Socijalističko naslijeđe
U Puli održan okrugli stol o kolektivitetu rada. Matošević poručio: "Bučna ekonomija bila je dobra ekonomija"
(Snimila Vanesa Begić)
"Bučna ekonomija bila je dobra ekonomija", kazao je, između ostalog Andrea Matošević na okruglom stolu na temu "Socijalističko naslijeđe i kolektivitet rada" održanom u Galeriji Novo u sastavu projekta SOCRAT: Umrežavanje obrta i suvremene umjetnosti u cilju održivog turizma, sufinanciran putem programa INTERREG VIA Italija Hrvatska 2021.-2027. godine.
Uz pročelnika za kulturu i zavičajnost Istarske županije Vladimira Torbicu koji je bio i moderator, izlaganja su imali Igor Duda "Povijesni okvir socijalističkog naslijeđa", Boris Koroman "Socijalističke kulture: radnička, svakodnevna, potrošačka, popularna", Andrea Matošević "Ho-Ruk! Hop-Jan! Kompozicije kolektiviteta rada", Alen i Nenad Sinkauz "Socijalizam kao umjetnička inspiracija i transgeneracijsko sjećanje" te Eric Ušić i Davor Sanvincenti "Socijalizam kao inspiracija za vizualne komunikacije".
Okrugli stol ujedno je bio dio desetodnevnog Kreativnog laboratorija (Creative Living Lab) s temom performansa, a organiziran je u suradnji s udrugama Kulturban i Metamedij. Vrhunac programa bit će predstavljanje u Istarskom narodnom kazalištu 18. prosinca s početkom u 20 sati.
Igor Duda, profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile osvrnuo se na povijesni okvir socijalističkog naslijeđa, industrijalizaciju i urbanizaciju, dok je Boris Koroman, docent na Odsjeku za kroatistiku istoga fakulteta govorio o različitim slojevima autentičnog i specifičnog kulturalnog iskustva te o mapiranju socijalističke kulture kroz razne slojeve.
Istraživačko-umjetnički projekt "Ho-ruk! Hop-Jan" posvećen suvremenoj glazbenoj, zvučnoj i vizualnoj reinterpretaciji načina na koje je kolektivan rad u brodogradilištima, kamenolomima i radnim akcijama posredovan široj javnosti u periodu socijalizma, a koji će pulska publika moći vidjeti 18. prosinca, predstavio je Andrea Matošević, redoviti profesor etnologije i kulturne antropologije na pulskom Sveučilištu.
O vlastitoj percepciji zvuka i njegovom korištenju za potrebe predstave, te o situacijama gdje zvuk nije bio samo buka, već ritam zajednice govorili su Alen i Nenad Sinkauz, a kulturolog s riječkog Sveučilišta Eric Ušić naveo je kako socijalističko naslijeđe koriste kao inspiraciju za vizualne komunikacije, na što se osvrnuo i multimedijalni umjetnik Davor Sanvincenti.
Talijanski umjetnik Michele Sambin za sebe je rekao da je glazbenik, slikar i redatelj te izrazio je zadovoljstvo što je dio ovoga projekta.
- Sretan sam i zahvalan što radim ono što volim, kao i činjenicom da radim sada s vama, divnim umjetnicima, da surađujemo i učimo jedni od drugih. Kada su moji prijatelji radili revoluciju 1968., moja je revolucija bila raditi dobro svoj posao, a dvojba mi je bila biti slikar ili glazbenik. Sjećam se i jedne zanimljivosti vezane uz Istru. Kada sam godinama unazad bio u Istri, poslužili su mi kavu, a posuda na kojoj je bila šalica s kavom, bila je bez ikakve reklame. U Italiji, takve su posude, tacne prepune reklama svih vrsta. Moja ekonomija je možda nekome čudna, ali jako malo sam zaradio prodajući svoja djela, radio sam s djecom, sa zatvorenicima, a rekao sam si da ću ostatak života provesti radeći ono što želim, u zajednici gdje se osjećam dobro. Ta je zajednica mala, tu smo ja i supruga, preselili smo se južnije, i živimo kako želimo, kazao je.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
