ZAGREB
U HAZU skup o hrvatskom književnom povjesničaru Nikoli Andriću
(Hina/EPA)
Trodnevni znanstveni skup o hrvatskom književnom povjesničaru Nikoli Andriću, kao 19. skup u nizu Hrvatski književni povjesničari, počeo je u četvrtak u Knjižnici HAZU-a u Zagrebu.
Hrvatski povjesničar, jezikoslovac i prevoditelj Nikola Andrić uz prinose iz područja povijesti književnosti, zaslužan je i za unapređenje hrvatskoga kazališnog života u Zagrebu i Osijeku, istaknula je pozdravivši skup akademkinja Dubravka Oraić Tolić.
Predsjednik Organizacijskog odbora Tihomil Maštrović otvorio je skup koji je, kao 19. u nizu skupova posvećenih hrvatskim književnim povjesničarima, organiziran u povodu 155. obljetnice rođenja i 80. obljetnice smrti Nikole Andrića, a održava od 20. do 22. listopada u Zagrebu, Vukovaru i Pečuhu.
Maštrović je u izlaganju ocijenio kako je raspon Andrićeva znanstvenog djelovanja vrlo širok. Uz važne prinose jezikoslovlju, leksikografiji, kazališnoj historiografiji, teatrologiji, komparatistici i folkloristici, obuhvaća i njegova postignuća u proučavanju povijesti hrvatske književnosti, dodao je.
U svojoj knjizi "Pod apsolutizmom", napomenuo je, sintetizirao je Andrić hrvatsku književnost nastalu u doba Bachova apsolutizma (1851.-1860.), u studiji "Izvori starih kajkavskih drama" traga za manje poznatim, pretežito njemačkim predlošcima kajkavskih drama iz XVIII. stoljeća, a objavio je i knjigu o nastajanju svjetovne književnosti u Slavoniji (Iz ratničke književnosti hrvatske, 1902.).
U nizu pretežno kazališnopovijesnih priloga vrijedan prinos pružio je i u proučavanju povijesti hrvatske dramske književnosti, o čemu je pisao i govorio u različitim prigodama, ocijenio je Maštrović.
Slobodan Prosperov Novak napomenuo je da je Andrić djelovao u vrijeme kada još nisu bili izrađeni svi alati modernih književnih usporedbi te dodao kako se i bez tih pomagala savršeno snalazio u poredbenom materijalu.
Ocijenio je da je njegov doprinos i mjesto u luku između komparativnih dostignuća Vatroslava Jagića te mlađih Josipa Torbarine i Ive Hergešića vrlo čvrsto određeno pa bi trebalo biti uzor najmlađim naraštajima hrvatskih komparatista.
Ta tvrdnja, smatra, posebno se odnosi na Andrićev rad o izvorima kajkavskih hrvatskih komedija, što je do danas najbolji rad ne samo na tu temu nego je u svoje vrijeme bio i svojevrsni važni metodološki putokaz.
Profesorica sa Zadarskoga sveučilišta Sanja Knežević ocijenila je kako je Andrić bio jedan od istaknutijih kazališnih djelatnika svoga vremena, te dodala da je ostavio neizbrisiv trag u profesionalnom konstituiranju prvoga nacionalnog kazališta – Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Kao iskusan kazališni čovjek Andrić odlazi u Osijek, gdje je jedan od osnivača i intendant osječkoga HNK, rekla je Knežević. Dodala je da je napisao i za teatrologiju nezaobilaznu Spomen-knjigu Hrvatskoga zemaljskoga kazališta pri otvaranju nove kazališne zgrade.
Organizator skupa je Fakultet hrvatskih studija, a suorganizatori Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko filološko društvo, Ogranak Matice hrvatske Varaždin, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište u Zadru te Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Vukovaru i Područni centar Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Vukovaru.
Na Znanstvenom skupu o Nikoli Andriću sudjelovanje je najavilo je tridesetak uglednih znanstvenika iz osam hrvatskih znanstvenih središta: Zagreba, Zadra, Osijeka, Vukovara, Vinkovaca, Gospića i Varaždina) te iz inozemstva - Italije, Mađarske i Bosne i Hercegovine.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
