Prva godina rada studentskog kampusa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli je iza nas. Budući da je riječ o sasvim novom prostoru za ovu namjenu, dojam koji se može steći pri samom ulasku u ovaj prostor jest da je kampus poprimio neku drugu energiju.

Iako je pri samom obilasku u njemu bila tek nekolicina studenata, opći je dojam da je ovo doista postao prostor obrazovanja i studentskih aktivnosti, premda ga mnogi pamte uz posve druge i tužnije asocijacije.

Pulska mreža studenata

Naime, u obilasku su nam pomogli svi dekani sastavnica Sveučilišta, svaki od njih osvrnuvši se na rad svog Odsjeka. Bez studenata ovaj prostor ne bi imao svrhu, a osim njihovih uobičajenih aktivnosti, primjećuje se kako se rado zadržavaju u ovom prostoru izvan svojih studentskih obaveza. Stoga smo prvo kratko porazgovarali sa Zlatkom Nikolićem, predsjednikom Studentskog zbora Sveučilišta koji je njegovo predstavničko tijelo.

(Snimio Milivoj Mijošek)

- Poslije stišavanja korone među studentima se stvarno dogodio »bum« u studentskim aktivnostima; samoorganiziraju se i organiziraju te nam niče veliki broj studentskih udruga. Tu su i projekti, stručna usavršavanja, društvene aktivnosti poput sporta, zabave i edukacije. Trenutno djeluje 11 udruga, a organizirali smo i Savez - Pulsku mrežu studenata. Najveće udruge broje i do 60 studenata. »Guram« mlade studente da prepoznaju da su oni snaga koja također upravlja Sveučilištem, prisutni su u Senatu i fakultetskim vijećima te raznim tijelima Sveučilišta, kako bi demokratski participirali ovdje, ali i u društvu, pohvalio je on njihov angažman.

U prizemlju kampusa, njegovom lijevom krilu, smjestio se Fakultet informatike, a na njemu nas je ugostio dekan, izv. prof. dr. sc. Darko Etinger. Prva godina rada u novom kampusu za Fakultet informatike u Puli bila im je iznimno dinamična i pozitivna, govori nam.

- Preseljenje u moderan prostor omogućilo nam je kvalitetniju organizaciju nastave, istraživačkog rada i studentskih aktivnosti. Prostor je brzo zaživio – studenti i profesori svakodnevno koriste zajedničke prostore, učionice i laboratorije. Djelatnici ističu funkcionalnost prostora, dok studenti najčešće hvale ugodan ambijent, stabilan Wi-Fi, zajedničke prostore za učenje i druženje, te digitalnu opremljenost učionica. Kao prostor koji potiče kreativnost i suradnju, kampus je postao dio identiteta naše zajednice. Imamo vlastiti niz učionica, laboratorijsku infrastrukturu te urede za nastavnike i suradnike. Takav raspored omogućuje koncentriranu organizaciju rada, lakšu koordinaciju među djelatnicima, a studentima orijentaciju bez lutanja. U kombinaciji s ostalim sastavnicama u zgradi, pozicija FIPU-a omogućuje i svakodnevnu međufakultetsku suradnju. Osim za nastavne potrebe, posebno se ističu prostori za FIPUlab, novi Centar za primjenu umjetne inteligencije koji uspostavljamo s Carnet-om te prostorije za studentsku udrugu Šou progam, ponosno veli naš domaćin.

Na pitanje je li kampus, bez obzira na njegovu »mladost«, dobio neku svoju dinamiku i prepoznatljiv šarm koji je odredio i njegov budući rad, odgovara kako to doista jeste tako.

- Kampus je već sada prepoznatljiv po funkcionalnim prostorima i otvorenoj atmosferi. Ima »šarm« u kojem se spajaju akademska ozbiljnost i studentska energija. Hodnici, zajednički prostori i dvorište postali su središta spontane razmjene znanja i ideja. Kampus djeluje poticajno i vizualno i organizacijski. U početku smo se suočili s izazovima vezanim uz akustiku u određenim prostorijama, osobito pri izvođenju nastave uz veću grupu studenata. No, zahvaljujući brzoj reakciji uprave Sveučilišta, problem se postupno rješava dodatnim akustičnim oblogama i tehničkim prilagodbama. Ostatak infrastrukture pokazao se vrlo kvalitetnim, a izazovi se rješavaju u hodu, u suradnji svih dionika, pohvalio je dekan Etinger.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Već sada se redovito održavaju turniri, radionice, STEM Games pripreme te različiti tematski meetupi, a s obzirom na viđeno, prostor je poprimio svoju svrhovitost te je mjesto u kojem se ovaj Fakultet itekako udomaćio. Fakultet informatike može se pohvaliti i trendom sve većeg interese studenata za upisom, pa i do 20 posto godišnje, a već sada za sljedeću godinu imaju prijavljenih 75 studenata te se vjeruje da to nije konačna brojka. Naime, ovo je prvi online studij informatike u Hrvatskoj. Uopće ne treba naglašavati koliko perspektive ovaj fakultet nudi, budući da snažno surađuju s kompanijama već kroz redovan rad.

Filozofski fakultet smješten je na prvom katu zgrade. S obzirom na to da u novom kampusu ima najveći broj studijskih programa, u jednopredmetnim i dvopredmetnim kombinacijama 25, zauzima cijeli prvi kat zgrade, proteže se na gotovo 4.000 četvornih metara. Uz učionice, kabinete za profesore, Croaticum - Centar za učenje hrvatskoga kao stranoga jezika, na fakultetu je smješteno i pet centara: Centar ruskoga jezika i kulture »Institut Puškin«, Centar za interdisciplinarna arheološka istraživanja krajolika, Centar za istarska onomastička istraživanja, Centar za istraživanje povijesti stanovništva sjevernog Jadrana, Centar za jezičnu i kulturnu baštinu Istre te Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma. Preseljenjem u novu zgradu Fakultetu je prostorno omogućeno da razvija nove studijske programe i provodi različite aktivnosti - organizaciju znanstvenih skupova, tribine, gostovanja predavača iz srodnih i drugih znanstvenih, kulturnih i inih područja, popularizacija znanosti i slično.

Prva godina protekla im je u snalaženju i u uređenju prostora te stavljanju u funkciju učionica i kabineta za koje su imali namještaj i opremu. Profesori su zadovoljni svojim radnim prostorom, pokazali su entuzijazam u uređenju svojih kabineta i prostorija odsjeka. Svi ističu kako im se sviđa prostranost i puno svjetlosti u zgradi, veli dekanica, prof. dr. sc. Lina Pliško.

- Drago mi je da su studenti prigrlili novi kampus kao svoj drugi dom. Lijepo ih je vidjeti kako se druže u dvorištu kampusa, po hodnicima i svojim prostorima. Trenutačno nam je fokus da do kraja opremimo učionice i kabinete namještajem i opremom, zatim ćemo zajedno sa studentima uređivati prostrane hodnike. U planu nam je otvoriti mini galeriju u kojoj bi svoje radove izlagali studenti, profesori i gosti umjetnici. Studenti su puni ideja pa ćemo svakako prvo njih poslušati, rekla nam je dekanica.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Na starom Filozofskom, primjerice, imali su četiri učionice, dok ih ovdje imaju čak 23. I ovdje se gledalo da se u svemu izvedivom ide studentima na ruku, pa i kod kombinacija odabira programa. Bjelina zidova jedna je od onih stvari koju bi studenti htjeli promijeniti, a to će se, saznajemo, i učiniti. Pred njima su neke estetske dorade, a baza pruža mogućnost za kreativnost. S obzirom da su u planu radovi na dvorištu, upravo su studenti Filozofskog fakulteta izrazili želju da pomognu u njegovu uređenju, otkrila nam je dekanica.

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti (FOOZ) nalazi se u desnom krilu, drugi kat, a već sam izgled ovih učionica implicira da će studenti u budućnosti raditi s djecom; veseli rekviziti s kojima rade nesumnjivo na to ukazuju. Ispred Fakulteta dekanica, prof. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin veli da je on u novim prostorima od ljetnog semestra; dakle tu su tri mjeseca i još su u fazi udomaćivanja.

- I djelatnici i studenti su zadovoljni po pitanju novih prostora, a koristimo ih po cijele dane. Naime, specifični smo po tome što programi koji osposobljavaju učitelje i odgojitelje imaju metodičke vježbe u jutarnjim satima po školama i predškolskim ustanovama, kao i stručnu praksu koji studenti odrađuju tijekom semestra. Nadalje, izvanredni studiji odvijaju se petkom poslijepodne i subotom ujutro, tako da su učionice zaživjele u cijelosti. Nastava se održava u zgradi, ali i na otvorenom: u parku, stepeništima, hodnicima, primjerice, nastava likovne kulture. Ono što sam primijetila u ovo kratko vrijeme je da studenti sjede i na hodnicima s laptopima i pripremaju se za nastavu i ispite, što do sada nije bilo toliko vidljivo. Prostor za poboljšanje vidimo u studentskom marendariju, kojeg očekujemo uskoro, veli dekanica.

- Svakako možemo reći da su studenti unijeli život i veselje. Predivno je vidjeti mladost, osim u učionicama, na ulazu u zgradu, po hodnicima i u parku. Nakon što su studenti započeli s nastavom u ožujku, na FOOZ-u se, s Festivalom znanosti koji je ove godine imao zadanu temu Mreže, ponudio otvoreni pristup učenju i poučavanju pa su tako održane radionice raznih tematika za djecu predškolske i školske dobi, ali i za roditelje i širu publiku, opisuje dekanica Gortan-Carlin.

Tehnički fakultet u Puli smjestio se na 2. katu zgrade, u lijevom krilu, gdje se nalaze studiji računarstva i strojarstva. Prostor je funkcionalno podijeljen na klasične učionice za predavanja, računalne učionice opremljene za rad s modernim tehnologijama te pet specijaliziranih laboratorija koji omogućuju praktično učenje i istraživanje. Uredi profesora i službi smješteni su nasuprot učionica, što omogućava brzu dostupnost i dobru komunikaciju između studenata i nastavnog osoblja. Takav raspored se pokazao vrlo učinkovitim u praksi, jer omogućuje jednostavno snalaženje i optimizaciju rada kako studenata, tako i profesora, uputio nas je domaćin Tehničkog fakulteta, dekan – izv. prof. dr. sc. Marko Kršulja koji je za prvu godinu rekao da je bila izazovna, ali i vrlo uspješna.

(Snimio Milivoj Mijošek)

- Kampus je brzo postao centar aktivnosti, kako za studente, tako i za profesore. Studenti su pozitivno reagirali na moderne učionice, prostorne kapacitete i tehnologiju, dok profesori ističu lakšu komunikaciju i bolju opremljenost prostora. Svakodnevne aktivnosti teku glatko, ali uvijek ima prostora za poboljšanja, pogotovo u organizaciji nekih zajedničkih prostora. Iako je kampus još uvijek mlad, već sada ima svoju prepoznatljivu dinamiku i šarm. Studenti često ostaju u računalnim predavaonicama i laboratorijima, gdje se stvaraju radne skupine i potiče entuzijazam za nove inovacije. Posebnu pažnju privlače područja kao što su 3D printanje i robotika, koja su postala ključna za razvoj novih ideja i projekata. Ovdje, studenti ne samo da razvijaju teorijska znanja, nego aktivno sudjeluju u stvaranju i implementaciji tehnologija koje oblikuju budućnost. Takav pristup dodatno doprinosi jedinstvenoj atmosferi i kreativnoj suradnji među mladima, opisuje dekan.

Na ovom su Fakultetu izazov akustike u pojedinim učionicama iskoristili kao priliku za praktično učenje.

- Studenti strojarstva i računarstva imali su mogućnost proračunavanja odjeka i reverberacije, što je postalo dio kurikuluma. Kroz to, studenti su se upoznali s problematikom buke i mjerenja u industrijskom okruženju, te su na praktičan način primijenili teorijska znanja o akustici. Na taj način, izazov s akustikom nije samo bio problem, već je postao alat za daljnje obrazovanje i razvoj studenata u kontekstu realnih industrijskih izazova. Tu se zahvaljujemo akustičnom laboratoriju u Puli, posebice gospodinu Elvisu Ciligi, vanjskom suradniku na TFPU i zaposleniku ZZJZIŽ, koji je svojim stručnim znanjem i pomoći dao savjete za smanjivanje buke, pojašnjava on.

Platforma za integraciju

Mišljenja je da kao integrirano sveučilište kampus pruža odličnu platformu za interakciju među studentima različitih studija, a to se očituje i u načinu na koji se nastava izvodi.

- Pojedini dijelovi nastave su zajednički za više studija, što omogućuje studentima da se upoznaju s različitim pristupima određenim temama i materijalima. Ovaj multidisciplinarni pristup ne samo da obogaćuje njihov akademski razvoj, već i potiče suradnju među studentima iz različitih područja. Studenti često ostaju u prostoru izvan svojih obveza, bilo da je riječ o grupnim radovima, projektima ili neformalnim razgovorima koji vode ka novim idejama i inicijativama. Takva interakcija, koja se prirodno razvija unutar kampusa, doprinosi stvaranju zajedničke dinamike i potiče studentsku zajednicu na razmjenu znanja i iskustava, čime se dodatno poboljšava njihova motivacija i angažman, naglašava dekan Kršulja.

(Snimio Milivoj Mijošek)

I na kraju, a ne manje važno, porazgovarali smo s doc. art. Brezom Žižović, voditeljicom studija Dizajna i audiovizualne komunikacije koja nam je pojasnila kako je ovaj Studij otvoren prije tri godine te da upravo ovu godinu završavaju prvi prijediplomski studiji.

- Dobili smo dopusnicu za diplomski studij, tako da svi studenti koji to žele mogu nastaviti, a mogu to i oni iz drugih mjesta koji ga žele upisati. Riječ je o suvremenom studiju i sve ono što je vezano uz suvremene medije. Jako se puno znanja iz svih tih područja ovdje mogu dobiti, a ove godine uz preseljenje u novi kampus, dobili smo i klasični te grafički atelje, kao i jedan mali prostor gdje profesori imaju svoj kabinet. Svi smo jako zadovoljni. Studenti osjećaju da je to sad njihov prostor, a nedavno smo imali i završnu izložbu u jednom od krila i koja je bila prepuna studentskih radova. Interesa ima jako puno i prijemni su u tijeku. Ima velikih talenata, a i tijekom ove tri godine uočili smo da su neki studenti napravili ogroman skok, zaključila je Žižović. 

Učiteljski studij i studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Izvode se u cijelosti i na hrvatskom i na talijanskom jeziku. Tu su: Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski Učiteljski studij na talijanskom jeziku, Sveučilišni prijediplomski studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje na hrvatskom jeziku, Sveučilišni prijediplomski studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje na talijanskom jeziku, Sveučilišni diplomski studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje na hrvatskom jeziku te Doktorski studij Nove paradigme obrazovanja. Dekanat Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti čine: Prof. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin, dekanica Izv. prof. dr. sc. Marina Diković, prodekanica Predstojnica Odsjeka za razrednu nastavu, doc. dr. sc. Irena Kiss, Predstojnica Odsjeka za Rani i predškolski odgoj i obrazovanje na hrvatskom jeziku, izv. prof. dr. sc. Sandra Kadum, Vršilac dužnosti predstojnice Odsjeka za studije na talijanskom jeziku, dr. sc. Renata Martinčić Marić. Filozofski fakultet – prof. dr. sc. Lina Pliško.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Tehnički fakultet u Puli

- Naš fakultet ne samo da okuplja domaće studente, već redovito ugošćuje i strane studente koji dolaze putem Erasmus+ i Ceepus programa, čime dodatno obogaćujemo akademsku zajednicu. Također, suradnja s međunarodnim profesorima i istaknutim znanstvenicima omogućuje našim studentima pristup vrhunskim znanjima i iskustvima s globalne razine. Kada govorimo o specifičnostima, važno je spomenuti da se na Tehničkom fakultetu organizira Festival znanosti te konferencija PulaTechCon na kojima studenti mogu izložiti vlastite ideje, mišljenja, ali i dobiti sufinanciranja za razvoj svojih projekata. Podupiremo i sudjelovanje studenata i profesora i na ostalim konferencijama koje također služe kao prilika za povezivanje s budućim poslodavcima, čime našim studentima omogućavamo bolji ulazak na tržište rada, opisao je dekan Kršulja.

Što se tiče voditelja studija i djelatnika, tu su Voditelj studija strojarstva: Doc. dr. sc. Damir Karabaić, šef. katedre za strojarstvo i Voditelj studija računarstva: Doc. dr. sc. Karlo Griparić, šef. katedre za računarstvo.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Povezane vijesti

• Na Sveučilištu Jurja Dobrile više od polovice studenata dolazi izvan Istre: U Puli studiraju studenti iz svih hrvatskih županija, A NAJPOPULARNIJI SU SLAVONCI
• GDJE STUDIRAJU MLADI S POLUOTOKA, OSIM U PULI? Rijeka i Zagreb Istranima prvi izbor, a u Osijek idu zbog POLJOPRIVREDE I GLUME
• STIPENDIJE ISTARSKE ŽUPANIJE: Jedan studij ima posebnu prednost da bi se dobilo 2.200 kuna mjesečno