HOSPITALIZIRANI SU STARIJE ŽIVOTNE DOBI
U pulskoj bolnici 26 pacijenata je pozitivno na covid, a povećan je i broj oboljelih među zaposlenicima
U isto vrijeme prošle godine u bolnici je dnevno liječeno između 70 i 80 pozitivnih pacijenata, od kojih deset u respiracijskom centru. Početkom prosinca ove godine dnevno je bilo hospitalizirano desetak pacijenata, a od polovice prosinca povećava se dnevni broj hospitaliziranih pa ih je zadnjih dana dnevno više od 20
(Snimio Milivoj Mijošek)
O trenutnoj situaciji s koronavirusom razgovarali smo s ravnateljicom pulske bolnice dr. Irenom Hrstić koja nam potvrđuje da je do jučer ujutro bilo hospitalizirano ukupno 26 covid-19 pozitivnih pacijenata, od čega 19 na covid odjelu, četiri u Službi za internu medicinu, jedan u Službi za kirurgiju, jedan u Odjelu neurologije i još jedna osoba u Službi za ginekologiju.
"Pacijenti koji su smješteni u covid odjelu (Odjel za zarazne bolesti) imaju i simptomatsku bolest, dok ovi preostali imaju samo pozitivan PCR na SARS-CoV-2 infekciju. Oni sa simptomatskom infekcijom su starije životne dobi (prosjek 76 godina) u odnosu na pacijente na drugim odjelima (interna prosjek 64 godina, kirurgija 67 godina, neurologija 64 godine, ginekologija 41 godinu). Aktivna bolest sada je puno blaže kliničke slike u odnosu na godinu dana prije, upale pluća su blažeg karaktera, ali svejedno su to pacijenti kojima je potrebna terapija kisikom, no u puno manjoj količini u odnosu na isti period prošle godine", kaže Hrstić.
"Primjerice, u isto vrijeme prošle godine u bolnici je dnevno liječeno između 70 i 80 pozitivnih pacijenata, od kojih deset u respiracijskom centru. Početkom prosinca ove godine dnevno je bilo hospitalizirano desetak pacijenata, a od polovice prosinca povećava se dnevni broj hospitaliziranih pa ih je zadnjih dana dnevno više od 20. Od ukupnog broja hospitaliziranih njih oko 80 posto je sa simptomima infekcije. U ovom periodu povećanog broja hospitaliziranih vidi se i povećani broj pregleda u hitnoj covid ambulanti, između 15 i 25 pregleda u 24 sata. No, srećom, većina pozitivnih ima blažu kliničku sliku pa ne treba bolničko liječenje", naglašava Hrstić i podsjeća da pacijenti koji ostaju u bolnici najčešće u podlozi imaju neku drugu kroničnu bolest, pa zbog covid simptoma trebaju ostati na liječenju.
"Po pitanju covid infekcije i dalje dominiraju simptomi respiratornog trakta, u smislu poteškoća disanja, kraćeg daha, odnosno upalom pluća. Broj preminulih pacijenata s covid infekcijom u prosincu, ali i prethodnim mjesecima je između šest i osam mjesečno. Zadnji period s većim brojem preminulih pacijenata s ili od covid infekcije bio je tijekom ljeta (u srpnju 14, u kolovozu 25). Po pitanju statusa cijepljenja načelno se radi od 50 posto nikad cijepljenih, a 50 posto su pacijenti koji su primili cjepivo, ali je od zadnje primljene doze prošlo i dvanaest mjeseci. Tek povremeno se radi o pacijentu koji je zadnju dozu primio u razmaku kraćem od 12 mjeseci", kaže Hrstić, ali napominje da niti jedan hospitalizirani pacijent nije zadnju dozu cijepljenja primio prije manje od šest mjeseci.
"Istovremeno s povećanjem broja oboljelih od SARS-CoV-2 infekcije u općoj populaciji zamjećujemo i povećanje broja oboljelih među zaposlenicima bolnice. I kod naših zaposlenih radi se o blagim simptomima infekcije, ali su odsutni iz procesa rada. Osim u hitnoj infektološkoj (covid) ambulanti, veliki je broj hitnih pregleda u drugim hitnim ambulantama. U OHBP-u u prosincu se dnevno pregleda i obradi prosječno stotinu pacijenata, a u hitnoj pedijatrijskoj ambulanti prosječno 54 pacijenta", zaključila je Hrstić.
Izvor zaraze
Da situacija s koronavirusom ovih dana općenito nije dobra potvrđuje nam i vodeća istarska epidemiologija Jasna Valić, no dodaje da je to tipično za ovo doba godine.
"Broj testiranja na SARS-CoV-2 je u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije zadnjih mjesec dana porastao, a porastao je i broj pozitivnih testova, ali ne u jednakoj mjeri. To znači da jedan broj novooboljelih nema covid-19, već neku drugu respiratornu bolest. Kod jednog broja oboljelih je potvrđen virus gripe, a za određeni broj oboljelih ne znamo točno uzročnika bolesti", kaže Valić.
"Trenutno je broj PCR pozitivnih na SARS-CoV-2 oko 100 tjedno, što je nešto više nego prošli tjedan kada ih je bilo 70, ali znatno manje nego u isto vrijeme prošle godine kada je zbog pojave omikron soja broj pozitivnih bio i preko 1.000 tjedno. Jedan broj oboljelih se testira brzim testovima kod izabranih liječnika obiteljske medicine, jedan broj se testira samo kod kuće, a oni sa blažim oblikom bolesti se niti ne testiraju, tako da je stvarna brojka zaraženih i oboljelih od COVID-19 sigurno veća", napominje Valić i dodaje da je porastao i broj hospitaliziranih COVID-19 pacijenata. Ističe da se uglavom radi o osobama starim između 70 i 80 godina koje, ako i jesu cijepljene, imaju samo dvije doze primovakcinacije, a nisu dobile preporučenu dodatnu docjepnu dozu.
Maske nisu obavezne
Valić ujedno podsjeća da nošenje maski nije više obavezna protuepidemijska mjera, a nalazimo se u periodu godine kada su intenzivna druženja u zatvorenom prostoru, što sigurno potiče širenje svih respiratornih virusa. S obzirom na to da su covid-19 i gripa ipak trenutno najčešće zarazne bolesti, ona i dalje preporuča nošenje maske starijim osobama koje imaju povećani rizik za teži oblik bolesti covid-19, te bez obzira koliko su puta cijepljeni neka izbjegavaju kontakte sa osobama koje imaju covid-19.
"Svim necijepljenim osobama, a pogotovo starijima osobama s kroničnim bolestima preporučamo da se cijepe protiv covida-19, ali i protiv gripe jer to su dvije ozbiljne bolesti dišnog sustava koje mogu dovesti do teških komplikacija pa i smrtnog ishoda", kaže Valić i poručuje da je broj cijepljenih ljudi u populaciji premali da zaustavi širenje virusa. Potom nam još jednom pojašnjava svaki mogući detalj povezan s respiratornim bolestima takvog tipa.
"Čovjek neprestano diše tijekom cijelog života prosječnim ritmom ili frekvencijom od 12 do 16 udisaja u minuti. To je između ostalog razlog zbog kojeg su infekcije dišnog sustava najčešće zarazne bolesti čovjeka. Najčešći uzročnici tih infekcija su virusi, a razlog je njihova velika zaraznost, kratka inkubacija, te činjenica da ima mnogo raznih respiratornih virusa i njihovih podtipova, a imunitet koji nastaje preboljenjem ne traje dugo. Slijedom toga gotovo svaki čovjek bar jednom godišnje ima prehladu, odnosno neku virozu. Najčešće respiratorni virusi napadaju sluznicu gornjih dišnih puteva gdje izazivaju upalu nosne sluznice, ždrijela, upalu glasnica, a rjeđe se spuštaju u donje dišne puteve izazivajući upalu bronha ili upalu pluća", objašnjava Valić.
"Bolest koju respiratorni virusi izazivaju može varirati od asimptomatskih slučajeva, preko blažih ili težih oblika bolesti pa sve do teških oblika bolesti sa smrtnim ishodom, veli ona. Što će se od toga desiti ovisi od količine i "snage" virusa s jedne strane, te otpornosti tj. imuniteta zaraženog čovjeka", kaže Valić i podsjeća da su virusne respiratorne bolesti češće kod male djece koja tek stvaraju svoj imunitet i kod osoba starijih od 60 godina kod kojih imunitet postepeno slabi.
"Neki od tih virusa izazivaju infekciju pretežno u gornjim dijelovima dišnog sustava, dok se drugi mogu spuštati i u donje dijelove dišnog sustava. Još jedna osobina virusnih infekcija dišnog puta je da se u epidemijskom obliku javljaju pretežno zimi i u rano proljeće. Virusi koji imaju najveći javnozdravstveni značaj su oni od kojih odjednom obolijeva jako veliki broj ljudi u cijelom svijetu (pandemija), a to su virus influence A i B, te od 2020. novi SARS-CoV-2 ili uzročnik bolesti COVID-19. Ponekad je moguće na temelju simptoma oboljelog čovjeka posumnjati o kojem se virusu radi", tvrdi Valić i dodaje da su simptomi tipični za influencu povišena tjelesna temperatura, kašalj, glavobolja, te bolovi u kostima i mišićima.
"Virus parainfluence izaziva promuklost, kašalj i upalu donjih dišnih puteva. Covid-19 ima jako šaroliku simptomatologiju: povišena tjelesna temperatura, glavobolja, grlobolja, curenje iz nosa, začepljen nos, gubitak mirisa, umor i iscrpljenost, bol u mišićima, kašalj, gubitak daha i rjeđe proljev. Za preciznu dijagnozu potrebni su osjetljivi testovi, a takav je primjerice PCR test. Zbog velikog javnozdravstvenog značaja covid-19 razvijen je PCR za SARS-CoV-2 virus, te je uz brzi test na covid-19 danas u širokoj upotrebi. S obzirom na veliku brojnost respiratornih virusa, laboratorijska dijagnostika za sve ostale postojeće respiratorne viruse nije u rutinskoj upotrebi", napominje Valić.
"Izvor respiratornog virusa je obično drugi zaraženi čovjek koji može biti bolestan ali može biti i bez simptoma. Bolestan čovjek obično ostaje kod kuće i liječi se pa ne širi dalje virus. Osobe koje imaju blage simptome ili su bez simptoma nastavljaju sa svojim aktivnostima i na taj način značajno šire virus", zaključila je epidemiologinja Valić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
