SVI ZADOVOLJNI

KRAJOBRAZNA OSNOVA JUŽNOG PRIOBALJA LABINA - Dobar temelj za izradu prostornog plana


Rijetko je kada koji dokument kao krajobrazna osnova južnog priobalja grada Labina koju je izradio zagrebački Institut za primijenjenu ekologiju a na gradskog vijeću predstavila njezina predstavnica i voditeljica izrade Tena Birov, pokupio toliko pohvala te ujedinio vladajuće i oporbene vijećnike u svojim promišljanjima i stavovima. Krajobrazna osnova južnog priobalja grada Labina raznolika je i vrijedna zbog potočnih dolina koje počinju na labinskom platou, ima zanimljive kanjonske forme, i vrlo neobičnu vegetaciju.

Uvala zaštićena od okolnog mora

Malo gdje duž hrvatske obale mogu se naći tako lijepe i bogate sastojine crnike, dopunjene značajnim površinama borovih šuma a na koje se nadovezuju površine travnjaka. U priobalnom području rta Sv. Marina nalaze se rijetke i zanimljive biljne zajednice, a u kanjonima ugrožene biljne vrste. Uvala Prtlog je izdužena i samim time zaštićena od okolnog mora, struje u uvali su slabe i dozvoljavaju taloženje finih čestica sedimenta.

- Potok koji na tom dijelu utječe u more, a sezonskog je karaktera, donosi sedimente i čestice nutrijenata, što je iznimno važno za razvoj fitoplanktona, o kojemu ovisi cijela hranidbena mreža. Ovu prirodnu ravnotežu, važno je sačuvati. Jadranska je obala većim dijelom kamenita te se staništa položenih obala kao što su muljevi, muljeviti pijesci i šljunci teško razviju, pa su ovakvi lokaliteti, kao što je obala Prtloga, rijetki i na području Istre, ali i cijele Hrvatske. Studiozan rad na Krajobraznoj osnovi, rezultirao je zaključcima da se mogu poduzimati samo radnje koje neće narušiti ovaj i u Hrvatskoj, a ne samo u Istri, rijetki, prirodni sklad, rekla je na predstavljanju u ime izrađivača studije voditeljica tima Tena Birov.

Istaknula je da je moguće graditi pješačke i biciklističke staze uz more te sačuvati izvorna seoska imanja. Dokument koji je poslan na javnu raspravu do 30. studenog, podjednako su hvalili vladajuća koalicija i oporba pa je tako nezavisna vijećnica sa Vlačićeve liste Tanja Pejić čudeći se što i sama hvali neki gradski dokument istaknula da je čitljiv jer na razumljiv, analitički i metodološki način pristupa čitatelju kojem pruža kompletnu informaciju te je dobra osnova za planiranje daljnjeg korištenja tog prostora.

Žitelji emotivno vezani za Prtolg

- Ovaj dokument je izvršio ekološko uvažavanje načela održivog razvoja, naročito u svojim smjernicama i preporukama za ishođenje svih potrebnih dokumenata za planirane radnje u prostoru. Kako kažu ugledni stručnjaci po pitanju prostorne politike, trebalo bi bolje povezivanje ekološke i ekonomske politike na način da ekologija i njena temeljna načela postanu ishodište svih ciljeva i instrumenata ekonomske politike. Željela sam to naglasiti kako bi uvijek imali u vide te dvije strane – ekološku i ekonomsku politiku kao i neke druge smjernice održivog razvoja – značaj prostora za lokalnu zajednicu, pitanje radne snage i slično. Ovo je jedini strateški dokument koji na ovaj način priznaje i obrađuje, odnosno uzima u obzir djelovanje građanske inicijative Volim Prtlog u kojem ste lijepo opisali da su građani emotivno vezani sa ovim prostorom, te ga često, vrlo gorljivo žele zaštiti od bilo kakvih promjena, rekla je Pejić.

Silvano Vlačić koji se kritički osvrnuo na prethodnu studiju zauzeo se da luka Prtlog isključivo služi lokalnom stanovništvu za privez čamaca te da se iz namjene isključi bilo kakva gospodarska aktivnost. Odgovarajući na pitanje nezavisnog vijećnika Darka Martinovića o izgradnji luke Birov je naglasila je kako bi luka u Prtlogu u tako uskoj uvali bila preveliki zalogaj.

Željko Ernečić iz SDP-a pitao je kakva je težina Krajobrazne osnove i da li su ove poruke obvezujuće, a Biirov je odgovorila kako bi bilo dobro da ih se uzme u obzir. Da će se te poruke shvatiti ozbiljno naglasila i pročelnica, Upravnog odjela za prostorno uređenje, i zaštitu okoliša, Anamarija Lukšić istaknuvši da će se kod arhitektonsko-urbanističkog natječaja u obzir uzeti dokumenti, krajobrazna osnova i studija prihvatnih kapaciteta. (Branko BIOČIĆ)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter