POGLED UNATRAG

2018. nam je donijela iznenađenja, ugodna i nezgodna, pa i tamo gdje ih nismo očekivali - GODINA SPORTSKIH USPJEHA I KRAHA ULJANIKA


 Možda 2018. i nije bila povijesna godina, ali svakako je bila godina za pamćenje. Uspjesi Hrvatske na nogometnom prvenstvu u Rusiji i svjetskom teniskom Davis Cupu te veličanstveni doček nogometne vrste najprije u Zagrebu, a potom i u cijeloj zemlji ostat će zapamćeni generacijama. Politički život obilježilo je nadmudrivanje oko većine u Hrvatskom saboru, afera "Hotmail" koja je srušila moćnu potpredsjednicu Vlade Martinu Dalić, te afera SMS koja je dovela do ostavke savjetnika za unutarnju sigurnost predsjednice Republike Vlade Galića te još nekih promjena na Pantovčaku. Nakon višegodišnjeg oklijevanja, Vlada je započela niz reformi u poreznoj politici, obrazovanju i mirovinskom sektoru. Na globalnoj pozornici, nastavljen je val preseljenja stanovništva iz Azije i Afrike prema bogatim državama Zapadne Europe, dok su tamošnje vlasti, prije svega u Francuskoj, suočene s velikim prosvjedima vlastitih građana okupljenih u pokret Žutih prsluka. Godina 2018. donijela nam je iznenađenja, ugodna i nezgodna, tamo gdje ih i nismo očekivali.

Migranti pred vratima EU-a

 Za razliku od prethodnih godina, u 2018. migranti s Bliskog i Srednjeg istoka, kao i oni iz Afrike, ostali su pred vratima Europe i Europske unije. Velike europske zemlje koje su ih primale zbog potrebe za radnom snagom, poput Njemačke i Švedske, znatno su ograničile priljev migranata koji su zaustavljeni već u Turskoj. Ilegalni prelasci preko Sredozemnog mora prema Italiji također nisu urodili plodom - migranti nisu propuštani u Europsku uniju - ali su se zato masovnije naselili u Bosnu i Hercegovinu iz koje žele, preko Hrvatske i Slovenije, u gospodarski snažne zemlje zapada. Ujedinjeni narodi su, potaknuti migrantskom krizom, osmislili Marakeški kompakt, dokument kojim su se 164 zemlje svijeta, među kojima i Hrvatska, usuglasili kako postupati s migrantima koji dolaze. Migrantska kriza, ipak, za sada je nezaustavljivi proces koji će promijeniti ljudsko lice planeta.

Dogovor oko Brexita

 Godinu su obilježili i pregovori o izlasku Ujedinjenog kraljevstva iz članstva u Europskoj uniji. Proces su pokrenuli sami Britanci većinskim glasanjem na referendumu, a provodi ga Vlada premijerke Therese May koja s Bruxellesom pokušava pronaći najbolji put izlaska iz EU. Problem je ponajviše u granici Sjeverne Irske i Republike Irske - koja postaje granica između EU i države koja joj ne pripada, pa tako više ne vrijede ni šengenska pravila o "mekoj granici" i jednostavnijoj trgovini. Prijelazni rok u kojem će građani EU u Velikoj Britaniji te građani te zemlje u EU imati jednaka prava ističe 2021. godine, te će tek tada Ujedinjeno Kraljevstvo postati zemlja u koju se ide s putovnicom te za čiju se robu plaćaju carine i porezi.

Pokret žutih prsluka

 Veliko iznenađenje za širu europsku javnost postali su žestoki nemiri u Parizu i drugim francuskim gradovima na kojima je nekoliko stotina tisuća građana prosvjedovalo zbog poskupljenja benzina i dizel goriva. Uzroci su ipak bili znatno dublji od naplaćivanja ekološke rente na gorivo - pobunile su se mase ljudi što pripadaju sve ugroženijem srednjem sloju te slabo plaćeni radnici i umirovljenici na koje liberalna vlada Emanuela Macrona slabo obraća pažnju. Nakon nemira, francuski predsjednik prihvatio je zahtjeve žutih prsluka te podigao minimalnu plaću, što ipak ne znači kraj pokreta koji je, uz Francusku, na noge digao nezadovoljnike u Belgiji, Nizozemskoj, Italiji i drugim zemljama. Slabašnih prosvjeda Žutih prsluka bilo je i u nas, od Zagreba do Pule.

Konferencija o klimi u Katowicama

 U jednom od najzagađenijih gradova Europske unije, poljskim Katowicama, održana je COP24, najvažnija globalna ekološka konferencija nakon Pariškog sporazuma iz 2015. godine. U Katowicama su sudjelovali predstavnici 195 zemalja i, nakon dvotjednih pregovora, postignut je dogovor o smanjenju stakleničkih plinova kako bi se zagrijavanje Zemlje ograničilo na dva stupnja u slijedećih nekoliko desetljeća. Na konferenciji nisu sudjelovale najveće industrijske države svijeta, poput SAD-a, pa će se borba protiv globalnog zatopljenja voditi bez njih. Konferencija u Katowicama korak je, vjeruju njezini sudionici, u pravom smjeru u zaštiti planeta.

Zaoštravanje oko Krima

 Rusija i Ukrajina ponovno su, krajem studenog, bile na rubu općeg rata. Sukob se dogodio oko Kerčkih vrata, prolaza koji spaja Crno i Azovsko more na kojem je Rusija sagradila golemi most kako bi spojila anektirani Krim s ostatkom zemlje. Pravo prolaza tim morskim putem imaju obje zemlje, ali je ruska strana zabranila prolaz ukrajinskim ratnim brodovima i uz pucnjavu uhitila njihove mornare. Ukrajina je proglasila mobilizaciju svoje vojske, no do rata za Krim ipak nije došlo. Analitičari su procijenili kako se, moguće, radi o podizanju rejtinga ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka za izbore koji su na redu za nekoliko mjeseci.

Nogometna velesila

 Hrvatske građane u prošloj godini najviše je zanimao nogomet. Drugo mjesto reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, gdje je izgubljena tek utakmica protiv Francuske u finalu, pokazala je sportsku snagu nacije, te iznjedrilo masovna okupljanja navijača na dočeku u Zagrebu i drugim gradovima iz kojih potječu srebrni nogometaši. Na putu pobjede kao najvjernija navijačica pratila ih predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, što je zamijećeno i u svjetskim medijima. Hrvatska je sportski "udarac" Francuskoj vratila u teniskom Davis Cupu, gdje je reprezentaciju te zemlje pobijedila u finalu i postala svjetski šampion. U 2018. pokazalo se kako je Hrvatska mala zemlja za veliki nogomet, a i sport uopće.

 Početak Vladinih reformi

Iako se početkom godine doimalo kako će Vlada premijera Andreja Plenkovića teško dočekati i zimu, a kamoli kraj mandata, pokazalo se da je parlamentarna većina sve brojnija. Zahvaljujući prebjezima iz drugim stranaka, Plenkovićeva Vlada osigurala je većinu potrebnu za početak davno obećanih reformi. Hrvatski sabor donio je odluku o poreznoj reformi kojom je povećana i minimalna plaća na tri tisuće kuna, donesen je paket zakona o mirovinskoj reformi koja znači duži vijek za brojne građane te je pokrenuta obrazovna reforma. U 2018. nekoliko desetaka osnovnih škola krenulo je s pilot projektom "Škola za život", koji znači digitalizaciju školskog procesa i nastavu primijenjenu 21. stoljeću. Obrazovna reforma od naredne jeseni trebala bi ući u sve školske zgrade u državi.

 Agrokor i afera Borg

 Sklapanjem i postizanjem pravomoćnosti predstečajne nagodbe za koncern Agrokor završila se najdramatičnija faza u poslovanju koncerna posrnulog tajkuna Ivice Todorića. Todorić je, trenutačno, na optuženičkoj klupi, Agrokor se priprema za preuzimanje od strane novih vlasnika među kojima su najveći ruske državne banke Sberbank i VTB, te se očekuje kako bi naredne godine mogla krenuti i prodaja nekih tvrtki iz portfelja tog koncerna. Javnost je kroz aferu "Hotmail" upoznata i s načinom na koji je napisan Lex Agrokor, s poslovanjem skupine Borg te sa zaključkom Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa da su ministri Zdravko Marić i Martina Dalić obavljali poslove u neskladu s obnašanjem njihovih dužnosti. Ministrica Dalić odavno je dala ostavku, dok se odlazak ministra Marića tek očekuje.

 Špijunski obračun u slastičarnici

 Na kraju godine, kada su političari već počeli pakirati stvari za skijanje i zimski odmor, dogodila se neočekivana afera Slastičarnica odnosno burna smjena Mate Radeljića, savjetnika predsjednica

Republike Kolinde Grabar-Kitarović za unutarnju politiku. Smjena Mate Radeljića uslijedila je nakon ostavke Vlade Galića, savjetnika za nacionalnu sigurnost povezane s aferom SMS i kontaktima s osumnjičenim Franjom Vargom koji je pak fabricirao lažne SMS poruke. Radeljić je optužio Sigurnosno obavještajnu agenciju (SOA) da mu je prijetila u jednoj zagrebačkoj slastičarnici kada je rekao da ostavku ne daje bez obrazloženja zbog čega ga se uklanja s položaja. Je li govorio istinu o prijetnjama, pokazat će vrijeme, no špijunski obračun u slastičarnici svakako je bio šećer na kraju burne političke 2018. godine u nacionalnoj političkoj areni.

Propali referendumi.

Rasprava o Istanbulskoj konvenciji o pravima žena podijelila je javnost, ali i vladajuću koaliciju. Po prvi puta su HDZ-ovi zastupnici imali pravo glasati po savjesti u Hrvatskom saboru, a konvencija je usvojena zahvaljujući glasovima opozicijskih zastupnika. Nakon usvajanja Istanbulske konvencije, konzervativne udruge pokrenule su referendum za njezino ukidanje, ali nisu prikupili dovoljno glasova za njegovo održavanje. Propao je i zahtjev za referendum o promjeni izbornog zakonodavstva jer ni za njega nije bilo dovoljno potpisa. Tim se referendumom željelo i ograničiti prava saborskih zastupnika koji zastupaju nacionalne manjine.

Kraj Uljanika?

 Istru je potresla kriza u Uljaniku kojoj se još ne vidi kraj. Čitava Uljanik Grupa - u koju se ubraja i riječki 3. maj - u posvemašnjoj neizvjesnosti dočekuje 2019. godinu. Radnici su dobili tek minimalne plaće za koje jamči država, stečaj se približava, dok program restrukturiranja koji jamči ulaganja strateškog partnera još nije napisan. Trenutačno je jedini strateški partner Uljanika poduzetnik Danko Končar, dok Vlada i ministar gospodarstva Darko Horvat najavljuju još dva potencijalna interesenta. Radnici Uljanika u velikom su broju potražili posao u Italiji i drugim europskim zemljama dok Uljanik kakvog poznajemo naprosto nestaje. 

Povlačenje Ivana Jakovčića

 Najdugovječniji i najuspješniji istarski političar, Ivan Jakovčić, najavio je povlačenje iz aktivne politike po okončanju mandata u Europskom parlamentu. Jakovčić - bivši saborski zastupnik i počasni predsjednik IDS-a, nekadašnji ministar eurointegracija i istarski župan - stradao je kao kolatelarna žrtva slučaja Uljanik zbog poslovnih veza s Dankom Končarom. Jakovčićevo zalaganje za demokratizaciju Hrvatske u doba režima Franje Tuđmana, sposobnost za okupljanje liberalne ljevice, te najveća politička pobjeda u Europskom parlamentu koja je vezana uz "priznanje" terana kao istarskog vina, ostati će zapamćeni i, nadamo se, opisani u nekim budućim memoarima što će ih napisati.

IDS u europskoj koaliciji

 Budućnost IDS-a, vladajuće istarske stranke, umnogome će odrediti koalicija koju su potpisali s Hrvatskom seljačkom strankom i GLAS-om početkom prosinca, da bi joj se početkom 2019. priključila i Hrvatska stranka umirovljenika. Koalicija je nastala na marginama skupa liberala u Amsterdamu prije nekoliko mjeseci i od tada nosi naziv Amsterdamska. Iz tog političkog saveza, koji će zajedno na europske izbore u svibnju, izašla je stranka Pametno, koju je zamijenio HSS. Trenutačno koalicija IDS-HSS-GLAS dobiva osam do deset posto glasova, što im jamči barem jedno mjesto u Europskom parlamentu. Navodno će na europskoj listi biti svi predsjednici stranaka, ali i istarski župan Valter Flego.

 Proširenje Ipsilona

 Nakon dvogodišnjih priprema i čekanja odobrenja Europske komisije, započelo je proširenje istarske prometne žile kucavice, Ipsilona, između Rogovića i tunela Učke. Riječ je o investiciji vrijednoj 1,2 milijarde kuna bez PDV-a. U sklopu projekta dogradit će se puni profil autoceste od Pazina do tunela Učka u dužini od 28 kilometara. Osim dogradnje punog profila, sagradit će s 11 vijadukata, 14 podvožnjaka, tri nadvožnjaka te odmorište Rebri. Ukupno će se sagraditi 31 objekt dužine 2.510 metara za što će trebati oko dvije godine. Nakon dovršetka radova na proširenju Ipsilona, planira se izgradnja druge cijevi automobilskog tunela kroz Učku, za što je već dobivena građevinska dozvola.

 Bazeni u Puli

 Izgradnja gradskih bazena u Puli, vrijednih 53 milijuna kuna, svakako je događaj koji je Puležanima obilježio proteklu godinu. Iako je njegovo otvorenje stiglo kao božićni dar, gradski bazen dugo se čekao i nema sumnje kako će narednih godina biti mjesto koje će se često posjećivati. Napokon, uz sve turističke kapacitete, hotele i bazene, plaže i kampove, vrijeme je da i građani dobiju nešto za sebe. Izgradnja pulske gradske infrastrukture stanovnicima najvećeg istarskog grada pokazuje kako nisu gosti u vlastitom gradu, bez obzira što se to ponekad, u jeku turističke gužve, tako doima.(D. GRAKALIĆ) 

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini