOCRAT. Koja su vaša očekivanja?

- Alen Sinkauz: Kroz projekt SOKRAT istražili bismo i razvili audio-vizualni performans "Ho-Ruk! Hop-Jan! Kompozicije kolektiviteta rada" koji u fokusu neće imati samo jednu organizaciju ili objekt, već zvuk i ritam rada u industrijskim kolektivima poput brodogradilišta, trikotaža, kamenoloma ili omladinskih radnih akcija. Dokumentarni će film u ovom projektu biti shvaćen kao značajan izvor, odnosno svjedočanstvo temeljnih uvjeta suradnje, koordinacije i dovršetka kompleksnih i u različitom rasponu hazardnih radnih zadataka. Navedeni radni i ponekad rodno definirani miljei, pritom se odvijaju u međusobno udaljenim lokacijama definiranim prirodnim resursima ili trenutnim projektnim potrebama pa se kod ovog projekta može govoriti i o geografskom objedinjavanju sasvim različitih odredišta u jednu povezanu zvučnu i vizualnu cjelinu. U sklopu projekta bit će organizirane otvorene probe za sve zainteresirane, okrugli stolovi ili radionice na temu industrijskog mapiranja kroz glazbu, film i povijest. Svaku od radionica će voditi lokalni i međunarodno istaknuti umjetnici i istraživači koji će biti dio projekta.

(Snimio Hassan Abdelghani)

Kaleidoskop vremena

Koji su segmenti materijalne, odnosno nematerijalne kulturne baštine inspirativni za vaš umjetnički rad?

- Andrea Matošević: - U prvom nas redu zanima naslijeđe zvuka i slike, a oni se itekako opiru podjeli na materijalno i nematerijalno, ali svakako mogu konotirati materijalnost i njegovu suprotnost. Glasan, pa i zaglušujući zvuk tvornica, brodogradilišta, navoza ili radilišta mogao je značiti i zdravu privredu koja definirala određene, sigurnije, odnose i u široj zajednici. Paralelno s time, istraživanja industrijskog mapiranja provodimo od 2020. godine u suradnji s lokalnim stanovništvom i filmskim arhivom. Prikupljamo materijale, snimamo zvukove na područjima industrijske baštine koji nas inspiriraju te prikupljamo svjedočanstva radnika i drugog stanovništva. Povezujući njihove segmente ili točke gledišta u jednu cjelinu pokušavamo stvoriti svojevrstan kaleidoskop vremena kojim su dominirale teška i laka industrija, a čiji su nestanak ili destrukcija otvorili ogroman socijalni i vrijednosni vakuum.

Što konkretno očekujete od suradnje u kreativnim inovativnim laboratorijima projekta SOCRAT? S kim biste željeli realizirati suradnju?

- Alen Sinkauz: - Projekt SOCRAT već sadrži u sebi mogućnost umrežavanja s međunarodnim umjetnicima, a nama je bitno da se suradnje na umjetničkoj razini ostvare na što profesionalnijem nivou što podrazumijeva odgovornost i predanost u vidu što kvalitetnijeg procesa rada. Ekipa koja je do sada surađivala na projektima su Miodrag Gladović, Nenad Sinkauz, Vladislav Knežević, Alen Sinkauz, Andrea Matošević, Mario Kalogjera, a na ovogodišnjem će nam se uz neke nove članove pridružiti multimedijalni umjetnik Davor Sanvincenti i odabrani talijanski umjetnik. Audio-viziualni performans "Ho-Ruk! Hop-Jan! Kompozicije kolektiviteta rada" nam je posebno značajan jer naglašavamo kolektivno autorstvo rada na projektu, kao što smo i dosad radili. To znači da će se u zajedničkom procesu stvaranja audio-vizualnog performansa, tj. zajedničkog djela, spajati, nadovezivati i nadopunjavati istraživački, umjetnički i znanstveni smjerovi te iskustva njegovih aktera.

Na koji način vaše kulturno i kreativno djelovanje mogu doprinijeti razvoju ili osnaživanju održivog ili iskustvenog turizma u zajednici. Gdje konkretno vidite vašu ulogu u obogaćivanju kreativnog turizma koji bi turističkim posjetiteljima omogućio neposrednije upoznavanje s poviješću i kulturom Istre i za to ponudio nove kulturne sadržaje koji su ujedno i turistički doživljaj?

- Alen Sinkauz: - Partnerstvo između naše umjetničke prakse i kulturnih i kreativnih industrija može značajno pridonijeti održivom razvoju turizma kroz razvoj kulturnog turizma s dugoročnim utjecajem, inspiriranog modelima gradova poput Beča i Londona. Cilj je stvoriti ekosustav u kojem kultura nije samo dodatni sadržaj za turiste, već ključni dio identiteta destinacije, čime se povećava njezina atraktivnost i dugoročna održivost. Umjetničke i izvedbene prakse mogu stvoriti jedinstvene programe koji omogućuju turistima dublje povezivanje s lokalnom kulturom. Partnerstva s kulturnim institucijama, festivalima i nezavisnim umjetnicima omogućuju razvoj novih umjetničkih i turističkih proizvoda koji donose dugoročnu vrijednost. Suradnja između umjetničke scene i lokalne zajednice doprinosi održivosti kreativnog sektora i pruža prilike za lokalne umjetnike. Održavanje festivala, umjetničkih rezidencija i interdisciplinarnih programa privlači specifičnu publiku zainteresiranu za umjetnost i kulturu. Kada se umjetnički sadržaji postavljaju u svakodnevne prostore poput parkova, trgova i ulica, omogućava se slučajna participacija turista i lokalnog stanovništva, čime se briše granica između publike i umjetničkog djela.

Dugoročno planiranje

SOCRAT je i polazište za novi akcijski plan Istarske županije. Što je u tom smislu za vašu udrugu i vaše umjetničko i kulturno djelovanje, strateški važno za buduće aktivnosti?

- Alen Sinkauz: - Za našu udrugu, a potom i za naš umjetnički i organizacijski rad, dugoročno planiranje i uključivanje u strateške aktivnosti pruža sigurnost i kontinuitet uključivanjem većeg broja korisnika naših programa. Ključ uspješnosti razvoja kvalitetne umjetničke scene leži u stabilnoj višegodišnjoj financijskoj potpori koja omogućuje umjetnicima sigurnost te daje prostor za razvoj vizije i posvećivanje kvaliteti rada. Sredstva koja bi omogućila višegodišnje financiranje ne samo da garantiraju kontinuitet u radu, već također omogućuju kvalitetniju promociju umjetničkih projekata, čineći ih prepoznatljivima i van granica Hrvatske. Umjetničke prakse koje su zasnovane na kontinuiranom istraživanju, inovaciji i kritičkom promišljanju doprinose stvaranju kulturnog pejzaža koji nadmašuje površnu potrošnju turističkog sadržaja. Tako bi suvremena umjetnost postala sastavni dio turističke ponude koja privlači posjetitelje i doprinosi stvaranju dugoročnih kulturnih veza s inozemnom publikom. Ulaganje u ove prakse dugoročno će donijeti korist kako lokalnim zajednicama, tako i globalnoj prepoznatljivosti regije.

(Snimio Hassan Abdelghani)

Prva u ciklusu desetodnevnih radionica SOCRAT projekta održat će se upravo u organizaciji Kulturbana od 8. do 18. prosinca u Puli. Započet će 8. prosinca u Galeriji Novo okruglim stolom na temu socijalističkog naslijeđa i kolektiviteta rada. Nastavit će se kroz individualna umjetnička teritorijalna uranjanja i istraživanja uz dane otvorene za javnost, a u finalu, 18. prosinca u 20 sati bit će izveden performans u Istarskom narodnom kazalištu – Gradskom kazalištu Pula.

(Socrat)

Povezane vijesti

• ZLOČIN NAD BAŠTINOM: U beogradskom muzeju kradljivci željeza isjekli brenerom Uljanikovu lokomotivu iz 1864. godine
• Koncertna promocija albuma "Circuit Breath" Isabelle Duthoit i braće Sinkauz u DC Rojc u Puli
• U Galeriji Novo izložba i izvedba Roba Mazureka – "Contents of Your Heavenly Body" spaja zvuk, svjetlo i kozmičku apstrakciju