Nema tome ni koji mjesec da je roman Darka Cvijetića »Schindlerov lift« zaslužio nagradu »Fric« i pregršt zasluženo sjajnih kritika. A nema tome ni koji dan da je baš spomenuti roman nova audioknjiga u »book & zvook« biblioteci. Štoviše, sam Cvijetić čita svoj roman i pritom priznaje: »Čitanje »Schindlera« dok smo radili audio- verziju, meni je bilo vrtoglavo poniranje u neki prošli san. Poput plivanja na poznatoj plaži, ali puno kasnije.«

I da nije pandemije, i da nije činjenice da su nam knjižare i knjižnice zatvorene, bila bi ovo velika i lijepa vijest, no kako smo usred aktualne nevolje, čini se činjenica da možemo slušati »Schindlerov lift« tim važnija. Ljudski glas koji će nas odvesti, barem na tren, daleko od svakodnevnog, a svakodnevno je izolacija i socijalna distanca, valjda nikada nije bio poželjnija opcija.

Digitalna biblioteka

- I u ovim novim okolnostima mogu nam audioknjige dobro doći, pomažu nam skratiti vrijeme, dodir sa živim ljudskim glasom može na nas djelovati smirujuće, a i dostupne su putem mobitela te tako mogu predstavljati vezu s knjigom do ponovnog otvaranja knjižnica i knjižara – kaže Ljubica Letinić, koja s Lanom Deban i stoji iza projekta »book & zvook«, prve domaće aplikacije za slušanje knjiga. Projekt je predstavljen u prosincu prošle godine. U biblioteci, odmah u startu, lijep izbor knjiga i pisaca pa još u interpretaciji naših ponajboljih glumaca. Aplikacija je besplatna, mjesečne pretplate nema, a naslovi se biraju po vlastitu ukusu i po povoljnim cijenama koje u ovom trenu ne prelaze sedamdesetak kuna.

- Iza projekta »book & zvook« stoji Audio Store Transonica, mala produkcijska kuća specijalizirana za tonsko snimanje i obradu zvuka. Dugogodišnje iskustvo rada u stvaranju audioadaptacija književnih i dramskih predložaka potaknulo nas je da osmislimo koncept i uz pomoć tvrtke Undabot izgradimo digitalnu biblioteku audionaslova na hrvatskom i njemu srodnim jezicima. Željeli smo naš zanos bogatstvom zvučnog imaginarija prenijeti drugima, kao što smo htjeli rastući trend slušanja knjiga dovesti i u Hrvatsku – pojašnjava Letinić.

Odnosno, Letinić i Deban i same su počele intenzivno slušati neke od globalnih servisa za slušanje knjiga, pritom su i primijetile oko sebe mnoštvo ljudi sa slušalicama na ušima, a znajući da se knjige na hrvatskom jeziku uopće ne mogi slušati kao knjige na stranim jezicima, odlučile su tu mogućnost stvoriti. Sretna je pritom bila i jest okolnost da su dugo godina blisko surađivale na radiju i posve izučile kako adaptirati različite tipove poetskih, dramskih i proznih tekstova u zvuk. One, bez pretjerivanja, o adaptaciji znaju sve.

Dvadesetak naslova

- Znale smo da će iz domaćeg izdavaštva teško doći taj impuls i izgradile smo svojevrsnu knjižaru za knjige koje smo odlučile snimati u vlastitoj produkciji. Pokušale smo doći do svega što smo znale da je proizvedeno na ovim našim jezicima i pokriveno pravima. Toga je nažalost vrlo malo, ali se nadamo da ćemo u što kraćem roku to izmijeniti i potaknuti produkciju audioknjiga i izvan našeg studija – kazuju autorice projekta.

U biblioteci je trenutačno dvadesetak naslova dobrih knjiga domaćih pisaca u interpretaciji izvrsnih glumaca. Tu su »na polici«, primjerice, i »Sjećanje šume« Damira Karakaša, ili pak uspješnica Ante Tomića »Što je muškarac bez brkova?« koja vrijedi i više jer je čita velikan, nažalost pokojni, Ivica Vidović. Izbor naslova ovisi o mnogočemu: o primjerice sredstvima kojima raspolažemo, vještini pregovaranja, dobroj sreći na natječajima za javne potpore. U Ministarstvu kulture prepoznali su ovaj projekt, u Gradu Zagrebu, kažu autorice, još nisu. Knjige, u cijelosti zaštićene autorskim pravom, iziskuju velik angažman glumaca, zahtijevaju režiju, obradu zvuka i glazbu, negdje i ozbiljan dizajn zvuka, golemo studijsko vrijeme. Primjera radi, monumentalna knjiga Vladana Desnice »Proljeća Ivana Galeba«, koja samo što nije vani, traje 17 sati što su ih autorice iščistile iz tridesetak snimljenih sati, a glumac Zoran Čubrilo tjednima se pripremo da stane s tekstom pred mikrofon.

Letinić i Deban upustile su se u veliki projekt, onaj iza kojeg u bijelom svijetu stoje velike izdavačke kuće s ozbiljnim resursima. No, žala nema, dapače. Analitika digitalnog izdavaštva potvrđuje da je popularnost audioknjiga u stalnom rastu. Pače, sve češće se govori kako je slušanje novo čitanje, makar kad se izuzme tehnološke podrške nema tu ničeg novog doli najstarijeg načina čitanja.

Popularnost audioknjiga

- Pisana riječ je noviji izum, šire rasprostranjena tek prije petstotinjak godina, u zadnjih sto masovnije raširena u razvijenijim dijelovima svijeta. Deseterac smo do jučer slušali uz vatru, a onda smo se nekako naglo prebacili u »cloud« tehnologiju 21. stoljeća. U kulturi dominantno građenoj vizualnim vjerojatno nismo ni svjesni koliko nam znače naše uši, sluh i slušanje, a to naše zanemareno čulo neobično je, moćno i jako slabo iskorišteno. Naš je mozak adaptiran da upija dugu i kompleksnu fikciju slušanjem i samo je trebao biti smišljen dovoljno praktičan način da to radimo i dalje, samo sad bez ognjišta. I možda bi se time mogla objasniti opća popularnost audioknjiga u svijetu – poručuju Letnić i Deban.

Cvijetićev roman čini se kao sjajan povod da se sve što govore i provjeri i da se, kako »vab« lijepo kaže - potraži book, uključi zvook. Jer roman je za koji Selvedin Avdić reče: »Crveni soliter u sebi ima dovoljno nesreće za čitavu Bosnu i Hercegovinu, a kratki roman »Schindlerov lift« nosi težinu deset tomova najbolje literature. Zašto ga onda i ne čuti i ne pročitati!?