Dan boraca u Puli

Kapuralin: Bez odluke iz 1941. sloboda bi stigla na bajunetima tuđih vojski

| Autor: Nikola Pušonjić
(Snimio Milivoj Mijošek)

(Snimio Milivoj Mijošek)


Društvo Josip Broz Tito Pula i Gradska organizacija SRP-a Pula obilježili su jučer u Titovom parku 4. srpnja, Dan boraca. Tim povodom, prigodnim obraćanjem, o značaju tog dana osvrnuo se Vladimir Kapuralin, član Predsjedništva i predsjednik županijskog SRP-a.

- Prošle su 84 godine od kada je politbiro Komunističke partije Jugoslavije pod predsjedavanjem Josipa Broza Tita u Beogradu, donio povijesnu odluku o pokretanju općenarodnog ustanka protiv okupatora i njihovih domaćih slugu. Bio je to najznačajniji događaj i kruna ukupnih aktivnosti, koje je partija provodila nakon okupacije zemlje, od strane sila trećeg Reicha. A posebnu povjesnu dimenziju daje mu činjenica u vidu jedinstvenog modela pružanja otpora na okupiranim teritorijima. Evocirajući uspomenu na taj događaj, mi ne umanjujemo niti jednu aktivnost koja je doprinosila zajedničkom cilju, oslobođenju zemlje, naglasio je Kapuralin.

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

Međutim, da nije bilo ovog događaja i spomenute odluke, ustvrdio je nadalje, sasvim je izvjesno da bi tijek oslobodilačke borbe i otpor neprijatelju, bio potpuno drugačiji.

- Vrlo je vjerovatno, da bi se ona vodila neorganizirano, nekoordinirano i razjedinjeno po pojedinim dijelovima zemlje, poput otpora razjedinjenih indijanskih plemena. Teško je zamisliti, da bi u takvim uvjetima bila izvediva i socijalistička revolucija, a izostala bi i vlastita pobjeda te bi sloboda bila donesena na bajunetima tuđih vojski. Stoga je ovaj događaj prirodno značajan i svim autentičnim ljevičarima i antifašistima. Revizija povijesti i restauracija retrogradnih poraženih ideja koja traje od secesije 90-ih, može samo na određeno vrijeme odložiti rezultate, povijesne poruke i društvene vrijednosti proizišle iz događaja koje slavimo, ali ih ne može izbrisati, niti zaustaviti njihovo povijesno poslanje, zaključio je Kapuralin.

S indignacijom, kaže, odbijaju svaki pokušaj usporedbe i povezivanja Narodnooslobodilačke i antifašističke borbe s kontrarevolucijom sprovedenom 90-ih godina prošlog stoljeća, u vidu međuetničkog i konfesionalnog oružanog sukoba. Pa s time i vrlo česte izjave predstavnika hrvatskog etablismenta na svim nivoima i u svim prilikama, kako je "Domovinski rat bio nastavak antifašističke borbe i kako je u tom ratu obranjeno ono što su partizani izborili".

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Trenutno na cestama