PIŠE EMIL PERDEC

ENOTEKA: Karbun Gin iz Buzeta i Škrlet Košutić

Ilustracija (M. MIJOŠEK)

Ilustracija (M. MIJOŠEK)


ISTARSKA PIĆA

Ime pića : Gin Karbun

Proizvođač : Destilerija Aura

Lokacija: Buzet / hrvatska Istra

Ocjena: 9,3 /10

Čaša: Burgundy Riedel glass

Cijena(mpc): 250 kn (Aura dućani)

U prošlom broju podijelio sam s Vama moje viđenje jednog finog njemačkog gina, no i mi se u našoj regiji možemo pohvaliti s nekoliko jako dobrih ginova, a jedan od njih je Karbun kojeg je lani po prvi put na tržište plasirala buzetska destilerija Aura. Ove godine je na Vinistri tržištu predstavljena nova, dorađena verzija gina Karbun koja se od lanjskog razlikuje u baznom destilatu. Za našega zadnjeg susreta Mišel Sirotić ispričao mi je zanimljivu dogodovštinu iz jednog Aurinog dućana. Priča je vrlo poučna jer govori koliko su gosti dobro upućeni u naše proizvode, a da mi toga nismo ni svjesni. Naime, ljubazni prodavač je u toj trgovini britanskom gostu nahvalio istarski gin Karbun, a nakon što ga je dotični Britanac saslušao, posegnuo je za pametnim telefonom i potražio gin Karbun na aplikaciji specijaliziranoj za tu vrstu pića koja se zove „Ginventory“. Na njoj je gin Karbun ocijenjen s visokih 8,5 bodova, čak više od nekih etabliranih svjetski poznatih brandova gina. Osnovni sastojci Karbuna su bobice smreke koje se beru na velikom prostranstvu iznad Buzeta, Ćićariji koja se proteže od Slovenije pa do Učke. Ove bobice se nakon branja provuku kroz muljaču te se stavljaju na maceraciju u žitni destilat na tri mjeseca. Nakon toga slijedi ponovna destilacija s dodatkom još osam začina koji se u kotao stavljaju neposredno prije destilacije: mažuran, anis, kim, majčina dušica, korica limuna, korica naranče, korijandar te đumbir. Prilikom destilacije gin prolazi proces filtracije kroz aktivni ugljen, te je tako i dobio ime Karbun što je stara istarska riječ za ugljen. Gin Karbun je piće bez boje ako nije odležao u drvenoj bačvi poput nekih 'fancy' ginova, kristalno je bistar te gust i kompaktan te se lijepo vrti po čaši. Na nosu dominira nota soka smričkve te mahovine i mokrog morskog kamena, potom dolazi nota ušećerenih agruma i sladića. Na okusu je topao, pun i moćan te dosta dugo traje u ustima, a na aftertasteu javlja mi se okus biljnih bombona i sladića. Karbun je harmoničan, elegantan, šarmantan lijepo se pije i samostalno, ali njegova puna ljepota prikazuje se u kombinaciji s nekim od mnogih dobrih tonica koji su dostupni na tržištu, serviran u balon čaši te oplemenjen s pet-šest dobrih začina, predstavlja fantastičan aperitiv.

HRVATSKA VINA

Ime vina: Škrlet

Godina berbe: 2017.

Proizvođač: Vina Košutić

Lokacija: Kutina / Moslavina

Temperatura serviranja: 8-10 °C

Gastro preporuka: Carpaccio od grdobine.

Ocjena: 9,2 /10

Čaša: Malvazija Riedel glass.

Cijena (mpc) : 42 kn (www.vrutak.hr)

Vinske regije kontinentalne Hrvatske svake godine imaju sve kvalitetnija vina, sve bolju gastronomiju te prateći smještaj koji zajedno čine jako dobru ponudu kontinentalnog turizma. Moslavina je jedna od tih kontinentalnih vinskih regija koja se polako, ali sigurno priključuje u ovu lijepu priču. Vinarstvo je u ovim krajevima poznato još od davnina kada je rimski car Klaudije prepoznao kvalitete teroira ovog kraja. Ako niste znali, vrijedni Moslavci imaju i svoju verziju „Vinistre“ koju su nazvali „MoslaVini“, a ova izložba iznimno je značajna za promociju grada Kutine, Moslavine općenito te cijele Sisačko-moslavačke županije. „MoslaVini“ kao izložba prvenstveno promovira autohtone sorte vina, pogotovo moslavačku autohtonu sortu – škrlet. Na zadnjoj izložbi titulu najboljeg škrleta ponosno je odnijela mala obiteljska vinarija Košutić iz Kutine. Ova obiteljska „garage“ vinarija koju vodi otac Damir sa suprugom Vericom i sinovima Igorom i Hrvojem, obrađuje danas oko tri hektara vinograda. Od sortimenta, imaju sedam sorti grožđa, a dominantne su škrlet, graševina i rizling. Stoga bih danas s Vama podijelio moje viđenje Košutićeva šampionskog škrleta iz berbe 2017. Košutićevi vinogradi zasađeni su većinom na ilovastom tlu, a na nekim parcelama ima gline i pijeska. Berba je odrađena u dva navrata, u prvom terminu 19. kolovoza da bi se dobile svježine i aromatika, a tijelo u drugom dijelu berbe, 2. rujna. Nakon prerade, odrađena je kratka maceracija od četiri sata, a potom je vino odležavalo isključivo u inoxu. Vino krasi lijepa zelenkasto-žuta boja, kristalno je bistro i djelomično gusto, dok čaša miruje miris se polako otvara te je intenzivnost mirisa jako fina i ugodna. Na prvi nos javlja se nota breskve pa marelice i žute kruške, a na drugo mirisanje nota ružmarina i malo mente. Vino je suho, djelomično toplo i djelomično mekano, s vrlo ugodnim svježinama, vrlo je ukusno, a krasi ga srednje tijelo. U dobroj je ravnoteži, možda ipak malo prevladava desna strana sa svježinama. Intenzivnost okusa je izražena, a trajnost okusa je dobra. Vino je harmonično te mu se na aftertasteu ponovno javlja nota breskve. U dobroj je formi te ga treba trošiti uz razna hladna predjela na morskoj bazi, a ja bih se odlučio za carpaccio od grdobine.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter