(Cropix)
Mnogi su vinari još tijekom i neposredno nakon berbe isticali da će 2018. godina dati možda još i bolje rezultate nego hvaljena 2015. godina, a stručnjaci se slažu da aktualne svježe malvazije pokazuju da lanjska berba ima izuzetne potencijale i za odležavanje
Čak 61 svježa istarska malvazija iz berbe 2018. godine predstavljena je na tradicionalnom En primeur kušanju mladih istarskih malvazija koje je osmu godinu zaredom održano u zagrebačkom hotelu Esplanade u organizaciji udruge Vinistra i Udruženja vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ovo je dosad najveći odaziv istarskih vinara otkako se organiziraju ovakva premijerna predstavljanja istarskih malvazija koje pretežno još nisu na tržištu već još uvijek odležavaju u bačvama i tek će za koji tjedan ili mjesec biti napunjene u boce.
Budući da je Zagreb iz godine u godinu sve propulzivnije tržište za istarska vina, a posebno za malvazije, En primeur kušanje mladih malvazija smatra se svojevrsnim početkom vinske sezone i prilikom da vinski profesionalci – sommelieri, ugostitelji, distributeri, ali i vinski kritičari – iz prve ruke spoznaju što im njihovi miljenici među istarskim vinarima, ili oni koji će tek postati, nude za predstojeću sezonu.
Voćne arome
Ovaj događaj u uglednom hotelu Esplanade bio je podijeljen u tri segmenta. Najprije je u radionici "Malvazija kroz različite terroire Istre" enolog Mario Staver predstavio osnovne značajke malvazija iz pet istarskih subregija iz berbe 2018. godine, zatim su slijedila dva sata degustacije otvorene isključivo za vinske profesionalce, a potom je degustacija bila otvorena i za javnost, odnosno za sve zainteresirane vinoljupce. Uzvanike je na početku pozdravio predsjednik udruge Vinistra Nikola Benvenuti, najavivši da je koncept pripremljene degustacije svojevrsna šetnja kroz različite istarske terroire, odnosno vinske mikroregije kako bi se na najzorniji način predstavilo kakva je bila berba 2018. godine.
Prema ocjeni Maria Stavera, zahvaljujući dosta toplom i sušnom ljetu iz berbe 2018. godine proizašle su malvazije pretežno voćnih aroma, a berba je bila dosta ranija od uobičajenog. Nakon razdoblja vegetacije praćenog visokim temperaturama i sušom, uslijedilo je zahlađenje u vrijeme dozrijevanja što je izazvalo stagnaciju porasta šećera, pa na kraju malvazije nisu imale pretjerano izražene alkohole; aromatska slika im je pretežno voćna, i ugodno su svježe, što znači da im kiseline nisu pretjerane, ali niti ne nedostaju, a k tome prilično im je izražena i mineralnost.
Staver je vrlo studiozno predstavio osobine svježih malvazija iz pet istarskih subregija, povezujući njihove organoleptičke karakteristike s pedološkim i klimatskim uvjetima u kojima su nastajale. Tako je na malvazije iz središnje Istre, uzgojene pretežno na bijeloj zemlji, utjecao kišni maksimum u svibnju, sušni lipanj, obilnije padaline u nastavku ljeta i zahlađenje krajem ljeta, što je rezultiralo malvazijama limun žute boje sa zelenkastim nijansama te dominacijom voćnih aroma u okusu i mirisu. Istočna Istra, za koju nema klimatoloških podataka jer tamo, upozorio je Staver, nema meteorološke postaje, dala je malvazije limun žute boje, dominantno cvjetnih mirisa i nešto manje svježine. Južna Istra imala je kišni maksimum u lipnju te sušu i vrućine u nastavku ljeta što je malvazijama dalo arome zrelog voća, ugodne gorčine i umjerene svježine. "U ovim se malvazijama stvarno osjeća aromatika juga", naglasio je Staver.
Sjeverozapad Istre je pak imao kišni maksimum u kolovozu, a temperature su bile nešto niže nego u južnoj Istri. Rezultat su malvazije limun žute boje s mirisima zrelog voća i začinskog bilja, te harmoničnog voćnog kremastog okusa ugodne gorčine i mineralnosti. Istarski sjever je tim osobinama dodao i citrusne arome povrh voćnih i cvjetnih, ali u okusu ipak dominira voćnost. Naposljetku, istarski zapad bio je klimatski različit od svih drugih subregija, s dva kišna maksimuma u lipnju i kolovozu. Zato je u limun žutoj boji malvazija iz ovog dijela Istre zelenkasta nijansa prisutnija nego drugdje, voćna struktura je u okusu jače izražena ali joj se pridružuje i herbalna nota, uz ugodnu svježinu i gorčinu.
Najvažnija sorta
Mnogi su vinari još tijekom i neposredno nakon berbe isticali da će 2018. godina dati možda još i bolje rezultate nego hvaljena 2015. godina, a stručnjaci se slažu da aktualne svježe malvazije pokazuju da lanjska berba ima izuzetne potencijale i za odležavanje. Treba reći da je malvazija za Istru najvažnija vinska sorta koja se uzgaja na oko 1.600 hektara, što je više od polovice službeno registriranih istarskih vinograda. Čak 90 posto ukupne proizvodnje vina od istarske malvazije na tržište izlazi kao svježe jednogodišnje vino, dakle upravo u formi koja je predstavljena na ovom En primeur kušanju u Zagrebu.
Svega se trećina te proizvodnje proda u Istri, a svega 15-ak posto ide u izvoz, i to najviše u zemlje bivše Jugoslavije te u Njemačku i Poljsku, u ostale zemlje bitno manje. Iz toga proizlazi da su najzanimljivija i postotno najzastupljenija tržišta za plasman istarske malvazije područje Zagreba i Dalmacije, pa je stoga ovo zagrebačko kušanje malvazija koje će tek doći na tržište uz ostalo i od velikog poslovnog značaja za istarske vinare.
Rekordan broj
Treba naglasiti da je ovogodišnje zagrebačko En primeur kušanje istarskih malvazija rekordno po broju sudionika. Čak se 61 istarski vinar odazvao ovom događaju, a to su vinarije Anđelini, Franc Arman, Marijan Arman, Brčić - AB vina, Vina Banko Marijan, Vina Banko Mario, Benvenuti, Bertoša, Capo, Cattunar, Vina Collis, Celega, Cossetto, Robi Damijanić, Ivan Damjanić, Degrassi, Deklić, Demark, Dobravac, Dvorac Belaj, Fakin, Bruno Ferenac, Giulio Ferenac, Fiore vina, Franković, Vina Fuhtar, Geržinić, Vina Gortan, In Sylvis vina, Kabola, Kozlović, Legović, Vina Laguna, Vina Lunika, Marčeta, Vina Matošević, Fameja Matošević, Medea vina, Novacco, Palčić, Pervino, Pilato, Poleis, Poletti, Prelac, Radovan, Ritoša, Ravalico, Vina Romeo, Rossi, Pino Rossi, San Martino, San Tommaso, Sirotić D., Sosich wines, Terzolo, Tomaz, Trapan, Valenta, Vivoda i Vina Zigante. (Davor ŠIŠOVIĆ)