Riječ "tapija", premda već sasvim integrirana u pulski rječnik, jedna je od onih koje uvijek izazivaju prijepore i podijeljena mišljenja. Inače turcizam koji označava vlasnički list, ona u Puli predstavlja stanje beznadne dosade, nedjelovanje, učmalu atmosferu, zimsku prazninu i sam duh grada u to vrijeme.

Tko-se-prvi-sjetio

Nedavno je prvi put iskorištena i u kontekstu predizborne kampanje - riječ je najprije upotrijebio nezavisni kandidat za gradonačelnika Goran Mihovilović, da bi je aktualni gradonačelnik Filip Zoričić uskoro uklopio u svoj "Pula bez tapije!" predizborni slogan. Krenula je tko-se-prvi-sjetio diskusija, pa su se mnogi po društvenim mrežama pitali i tko je prvi riječ plasirao u pulsku javnost. Danas znamo da se "tapija" u Puli vjerojatno upotrebljavala još 70-ih godina, da je krajem 80-ih dobila svoju pjesmu (Aldino Blažić Blaž i Marko Pušić), devedesetih svoju emisiju na Radio Maestralu, a unazad nekoliko godina i svoju ukoričenu etno-filozofsku studiju (Andrea Matošević, "Doći u Pulu, dospjeti u tapiju").

Proces popularizacije riječi, naravno, ne bi bio potpun bez svoje narodnjačke pjesme, pa su tako Boban Rajović i Kristina Ivanović 2022. godine izdali hit "Tapija". I dok pretendenti na gradonačelničku fotelju zagovaraju kirurško odstranjivanje "tapije" iz grada kao da je riječ o zloćudnom tumoru, našli su se i oni koji pulsku tapiju vide kao neizostavan element pulskog identiteta. Da bi Pula, bez svoje tapije, bila - tapija. Što o svemu tome misle građani, mlađi i stariji, provjerili smo upravo na ulicama grada.

Gil Mrazovac (Snimio Milivoj Mijošek)

Kako smo gradom prošetali u vrijeme marende, nije nam bilo teško pronaći mlade koji bi nam rekli ponešto o tapiji. Za razgovor su bili raspoloženi Gil Mrazovac i Alen Hasić.

- Tapija je za mene kad je nešto loše. Kad smo u tapiji i nemamo energije. Ili kad je nešto tapija, na primjer kad dođem negdje s autom i tražim parking, ali ga nema ili je skup. Onda sam u tapiji, kazao nam je Gil. O pulskoj su se tapiji momci složili da je to doba zime, kad je "stalno kiša, loše vrijeme, nema ljudi u gradu". A misle li da tapiju treba iskorijeniti?

- Pa mislim da tapija ne može baš sasvim nestati, tvrdi Gil.

- Nije dobro da je sasvim nema. Ali nije ni da nam je baš prijeko potrebna, kaže. Alen, s druge strane, pronalazi u njoj neki optimizam: "Dobro je da ima tapije, jer onda ovi lijepi trenuci više vrijede" kaže, a mi odmah zapisujemo njegove riječi. Može se i od mladih danas ponešto naučiti.

Alen Hasić (Snimio Milivoj Mijošek)

Tapija je dio identiteta

Malo dalje sreli smo Karlu i Viktoriju, čija se mišljenja oko pulske tapije također razlikuju.

- Riječ ne koristim baš previše, malo mi je tapija, kroz smijeh nam odmah govori Karla, premda ističe da je mladi njenih godina upotrebljavaju. Obje se slažu da je to nešto dosadno, loše, nešto bezveze. O pulskoj su im tapiji zato mišljenja različita:

- Mislim da Pula ne mora nužno imati tapiju i da je možemo iskorijeniti. Bilo bi mi draže da grad bude živ cijelu godinu. Nemamo dovoljno kapaciteta da ljeti primimo sve ljude koji dolaze pa bi bilo dobro da se to sve malo rasporedi. Ja volim ljude i gužvu, bilo bi lijepo da je tako i zimi, kaže Karla, ali Viktorija ima drugačije viđenje.

- Ja mislim da je ne treba iskorijeniti. Zato što je pre, pre, previše ljudi ovdje preko ljeta i mislim da je taman to točan balans, da zimi bude više laganini. Tad se čovjek nečem nada, živi za nešto, tvrdi ona.

Karla I Viktorija (Snimio Milivoj Mijošek)

Za mišljenje nešto starijih generacija smo najprije upitali Dorianu Rojnić, koju smo sreli u obilasku štandova na pulskoj tržnici. Riječ tapija ne koristi baš svakodnevno.

- To je ono kad si…ča ja znan, kad ti je tapija. Koristim je tu i tamo, ‘baš mi je danas neka tapija’, u tom smislu. Ali ne svakodnevno. Po meni riječ ima neki negativni kontekst, kaže nam i ističe da joj je ipak drago što se tapija u određeno doba godine vrati u grad: "Možda je dobro da imamo anke jedan misec samo za sebe. Da je laganica, da izbjegnemo gužve, da se posvetimo samo sebi", dodaje.

Doriana Rojnić (Snimio Milivoj Mijošek)

Kod tržnice smo sreli i Petra Čurića, bivšeg HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika, koji nam je priznao da i nije previše pratio peripetije oko korištenja riječi "tapija" u predizborne svrhe. Zato je on osobno itekako koristi.

- Naravno da riječ koristim, u Puli su tapija i pulska tapija dio našeg identiteta, stil života, kaže i podcrtava njenu ambivalentnost: - To je jedna od onih riječi koje se mogu koristiti i negativno i pozitivno. Kao kad se na engleskom kaže ‘this is sick’, ‘ovo je bolesno’, ali zapravo se želi reći da je odlično. Tako je i s tapijom. Kad ne bi bilo tapije u Puli, bilo bi tapija! A ovo što se događalo u kampanjama Mihovilovića i Zorićića, predlažem samo da se pročita knjiga Andree Matoševića!, preporučuje nam za kraj.

Petar Čurić (Snimio Milivoj Mijošek)

Povezane vijesti

• Andrea Matošević objavio etno-filozofsku studiju lokalnog fenomena: DOĆI U PULU, DOSPJETI U - TAPIJU
• OTVORENA IZLOŽBA PULSKOG UMJETNIČKOG KOLEKTIVA DIK „Pitanje identiteta“ u globalnom selu
• KNJIGA O PULSKOM FENOMENU Pula i osjećaj dosade kroz 20., ali očito i kroz 21. stoljeće hodaju zagrljeni. TAPIJA SE ZA POJEDINCE PROMETNULA U METAFORU GRADA