MORE: MIT I STVARNOST

CRNO I AZOVSKO MORE - NAJISTOČNI DIO SREDOZEMNOG MORA: Crno more bilo bi jezero da nema BOSPORSKOG TJESNACA

Obale Crnog mora oplakuju granice šest zemalja: Ukrajine, Rusije, Bugarskea, Rumunjske, Gruzije i Turske. Azovsko more je najmanje i najpliće more na svijetu. Crno more je najistočniji dio Sredozemnoga mora, površine 453 tisuća kvadratnih kilometara, i prostire se između jugoistočne Europe i Azije. Sa Sredozemnim morem povezan je malim Bosporskim tjesnacem u Turskoj

| Autor: Robert BURŠIĆ
Crno more

Crno more


Crno more je najistočniji dio Sredozemnoga mora, površine 453 tisuća kvadratnih kilometara, i prostire se između jugoistočne Europe i Azije. Sa Sredozemnim morem povezan je malim Bosporskim tjesnacem u Turskoj. To je jedini dio u kojem se može obnoviti i dolazna i odlazeća voda. Da ovog tjesnaca nije bilo, Crno more bi bilo jezero. Bospor se smatra jednim od najvažnijih vodenih putova, jer su preko njega veliki dijelovi Rusije i Europe povezani sa Sredozemljem i svjetskim morima. Pored poljoprivrednih i industrijskih proizvoda, ogroman udjel u robnom transportu tim putem ima i nafta. Zemlje koje leže na istočnoj strani Crnog mora smatraju se, zajedno s naftovodima koji povezuju njihovo zaleđe s Crnim morem, izvoznicama nafte 21. stoljeća, ali i nemirnim područjem. Preko Bospora su sagrađena dva mosta, Most mučenika 15. srpnja i Most Fatih-Sultan-Mehmeda. Oba su viseći mostovi i povezuju Europu s Azijom. Ispod Bospora je 29. listopada 2013. završena gradnja podvodnog tunela.

Kerčki tjesnac Krimski Bospor

Crno more s Azovskim morem veže Kerčki tjesnac (vrata), dug 35 kilometara, širok 3 do 15 kilometara, a dubok do 18 metara. U prošlosti se nazivao Krimski Bospor. Obale tjesnaca povezane su 2018. godine 19 km dugim mostom. Crno more ima prilično mirnu obalu, iznimka su samo njegovi sjeverni teritoriji. Krimski poluotok jedini je veliki poluotok u Crnom moru, koji praktički nema otoka. Postoje otoci koji pripadaju Ukrajini, a uključuju otok Dzharylgach i otok Zmiinyi (Zmijski otok). Upravo je ovome otoku, površine svega 17 ha, počela ruska invazija na Ukrajinu.

Neprestano pritjecanje slatke vode, koju donose velike rijeke (Dunav, Dnjestar, Dnjepar i dr.), uvjetuje malu slanost površinske vode u Crnome moru. Ono je i najveći anoksični morski sustav, čemu pridonose velike dubine i relativno niski salinitet. Slatka voda i morska voda miješaju se samo u gornjih 100 do 150 metara, dok se voda ispod te granice miješa tek jednom u tisuću godina. Zato ne dolazi do značajnije razmjene plinova s površinom, pa organska tvar u procesu truljenja troši sav kisik. Čitav život u moru nalazi se u sloju od oko 180 metara ispod površine. Nedostatak mikroorganizama i kisika pogodovao je očuvanju tisuće godina starih ljudskih artefakata, kao što su korita brodova i ostaci naselja.

U antičko doba jednostavno se nazivalo more. Grčko-rimska tradicija naziva ga Gostoljubivo more, koji je zamijenio raniji naziv Negostoljubivo, zvano tako zbog poteškoća u plovidbi njezinim vodama i negostoljubivih divljih plemena na obalama. Porijeklo naziva "crno" možda potječe od naziva strana svijeta po bojama u antičko doba: crna je označavala sjever, a crvena jug.

Gotovo čitavo Crno more okruženo je turističkim gradovima, izdvaja se Jalta (Ukrajina), Soči (Rusija), Balčik i Zlatni Pjasci (Bugarska) i Mamaia (Rumunjska). Ono ima i vojnostratešku važnost, turbulentno je područje, čemu, nažalost, svjedoči ruska invazija i ruska okupacija ovoga područja.

Najmanje i najpliće more na zemlji

Azovsko more je jedna od Zemljinih atrakcija, najmanje more na planeti i najkontinentalniji. Nalazi se unutar Ukrajine i Rusije. Dugačko je 340 km i široko 135 km. U njega se, među ostalim, ulijevaju rijeke Don i Kuban, što ima za posljedicu niži salinitet mora te unos velike količine mulja. Na mjestima s velikim nanosima mulja, dubina mora je manja od jednog metra. More je dobilo svoje moderno ime, vjerojatno, po gradu Azovu. Stari Grci su ga nazivali Meotskim jezerom, Rimljani Meotskom močvarom, Arapi Tamnoplavim morem, a Mongoli Ribljim morem. U srednjem vijeku Rusi su ovo more zvali Sourozh (po krimskom gradu Sourozh, Sudak).

Azovsko more dio je sliva Atlantskog oceana, dijela dugog lanca mora koji počinje Sredozemnim morem, zatim Mramornim i Crnim morem i završava Azovskim morem.

Trajna komunikacija vode s oceanima odvija se izravno kroz mrežu tjesnaca, poput Kerčanskog tjesnaca, Bospora, Dardanela i Gibraltara. Niska slanost nastala je postepeno, tijekom dugog razdoblja, zbog vode dviju velikih rijeka koje se ulijevaju u more. Svježa riječna voda postupno je razrjeđivala morsku vodu i smanjivala slanost.

To je osiguralo jedinstvenost Azovskog mora u vezi sa staništima velikog broja različitih živih organizama.

Ovo je more bogato ribom (smuđ, brgljun, jesetra, kečiga).

Azovsko more jedno je od rijetkih mora na svijetu koje se zimi može potpuno smrznuti. Primjerice, Crno more nikada ne zamrzne u potpunosti, čak ni u najsurovijim zimama, a Azov se smrzava. Po stupnju onečišćenja okoliša, može se smatrati čistijim od Crnog mora, zbog znatno nižeg stupnja plovidbe akumulacijom. Na stanje uglavnom utječu aktivnosti u poljoprivrednom radu. Ljeti polja direktno uzimaju vodu, a dnevna produktivnost rijeka znatno opada. S opadanjem dotoka slatke vode, razina Azovskog mora opada, a više slane vode iz Crnog mora počinje teći u njega kroz Kerčanski tjesnac.

Velika smočnica raznih minerala

Prije toga, voda koja izlazi iz Azovskog mora mogla se lako miješati s ostatkom slane vode. Ali sada, priliv slane vode postupno utječe na povećanje slanosti Azovskog mora. To je dramatično utjecalo na lokalnu faunu i ribe. Znanstvenici još ne znaju što se u vezi s tim može učiniti. Malo je vjerojatno da će ljudi prestati zalijevati polja i uzimati vodu iz rijeka. Jedino što može biti prilično učinkovito odvraćanje je umjetno suženje Kerčanskog tjesnaca kako bi se smanjio protok vode.

Ekonomska važnost ovog vodenog bazena izuzetno je velika. Pomorstvo je značajno poraslo nakon izgradnje Volga-Donskog brodarskog kanala nazvanog V. I. Lenjinom. Kanal je omogućio stvaranje jedinstvenog vodnog prometnog sustava koji bi povezao pet mora - Baltičko, Bijelo, Kaspijsko, Azovsko i Crno. Ovo se more smatra smočnicom minerala i sirovina. U Sivaškom zaljevu nakupljena je dovoljna količina vrijednih kemijskih sirovina. Osim toga, u središnjem dijelu morskog dna nalaze se nalazišta nafte i prirodnog plina. Ono je važan prometni put Ukrajine. Njegove glavne luke su Mariupolj i Berdyansk.

U agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine, koji je počeo 24. veljače ove godine, Ukrajina je (privremeno) ostala bez pristupa Azovskom moru, a grad Mariupolj - Grad Marije - od oko pola milijuna stanovnika (do 1989. zvao se Ždanov), gotovo je sravnjen sa zemljom.

Crno more, crna budućnost

Život u Crnom moru sve je siromašniji radi njegove poluzatvorenosti koja uzrokuje slabi protok kisika i drugih tvari. Stanje dodatno pogoršavaju pretjerani izlov, onečišćene rijeke, izgrađene brane, invanzivne vrste i promjena klime. Izumiranje pojedinih vrsta doseglo je kritičnu razinu. Najugroženije su skuša, jesetra i haringa, a izrazito je ugrožen obični dupin. Najozbiljniji je problem starenje vodenih ekosustava. Radi se o procesu koji u prirodi traje tisućama godina dok se pod utjecajem čovjeka skraćuje na svega nekoliko godina, zbog prevelike količine nutrijenata u vodama, npr. umjetnih gnojiva (dušik, fosfor), koji ubrzavaju proizvodnju organskih tvari fotosintezom. Tada dolazi do pretjeranog cvjetanja algi, smanjenja kisika te u konačnici pomora životinjskih vrsta.

Šest zemalja

Prema nekim procjenama obalne zemlje s izlazom na Crno more odgovorne su za oko 70 posto zagađenja, dok preostalih 30 posto dolazi rijekama, primjerice Dunavom. Šest zemalja oplakuje Crno more.

To su Ukrajina, Rusija, Bugarska, Rumunjska, Gruzija i Turska. Duž obale mnogo je istaknutih gradova poput Istanbula, Burgasa i Sočija. More je okruženo s nekoliko planina, kao što su Krimske planine, Strandzha i Kavkaz.

<![if !supportEmptyParas]> <![endif]>

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini