konferencija Glasa Istre
Panel-rasprava "Nove investicije u istarski turizam": Ono na čemu moramo raditi jest upravo kvaliteta
(Snimio Milivoj Mijošek)
U središtu jučerašnje konferencije Glasa Istre bila je panel-rasprava "Nove investicije u istarski turizam" na kojoj su sudjelovali porečki gradonačelnik Loris Peršurić, direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević, predsjednik Uprave Valamar Riviere Željko Kukurin, član Uprave Unilinea Ivan Rukavina i poduzetnik Danko Končar, uz moderaciju Mislava Togonala.
Pomirba investicija i održivosti
Kroz panel rapravu predsjednik Uprave Valamar Riviera Željko Kukurin govorio je o projektu investicije u resort Hotela Pical koji je težak 200 milijuna eura.
- Hotel Pical je najveća projektna investicija do sada, a projekt je po najvišim standardima održivog razvoja i tu ne mislim samo na materijale, energiju, solare i sve elemente koji su ugrađeni u sam hotel, nego je to hotel koji nije zatvoren, već je integriran u prostor s lokalnom zajednicom. Izgradit će se šetnice, dječja igrališta, plaže, sportski i gradski sadržaji i svi će oni u dogovoru s Gradom biti na raspolaganju, kako gostima Picala, tako i lokalnoj zajednici. Imat ćemo unutarnji i vanjski bazen, opisao je Kukurin.
Na Togonalovo pitanje oko funkcioniranja takvog oblika ponude, s obzirom na spoj gostiju hotela i lokalnu zajednicu, Kukurin je pojasnio kako je u Poreču i kroz povijest to tako funkcioniralo.
- Ponovit ćemo ono što smo imali onda, a to je da se na neki način napravi režim po kojem treniraju klubovi; ujutro ili navečer. To se može napraviti. Ako želimo biti održivi, moramo čuvati prostor, ljude i identitet, a to ćete teško napraviti ako postupate na takav način da radite zatvoreni resort, uništavate obalu i radite protiv lokalnog stanovništva. Mislim da nas takav put može dovesti samo do primjera Španjolske i nekakvog overturizma. Investicija i održivost se daju pomiriti, jer naš turizam nije rastao kao izdvojen prostor. Destinacije su atraktivne, a mi možemo napraviti proizvod koji je intergriran u destinaciju, gdje turisti jednako vole ići u grad, kao što i ljudi iz grada vole ići u tzv. turističke zone. Mislim da je to nekakav hrvatski model resorta na otvorenom i to je nešto što je danas trend. Uz odgovornost možemo integrirati hrvatski model otvorenog turizam, uz strpljenje, treba samo naći dobar model, siguran je Kukurin.
Kampovi primjer čuvanja prostora
Svake godine u Istri je na čekanju 11 tisuća građevinskih dozvola, uputio je opasku moderator, zapitavši kako je onda zbog te činjenice moguće sačuvati prostor. U tom je kontekstu postavio pitanje oko uloge kampova.
- Kampovi su u Istri značajan proizvod i imamo ih više od 20. Ono što je puno važnije jest da je Istra uz njih sačuvana, jer na tim lokacijama nema izgrađenosti. ‘Ajmo zamisliti što bi bilo da na obali nisu bili kampovi, nego da su se tamo urbanizirale nekakve stambene zone. Stoga smatram da su kampovi dobar primjer kako čuvati prostor, rekao je Kukurin.
Porečki gradonačelnik Peršurić nadovezao se temom na prostor kojeg je u prošlosti koristio veći dio Porečana, pa i on sam, te ustvrdio da to nije nikakva novina.
- Mi smo se dogovorili; tvrtka Valamar, sportske zajednice i Grad potpisali smo sporazum, kako za korištenje 25-metarskog unutarnjeg bazena, tako i 50-metarskog vanjskog bazena i to se da uskladiti - s gostima, klubovima i lokalnim stanovništvom. Čekamo ožujak da krene sve u pogon. Puno smo toga rekli danas, a ja želim još jednom naglasiti da je sinergija važna na svim razinama. Tada se može napraviti jedan lijep proizvod za goste, a pritom bez narušavanja kvalitete života domicilnog stanovništva. Izazovi postoje, ali mislim da se s time u Poreču dobro nosimo, poručio je Peršurić.
Svaka investicija u turizam jest i investicija u gradske komunalije, a s obzirom na sezonsku fluktuaciju ljudi koja se umnogostručuje, na sve se mora računati.
- Sve košta. Grad Poreč ima otprilike 20-ak tisuća stanovnika. Kad zbrojimo cijelu bivšu općinu, to je negdje 25 tisuća ljudi. Vršna opterećenja dovode nas do brojke prema 150 tisuća ljudi. Cijela infrastruktura se i radi prema tim vršnim razdobljima i sad treba biti mudar, počevši od prostorno-planske dokumentacije koja je krenula puno prije nego sam se ja rodio, negdje ‘64., ‘65. godine i jedan od prvih prostornih planova još u bivšoj državi koja je definirala gradnju i zone. Unutra je predviđena sva popratna infrastruktura za prijem tolikog broja gostiju i građana. Naravno, treba tražiti i načine financiranja. Mi imamo vlastite izvore financiranja koji su veći zbog turizma, a pored toga postoje nacionalni natječaji, gdje smo se uspješno kandidirali i dobili sredstva te također, europska sredstva, opisao je Peršurić.
Edukacija je presudna za uspjeh
Na laganu provokaciju moderatora da se sredstva iz Zagreba ipak vraćaju u Istru, Peršurić se nije dao zbuniti pa je poručio da uvijek treba biti proaktivan i da bi ta sredstva mogla biti i veća.
- Poreč gledam kao mali grad koji će se malo povećati, za koju tisuću, ali želim da imamo sve ono što ima veliki grad. Osim komunalne infrastrukture, naši građani moraju imati svu onu ponudu i sadržaje koji podižu kvalitetu života naših sugrađana, zaključio je i ustvrdio da lokalna samouprava može činiti poteze koji će se u budućnosti isplatiti.
Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije, naglasio je kako su ljudi, njihova znanja i vještine, temelj svakog uspješnog turističkog proizvoda.
- Ono što je vrlo bitno su edukacije. Bez obzira što mi gradimo hotele, restorane ili bilo koju drugu turističku infrastrukturu, ljudi su ti koji nose produkt na svojim leđima. Edukacija je zato izuzetno važna i moramo je shvatiti kao investiciju, a ne trošak, istaknuo je Ivošević i dodao da bi bio zadovoljan kada bi se Hrvatska, pa tako i Istra, po razini ulaganja u znanje i valorizaciju intelektualnog kapitala mogle priključiti najnaprednijim zemljama svijeta.
Iz perspektive Istarske turističke zajednice, rekao je, edukacija je presudna za uspjeh brojnih razvojnih projekata koji se u regiji planiraju i provode s dugoročnom vizijom.
- Kada zamišljamo male razvojne projekte u Istri, mi ih uvijek planiramo s perspektivom razvoja od najmanje deset godina. Tijekom tog perioda provjeravamo kvalitetu i prilagođavamo procese, a kada projekti zažive, oni postaju isporučitelji novih iskustava i doživljaja. U svemu tome edukacija ljudi je ključna jer upravo oni donose razliku - u kvaliteti, prihodima i dobiti, pojasnio je Ivošević.
Važnost međusektorske suradnje
Govoreći o razvoju unutrašnjosti Istre, Ivošević je podsjetio na teške početke devedesetih godina, kada je velik dio središnje Istre bio potpuno zapušten.
- Ako se vratimo u 1990-e, Istra je tada imala više od 330 porušenih sela. Nitko nije obrađivao vinograde, maslinike ni voćnjake. Zapuštena su bila i kulturna dobra. No zahvaljujući malim razvojnim projektima i suradnji privatnog i javnog sektora, uspjeli smo pokrenuti proces obnove. A možda je još važnija bila suradnja između javnih institucija međusobno te između samih privatnika. To je ona viša razina partnerstva koja je bila nužna da dođemo do današnje pozicije, rekao je Ivošević. Rezultati takve suradnje, dodao je, danas su više nego vidljivi.
- Danas imamo još možda stotinjak, 120 do 130 sela koja nisu u potpunosti obnovljena, ali smo više od 200 sela oživjeli ili ih vratili u život. Mlade obitelji se vraćaju u središnji dio Istre i pokazuju da se može živjeti od zemlje - od onoga što su njihovi noni radili, naglasio je.
- Protokol suradnje između privatnog i javnog sektora na svakom se novom projektu iznova verificira, jer izazovi koje svaki projekt donosi uvijek su drugačiji. Upravo u tome Istra ima veliko iskustvo - naučili smo da je ključno svaki put sjesti zajedno, analizirati benefite i otkloniti moguće negativne okolnosti. To nije recept koji se može jednostavno primijeniti, već rezultat dugotrajnog rada i zajedničkog učenja. Zato Istra danas i jest vrlo dobro organizirana i posložena turistička regija, istaknuo je Ivošević.
Ulaganja u kvalitetan sadržaj
Ivan Rukavina, član Uprave Unilinea, istaknuo je kako je uloga turističkih agencija upravo ta da brojne čimbenike turističke ponude pretvore u konkretan proizvod koji se zatim plasira na inozemna tržišta.
- S te nam je perspektive u interesu da se nastavi s kvalitetnim investicijama, jer jedino one mogu pomoći u izgradnji kvalitetnog i diversificiranog turističkog proizvoda na razini cijele države, koji potom možemo nuditi različitim tržištima, rekao je Rukavina.
Dodao je da svako tržište ima svoje specifične potrebe te da o njima treba voditi računa već u fazi kreiranja proizvoda. Istaknuo je da je Istra model, ne samo za Hrvatsku, nego i za mnogo širu regiju.
- Mi svakako podržavamo ulaganja u kvalitetan hotelski sadržaj, ali i u prateće sadržaje bez kojih se uopće ne može govoriti o turizmu 365, o produljenju sezone. Jer, uzalud pričamo o tome ako gostima nemamo što ponuditi, upozorio je Rukavina. Dodao je kako razvoj kongresnog turizma, o kojem se u Istri sve više govori, mora pratiti adekvatna infrastruktura i prometna povezanost.
- Možemo imati predivan hotel i vrhunske sadržaje, ali ako gost ne može jednostavno doći, izgubit ćemo utrku. Zato je uloga države i lokalnih dionika ključna, naglasio je.
Zaključno, Rukavina je istaknuo kako je hrvatski turizam kvantitativno dosegnuo zadovoljavajuću razinu, ali da pred svima stoji novi izazov - kvaliteta.
- Ono na čemu moramo raditi jest upravo kvaliteta. I to treba biti naša smjernica. Događaji su, primjerice, segment koji može značajno doprinijeti produljenju sezone, jer se održavaju u predsezoni i posezoni. Hrvatska se sve više pozicionira kao destinacija događaja, što nas čini prepoznatljivima i na svjetskoj razini. No, za to moramo osigurati vrhunsku infrastrukturu i cjelovitu ponudu. Gost više ne dolazi u našu destinaciju samo na kupanje, on želi doživljaj, iskustvo i autentičan kontakt s lokalnom zajednicom. Na tome moramo graditi budućnost našeg turizma, poručio je Rukavina.
Poduzetnik Danko Končar, na pitanje oko njegovog najnovijeg Heritage&Resort hotel Monumenti u Puli, sezonu je opisao izazovnom, ali i ohrabrujućom, budući da je ovaj turistički objekt otvoren relativno kasno za sezonu.
- Shvatili smo kako se moramo pozicionirati, kakav hotel moramo biti. Hotel je relativno mali, ima 100 soba, ali tu čovjek dolazi da odmori dušu i tijelo. Ljudi sve više to biraju. U kolovozu mjesecu bili smo pozitivni i imali smo popunjenost 27 posto. To ne da je prije bila ruševina, to je bilo smetlište. Mjesto je danas otvoreno za sve, a iako Puležani još uvijek ne dolaze u velikim brojkama, doći će. Jednostavno, trebaju promijeniti navike. Najviše dolaze subotom i nedjeljom šetnicom, naveo je Končar.
Otkup lokalnih proizvoda
Otkrio je da su u kolovozu, koji je bio pozitivan, imali prihod od 240 tisuća eura prihoda.
- Simbolično rečeno to je Bogom dan prostor. Izađete na balkon i vi ste na moru. Pratite ribarice koje se vraćaju, jata galebova, prizori su to koje malo gdje možete vidjeti, jer nema takvih mjesta pored samog mora, slikovito je opisao ovaj poduzetnik i naglasio da su u svemu važni ljudi koji moraju svojim radom oplemeniti prostor.
Spomenuto je i pulsko brodogradilište Uljanik.
- Hrvatska je brodogradnju pustila niz vodu. Mi smo opstali i poslujemo četvrtu godinu pozitivno, i da, smanjili smo broj ljudi, ali ne gradimo ogromne »kutije i kante«, već gradimo primjerice jahtu i 40-metarski brod. Ako nemaš sljedeći posao, odjednom toneš. Brodogradnja mora naći nešto, neki proizvod, što će joj dati kontinuitet, rekao je Končar između ostalog.
Na panelu se dotaklo i pitanje lokalnih proizvođača, a Kukurin je istaknuo podatak da Valamar kupuju 80 posto lokalnih ili nacionalnih proizvoda. Osim nekih specifičnih proizvoda, svo povrće i voće u Valamaru dolazi iz domaćih krugova. Končar je ustvrdio da su oni stopostotno lokalno snabdjeveni, od ribara na dalje.
Iz publike je Nerina Zec, predsjednica Uprave Agrolagune, naglasila kako ta porečka kompanija već niz godina traži najbolji model povezivanja s hotelijerima.
- Imamo izvrsnu suradnju s Valamarom na području ulja, vina i sira. Silno me veseli nova investicija koja će uskoro zaživjeti, jer će ona, kada govorimo o porečkom turizmu, ali i o plasmanu proizvoda, donijeti dodatnu vrijednost lokalnim proizvođačima, istaknula je Zec.
Kukurin ja zaključno naglasio da je Istra sjajna destinacija, snažno je turistički prosperirala, a kriza je akcelerirala neke loše, ali i dobre stvari. Uvjeren je da će se kroz ispravan pristup uspjeti sačuvati prostor, ljude i istarski način života.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
