(Privatna arhiva)
Puležanka mr. sc. Klara Grahovac, koja se već tri desetljeća profesionalno bavi turizmom, dobitnica je prestižnog priznanja "Vaš domaćin godine - Local Host" za Istarsku županiju. Nagrada joj je uručena na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku, u sklopu najvažnijeg turističkog događaja u zemlji, koji je ove godine okupio više od 1.300 sudionika. Riječ je o novoj nacionalnoj nagradi kojom se po prvi put posebno vrednuje uloga domaćina u obiteljskom smještaju - segmentu koji je, kako ističe Grahovac, temelj hrvatskog turizma i jedan od njegovih najprepoznatljivijih simbola.
- Izrazito sam sretna i ponosna. Dobiti nagradu "Vaš domaćin - Local Host", za Istarsku županiju na tako važnom događaju za hrvatski turizam, posebno u godini kada se nagrada prvi put dodjeljuje, za mene je velika čast. Intencija tog projekta je brendiranje obiteljskog smještaja, a ja već dugo naglašavam koliko je on važan jer se godinama izjednačavao s rentijerstvom, kaže Grahovac. Ovu je oznaku osmislila Hrvatska turistička zajednica s Ministarstvom turizma i sporta, u suradnji s Hrvatskom udrugom obiteljskog smještaja, Udrugom obiteljskog smještaja Istre i Institutom za turizam.
(Privatna arhiva)
Da bi se dobila oznaka Local Host, domaćinstvo mora zadovoljiti niz kriterija - od autentičnosti prostora, ekološke osviještenosti i održivosti, do personalizirane usluge, dostupnosti domaćina te povezanosti s lokalnom sredinom. Uz to, domaćin mora živjeti u istoj županiji, a objekt ne smije biti u stambenoj ili poslovnoj zgradi.
- To je najvažnije, jer obiteljski smještaj ne možemo poistovjećivati s apartmanima u zgradama. Ova oznaka nije samo marketinški projekt, ona je priznanje našoj tradiciji. Hrvatska je među europskim zemljama u kojima obiteljski smještaj ima najveći udio - oko 52 posto svih turističkih kapaciteta. Zato je cilj oznake i bolje pozicioniranje i brandiranje, povećanje kvalitete i prihoda. Ključ u kutiji niti umjetna inteligencija ne mogu zamijeniti čovjeka, govori Grahovac. Ona je domaćin u punom smislu te riječi.
(Privatna arhiva)
- Ja osobno dočekujem goste, prijavljujem ih, ispraćam, stojim im na raspolaganju 24 sata na dan. Zanima me zašto su bukirali baš kod mene, na što mi kažu da žele upoznati život lokalnog stanovništva. To im je jako bitno. Osim kuće za odmor u unutrašnjosti Istre, oduvijek smo se bavili i pravim obiteljskim smještajem. Ugošćujem goste u dva odvojena stana u sklopu kuće u kojoj živim cijeli život na Novoj Verudi, govori nam sugovornica. Spomenuta vila "Branko", nazvana po njezinu pokojnom ocu, nalazi se u selu Pusti kraj Svetvinčenta i bila je, kaže, prva kategorizirana kuća za obavljanje turističkih usluga u unutrašnjosti Istre, 1995. godine.
- Moj otac je sagradio kuću na zemlji od moje mame, koja je rođena u obližnjem selu Peresiji. Roditelji su bili vizionari u vrijeme procvata masovnog maritimnog turizma i rekli su da će i ovdje stići turizam, iako su mnogi bili skeptični. Pa tako, kad sam i ja napravila bazen 2008. godine, govorili su mi: "Ča će ti ta lokva, ča u njoj će se kupati?" Danas je Istra puna "lokvi", priča nam sugovornica.
(Privatna arhiva)
Kuća je potpuno renovirana u vrijeme pandemije, pa tako objekt ima četiri dvokrevetne sobe i kapacitet za osam osoba, veliku okućnicu od gotovo 7.000 četvornih metara, bazen, badminton teren, golove za nogomet, dječje igralište i brojne druge sportsko -rekreativne sadržaje prilagođene obiteljima s djecom, što je njezina glavna ciljna skupina.
- Tko se time ne bavi, ne zna koliko je tu fizičkog posla i koliko sve to košta. Ali ja se stvarno jako trudim, kaže.
Kuća za odmor Klare Grahovac u selu Pusti (Privatna arhiva)
Najveći kompliment su joj, dodaje, rečenice iz recenzija u kojima gosti pišu da su se osjećali "kao kod kuće".
- Ne očekuju takvu toplinu i gostoprimstvo. Dolaze iz zemalja gdje ljudi žive otuđeno, svatko za sebe. Ovdje osjete osobni pristup. A ja stvarno volim ljude. Ja to radim iz ljubavi i strasti, ne odrađujem posao. Ja sam sretna jer svijet dolazi u moj dom, a Istra kao višejezična i višenacionalna sredina njeguje multijezičnost i multikulturalnost, govori.
Grahovac ističe da u turizmu brojke ne bi trebale biti u prvom planu.
- Svi uvijek pitaju koliko se zarađuje. A turizam se temelji na teoriji malih stvari - u malome veliko. Bitna je autentičnost i posebnost, vrednuje se i nagrađuje izvrsnost. Mi smo premali da bi bili prosječni, zato moramo biti izvrsni, kaže nam sugovornica.
Bitna je prilagodba svakom gostu - od interesa i preferencija do načina komunikacije.
- Moraš biti i malo psiholog. Ja koristim emocionalnu inteligenciju, treba osjetiti čovjeka. Netko se želi više družiti, netko želi mir. Ali jedno je pravilo uvijek isto - mora biti čisto, uredno i sve što piše u oglasu mora se ispoštovati, naglašava.
(Privatna arhiva)
Kroz dugogodišnje iskustvo doživjela je, kaže, brojne simpatične situacije. Jedna od njih vezana je uz obitelj Andersson iz Švedske, koja je ljetos boravila u njezinoj kući.
- Dok sam ih prijavljivala, primijetila sam da im se sin zove Zlatan. Pa ih pitam jesu li dali ime po Ibrahimoviću. Kažu - jesmo, sviđa nam se njegov karakter. Onda sam malom Zlatanu objasnila da je majka Zlatana Ibrahimovića Hrvatica, a otac iz Bosne, i da mora znati barem nešto na hrvatskom jeziku. Njemu je to bilo tako zanimljivo i simpatično, pa sam ga naučila brojati i nekoliko osnovnih riječi, priča kroz smijeh.
Najveći izazov naša sugovornica vidi u preizgrađenosti Istre.
- O tome se premalo govori. Uništili smo prostor i narušili imidž destinacije, u konačnici svi gubimo. Ravni krovovi i kockaste kuće u unutrašnjosti Istre, to je kič. Izgubili smo cijeli smisao. Prostornim planovima se sve to može regulirati, propisati uređenje tih građevina - oblicima, gabaritima, bojom, materijalima. Da se one uklapaju u neko područje. Može se napraviti reda, ali se treba poštivati struka, upozorava. Često, kaže, turizam poistovjećuje s nogometom.
(Privatna arhiva)
- Svi sve znaju, svi su izbornici, a ne znaju koliko igrača igra u utakmici. Struka se mora poštivati, ponavlja. Grahovac upozorava i na problem sive zone u smještaju, ističući da je nekomercijalni smještaj rak rana hrvatskog turizma i nelojalna konkurencija komercijalnog smještaja.
Na kraju ističe da je nagrada za nju priznanje, ali i motivacija.
- Baš sam sretna. Nisam očekivala, ali mislim da sam zaslužila. Turizam je moje zvanje i zanimanje. Turizam je za mene poziv. Svijet rada i svijet učenja nisu dva odvojena svijeta - konstantno trebamo ulagati u kvalitetu usluge. Ono što nudimo gostima je zapravo naš dom, naša tradicija i naša Istra. Mi ugošćujemo goste u svom domu kao prijatelje, nudimo lokalni doživljaj, autentičnost i promičemo lokalnu tradiciju i kulturu te poslujemo s ekološkom osvješćenošću. Mi smo perjanice hrvatskog turizma, zaključuje Grahovac, jedna od onih kakve hrvatski turizam treba čuvati i istaknuti.
(Privatna arhiva)
Klara Grahovac završila je poslijediplomski znanstveni studij Međunarodni turizam u nacionalnoj ekonomiji pri Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, obranivši magistarski rad pod nazivom "Nove vrste i oblici ruralnog turizma Istre" 2007. godine. Od osnutka Turističke zajednice Svetvinčenat bila je članica skupštine TZ Svetvinčenat, a od 2010. do 2018., u dva mandata, vijećnica Turističke zajednice Svetvinčenat te predstavnica iste u Skupštini Turističke zajednice Istarske županije.