Udruženje hrvatskih arhitekata
Pulski arhitekt Emil Jurcan dobitnik Nagrade "Bernardo Bernardi" za projekt rekonstrukcije Malog rimskog kazališta u Puli
Arhitekt Emil Jurcan, autor projekta rekonstrukcije Malog rimskog kazališta, nagrađen je jednom od najprestižnijih domaćih arhitektonskih nagrada, onom koja nosi ime čuvenog Bernarda Bernardija, za svoje djelo. Emil Jurcan pulski je arhitekt, pa je ovo priznanje time važnije: Pula ne samo da ima svjetski relevantne spomenike, nego ima i ljude koji su se sposobni s tom monumentalnom baštinom nositi, ističu iz Arheološkog muzeja Istre
Emil Jurcan u Malom rimskom kazalištu (snimio Duško MARUŠIĆ ČIČI)
Nagradu "Bernardo Bernardi" Udruženja hrvatskih arhitekata za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja dobio je pulski arhitekt Emil Jurcan za projekt rekonstrukcije Malog rimskog kazališta u Puli. Ova ugledna nagrada uručena mu je preksinoć na svečanosti u Zagrebu, a u sklopu koje su dodijeljene godišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata te je otvorena Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2022. godini.
Druga ugledna nagrada za projekt
Nagrada "Bernardo Bernardi" druga je velika nagrada koju je Emil Jurcan dobio za projekt rekonstrukcije Malog rimskog kazališta, a koje je nakon desetogodišnje obnove početkom svibnja za Dan Grada Pule svečano otvoreno u Puli. Naime, koncem studenog prošle godine za taj je projekt Jurcan osvojio i počasno priznanje žirija nagrade Piranesi na Piranskim danima arhitekture, prestižnoj međunarodnoj smotri s dugom tradicijom od 1980-ih godina.
- Nagrada "Bernardo Bernardi" zaista za mene ima posebno značenje jer je riječ o nagradi naše krovne udruge, Udruženja hrvatskih arhitekata. Riječ je o nagradi struke najvišeg ranga u Hrvatskoj, nagradi koja ima dugu tradiciju i velika mi je čast biti dobitnik ovog priznanja. Drago mi je da je kroz ovu nagradu projekt rekonstrukcije Malog rimskog kazališta u Puli vidljiv i unutar nacionalnog prostora, odnosno s nagradom Piranesi i izvan naših granica, te da i na ovaj način cijeli projekt nadilazi naše lokalne, pulske okvire, kazao je Emil Jurcan za Glas Istre ističući da nova nagrada predstavlja i svojevrsnu krunu desetogodišnjeg rada na projektu u koji je od 2013. godine bio uključen širok spektar stručnjaka te da je to priznanje cijelom timu i Arheološkom muzeju Istre, kao investitoru.
Čestitke Jurcanu uputili su i iz Arheološkog muzeja Istre na čijoj facebook stranici, između ostalog piše: "Arhitekt Emil Jurcan, autor projekta rekonstrukcije Malog rimskog kazališta, nagrađen je jednom od najprestižnijih domaćih arhitektonskih nagrada, onom koja nosi ime čuvenog Bernarda Bernardija, za svoje djelo. Emil Jurcan pulski je arhitekt, pa je ovo priznanje time važnije: Pula ne samo da ima svjetski relevantne spomenike, nego ima i ljude koji su se sposobni s tom monumentalnom baštinom nositi."
Podsjetimo i da je projekt obnove Malog rimskog kazališta vrijedan 3,3 milijuna eura, a sufinancirali su ga Ministarstvo kulture i medija, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU), odnosno Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Arheološki muzej Istre koji formalno upravlja ovim jedinim sačuvanim rimskim kazalištem u Hrvatskoj.
Nikoli Bašiću, "Viktor Kovačić" za životno djelo
Inače, na preksinoćnoj svečanosti u Zagrebu Nagradu "Viktor Kovačić" za životno djelo Udruženja hrvatskih arhitekata dobio je Nikola Bašić, čija je suština rada, kako je rečeno u obrazloženju, odnos prema vlastitoj sredini i kulturi.
"On je primjer arhitekta koji na renesansni način pokriva sve uloge, od projektanta u uredu do profesora na fakultetu. Impresivna je, neshvatljivo velika količina izvanredno kvalitetnih, realiziranih djela", rečeno je.
Bašić je zahvalio žiriju i kazao da je dobio sve nagrade do sada osim ove i da ga prožima zahvalnost na njoj prema kolegama. Nagradu je izrazio ribarskom metaforom '"ajdemo ašumati". To je trenutak kad se ribari približavaju kraju i vade mreže da sumiraju svoj ulov. Ja sam na svom zahvalan!, kazao je Bašić.
Inače u konkurenciji za nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata bilo je 67 prijavljenih radova od kojih 58 ostvarenja i devet nakladničkih radova.
Nagradu "Viktor Kovačić" za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva za 2022. godinu dobio je Davor Bušnja za projekt ZK Općinskoga građanskog suda u Zagrebu. Najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture za 2022. godinu, za koje se dodjeljuje Nagrada "Drago Galić", dobio je Nikola Fabijanić za projekt Kuća na Pećini u Samoboru. Nagradu "Neven Šegvić" za publicistički, kritički, znanstveno- istraživački i teorijski rad na području arhitekture dobili su Ana Dana Beroš, Tamara Bjažić Klarin, Vedran Duplančić, Sabina Sabljić i Nikola Škarić za dokumentarni serijal "Čovjek i prostor" koji je Zoom d.o.o. proizveo za HRT.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
