Glazbena terapeutkinja

ANDREA PRENKA: Glazba pozitivno djeluje na mentalno zdravlje i čovjekovu dobrobit tijekom izolacije

| Autor: Vanesa BEGIĆ
Andrea Prenka, (Snimila Sara Šijan)

Andrea Prenka, (Snimila Sara Šijan)


- Glazbena terapija uključuje uporabu glazbenih iskustava u postizanju terapeutskih ciljeva kod kvalificiranog glazbenog terapeuta. Također se razvija i produbljuje veza između klijenta, glazbenog terapeuta i glazbene terapije. Dokazano je da glazbena terapija smanjuje bolove, poboljšava kvalitetu sna, smanjuje anksioznost i umor, te djeluje umirujuće i relaksirajuće bez uporabe medikamenata. Kroz proizvodnju dopamina, glazbena terapija izaziva zadovoljstvo, relaksaciju, smanjuje kortizol, te samim time i stres. Koristi se za poboljšanje raspoloženja, pažnje, koncentracije, te čak podiže i imunitet, veli Andrea Prenka, pulska glazbena terapeutkinja, koja ima obrt glazbene terapije artON.

Još je neistraženo područje utjecaja glazbene terapije na pacijente pozitivne na koronu, te osoblje u covid bolnicama.

Glazba i korona

- No, talijanski znanstvenici među prvima su proveli istraživanje među talijanskom populacijom, točnije u covid bolnici u Bariju. Tijekom pet tjedana, s osobljem koje je radilo s pacijentima pozitivnim na koronu, provodila se receptivna glazbena terapija, odnosno 34 djelatnika je slušalo glazbu koja je prethodno bila snimljena, napravljena lista pjesama-umirujućih i energičnijih, s namjerom da te pjesme potaknu relaksaciju, smanje anksioznost i stres, ponovno potaknu energiju i poboljšaju koncentraciju, te otpuste napetost i zadrže mir i staloženost. Ti ciljevi su na kraju petog tjedna bili i postignuti, navodi Prenka.

S druge strane, novo istraživanje Kraljevske filharmonije dokazuje da klasična glazba pozitivno djeluje na mentalno zdravlje i cjelokupnu čovjekovu dobrobit tijekom izolacije.

- Što se tiče slušanje glazbe kod kuće, tri od deset ljudi reklo je da im orkestralna glazba pomaže u relaksaciji i održavanju mira tijekom koronavirus lockdowna. Glazba nam daje osjećaj smisla i cjeline, budi nam duh, te nas puni pozitivnim emocijama. Ne postoji recept glazbe koju svi trebamo slušati za određeni cilj. Glazbeni ukusi i žanrovi razlikuju se od osobe do osobe. Onaj tko voli meditativnu glazbu, neka sluša meditativnu glazbu. Ako se osjećate napeto, poslušajte glazbu sporijeg tempa, koja će vam usporiti brzinu srca postupno. Možete si napraviti i listu pjesama koje vas opuštaju, te ih u vremenima stresa poslušati u miru u određeno vrijeme. Napravite ugodnu atmosferu, ugasite ili smanjite svjetlo, zapalite svijeće, namjestite ugodnu temperaturu sobe, ugasite mobitel, te se udobno smjestite. Pustite si glazbu koja vam odgovara, ako ne volite klasičnu glazbu, nemojte ju slušati. Oko 15-20 minuta na dan izdvojite za aktivno slušanje, relaksaciju i reset, navodi ova glazbena terapeutkinja.

Dobar primjer

Djeci primjerom pokazujemo što valja, a što ne. "Mislim da su učitelji najveći 'prenositelji' ljubavi prema glazbi. Krivo odsvirana nota ili ritam manje je važan. Trebamo gledati što djeci u tom trenutku treba i kako mu u određenom trenutku pristupiti. Odgojno-obrazovne ustanove danas su postale samo obrazovne, a možda čak ni to. Nije svako dijete isto i svakome treba pristupiti na drugačiji način. U glazbenim školama najčešće je bitna kvantiteta odsviranih skladbi i ocjene, dok je emocija i percepcija glazbe stavljena na drugo mjesto. Bitna su natjecanja i rang liste, da se škole imaju s čime pohvalit. Ljudi generalno postaju sve zatvoreniji i grublji jedni prema drugima. Sve naučene odgojne metode na fakultetu propitujem, jer zapravo nismo naučili ono najvažnije – biti čovjek".

- Imati empatije prema drugom ljudskom biću, uspostaviti odnos s njim, te uvidjeti što njemu treba, na koji način mu pristupiti. Nije bitna količina odsviranih skladbi, već žar i osjećaj s kojim će se dijete prisjećati i prepričavati o glazbenoj školi ili učiteljima. Na koji način će ga taj osjećaj dalje motivirati za rad i učenje. A kad se sve zajedno spoji, to je ljubav prema glazbi.

Glazbenu igraonicu koju provodim s djecom predškolskog uzrasta, razlikuje se od recimo predškolskog sistema. Nekim roditeljima to odgovara, drugima ne. Neki roditelji žele da im dijete isključivo nešto nauči, netko želi da se dijete zabavi i nauči. S obzirom da je to većinom prvi doticaj djece s glazbom, djeci prepuštam sviranje Orffovih instrumenata onako kako oni znaju i mogu, istražuju instrumente na bilo koji način, ne postoji pogrešan. Učimo pjesmice, brojalice, ali u središtu je glazbena igra. Ponekad izvana izgleda kao da se ništa ne događa, ali u glazbenoj igri događa se mnogo toga. Iz praznine, mašte, zaigranosti događaju se najkreativnije stvari, a istovremeno se njeguje ljubav prema glazbi, zaključuje Prenka. Kako to izgleda u njezinoj glazbenoj radionici, može se vidjeti na www.glazbenaterapija.hr.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater