briga za najranjivije
U Puli obilježen Nacionalni dan palijativne skrbi: "Svaki čovjek zaslužuje skrb"
(Snimila Jelena Milović)
Nacionalni dan palijativne skrbi danas je obilježen u predavaonici Hospicija bl. Miroslava Bulešića.
U organizaciji Istarskih domova zdravlja, Lige protiv raka Pula i Hospicija bl. Miroslava Bulešića, svečanosti su nazočili biskup Porečke i pulske biskupije mons. Ivan Štironja, istarski župan Boris Miletić, pročelnica Grada Pule Ivana Sokolov, dekan Medicinskog fakulteta i Sveučilišta u Puli Dragan Trivanović, ravnatelj OB Pula dr. Andrej Angelini, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu dr. Vlasta Vučevac, počasni konzuli Švicarske - Draženka Moll i Gruzije - Marino Franinović te drugi uvaženi gosti, predstavnici udruga, djelatnici zdravstvenih i socijalnih ustanova, volonteri, stručnjaci i zagovaratelji prava pacijenata, studenti i učenici.
Dobri temelji za dalje
U Puli su se okupili oni koji s velikom predanošću brinu o dostojanstvu i kvaliteti života najranjivijih među nama, a riječ je o pacijentima u uznapredovaloj fazi bolesti, onoj koja je neizlječiva.
Premda je zgrada hospicija još uvijek izvan funkcije, bliži se dan kada će otvoriti svoja vrata. Iako će funkcija hospicija biti još jedna kockica puzzli palijativne skrbi, ona znači puno više. Palijativna skrb znači imati ljude - palijativni bolnički te mobilni tim, ali i udrugu volontera te obrazovne institucije. Porukama na ovakve dane želi se kontinuirano poticati unaprjeđenje sustava socijalne skrbi i javno istaknuti brigu jednih za druge, moglo se čuti u prigodnim obraćanjima.
- Obilježavamo ovaj dan kako bi nakratko stali i promotrili koje to ljude želimo danas posebno spomenuti. Iskazujemo suosjećanje i poštovanje prema svima koji skrbe o palijativnim bolesnicima. Tu su na prvom mjestu njihove obitelji, a onda i mi kao profesionalci, volonteri, predstavnici različitih razina upravljanja društvom, sustavi obrazovanja.
Svaki čovjek, bez obzira u kojem djelu Hrvatske živi, zaslužuje dostupnu palijativnu skrb kada je treba, a naročito u završnoj fazi života. Svi ste aktivni i ustrajni podupiratelji palijativne skrbi, bez kojih ni ovo danas ne bi moglo biti moguće. Iza svih ljudi nalaze se pojedinci koji vlastitom predanošću i entuzijazmom žele nešto ostaviti iza sebe.
Možemo ponosno reći da smo postavili dobre temelje za mlade koji će nakon nas doći i graditi dalje sustav, pored ostalog i palijativne skrbi koja može biti i u okviru zdravstvenog sustava. Osjećam se privilegiranom što živim u zajednici koja prepoznaje potrebe brižnih. To je najveća vrijednost našeg društva, prigodnim se riječima obratila dr.sc. Julijana Franinović Marković, privremena ravnateljica hospicija.
Posebno nadahnuto prisutnima se obratio biskup Porečke i pulske biskupije mons. Ivan Štironja.
- Pred nama je završni korak da ovdje uđemo i pružimo prigodu dobrodošlice onima koji će trebati ovu ustanovu. Radujem se što se ovaj susret odvija danas upravo ovdje. Žao mi je kad ponekad čujem kao da Crkva i biskup ne žele otvoriti hospicij.
To me stvarno boli u srcu i duši, jer čim sam pristupio službi očekivao sam da ćemo ga vrlo brzo, u roku kojeg mjeseca otvoriti, ali to ne ide tako i ne ide kako bismo mi željeli, već društvo ima svoje procese. Želja je tu, spremnost je tu, ali okolnosti nam nisu uvijek naklonjene. Zato pozivam na strpljivo iščekivanje u predanosti, kako bi svatko učinio onoliko koliko može, rekao je mons. Štironja.
Najvažniji su ljudi
Mons. Štironja zahvalio je na suradnji Istarskoj županiji i Gradu Puli, jer je sve plod, kako je rekao, zajedničke suradnje.
- Molili smo dr. Franinović Marković da nam svojim znanjem i iskustvom pomogne i preuzme dužnost v. d. ravnateljice kako bi hospicij stavili u pogon. Ovo mjesto nazivam domom, u smislu obitelji i obiteljskog ozračja, kako bi svi oni koji ga budu posjetili, srcem i dušom osjetili da smo jedna obitelj, a da ova nije samo jedna obična građevina. Palijativna skrb je brižno oko koje vidi, prepoznaje i priskače u pomoć čovjeku koji ima krhko tijelo, besmrtnu dušu i svoje dostojanstvo, zaključio je mons. Ivan Štironja.
Skupu se obratio i župan Miletić te istaknuo trud i zalaganje oko izgradnje i opremanja zgrade hospicija te ustvrdio kako smo korak do cilja i njegovog otvaranja.
- I u ovom slučaju su najvažniji ljudi. Treba se zahvaliti svima onima koji djeluju u zdravstvu i socijalnoj skrbi na humanosti, na vašem pozivu. Svaka zajednica iskazuje svoju veličinu i snagu upravo na skrbi o najranjivijim skupinama.
Palijativa može pružiti ljudskost, mir i dostojanstvo obiteljima, ali i samom čovjeku. Jer, čovjek je čovjek, kad je čovjeku čovjek, rekao je župan koji je posebno pohvalio dr. sc. Julijani Franinović Marković zbog njene pokretačke snage.
Prigodnim riječima skupu se obratila i pročelnica Sokolov koja je izrazila zadovoljstvo i zahvalnost činjenicom intenzivnog rada bolničkog palijativnog tima, kao i mobilnog tima Istarskih domova zdravlja te rekla kako je sve to odličan primjer dobre suradnje.
- Čitavo se ovo obilježavanje održava u ozračju skorog otvaranja hospicija, što me posebno raduje. Svi drugi hospiciji će se otvoriti brže od ovog, jer je dr. Franinović Marković utrla put, kao što je i ova županija utrla taj put. Prepoznali ste da nam kao zajednici treba tako nešto, jer smo stara populacija.
Ima puno oboljelih od karcionoma i demencije, a o svim tim ljudima netko mora brinuti. Uvijek vas ističem kao primjer. Svi u društvu moraju misliti da svatko od nas u jednom trenutku može biti palijativni bolesnik i da zaslužuje palijativni pristup, pohvalila je sve što se u Istri i Puli čini po pitanju palijativne skrbi dr. Vlasta Vučevac.
Trećina bolesnika o kojima skrbe mobilni timovi trebali bi u stacionar
Dr. sc. Franinović Marković govorila je o važnosti stručnog usavršavanja i o edukaciji.
- U RH broj palijativnih timova raste. Bolji smo i po korištenju opijata (morfija), premda još imamo dosta posla kako bismo dostigli razvijene zemlje u korištenju opijata kako bismo ublažili bol naših umirućih, istaknuto je. Podaci i digitalizacija sustava nam pomažu da znamo što promijeniti i kako planirati razvoj palijativnih sustava. Ljudski resursi su izazov, sve skupa nije jednostavno, ali se na tome stalno radi.
Dr. Mario Božac govorio je o specijaliziranoj palijativnoj skrb koja prima oko 60 posto bolesnika u njihovom domu. Trećina bolesnika o kojima skrbe mobilni timovi trebali bi stacionarnu skrb. U skrbi su obično bolesnici pet do šest mjeseci, ali vrednovanje rada nije adekvatno uslugama koje se pružaju bolesniku u kućnoj skrbi. Cilj je informiranje i edukacija populacije, svih dobnih skupina.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
