Izložba posvećena opusu Zorana Pavlovića u HDD galeriji

(Hina/EPA)

Izložba "Zoran Pavlović: Sazviježđe Zozo - Knjige, časopisi, plakati od 1960-ih do 1990-ih", koja se otvara 21. listopada, u zagrebačkoj HDD galeriji, posvećena je jednom fascinantnijih opusa grafičkog dizajna u Hrvatskoj, autoru koji je bio više cijenjen i utjecajan nego poznat.

Kako je najavljeno, na izložbi će se predstaviti autorovi radovi za časopise poput Poleta, Pop Expressa, Telegrama, Starta, Pitanja, Studentskog lista, kao i neke od najintrigantnijih knjiga i biblioteka ikad objavljivanih u Hrvatskoj, uključujući brojna izdanja CDD-a, i Grafičkog zavoda Hrvatske u njegovom slavnom razdoblju osamdesetih.

Kustosi izložbe, Marko Golub i Dejan Kršić, kažu kako je Pavlovićevo mjesto u kontekstu povijesti hrvatskog grafičkog dizajna i vizualne kulture, ali i kulture općenito, karakteristično paradoksalno: njegov dizajn, neposredna okruženja u kojima je radio, novine, časopisi biblioteke i knjige koje je oblikovao u mnogo čemu su vidljiviji i poznatiji od njegova imena.

"Utoliko o njegovom radu danas ima jako malo pisanih tragova, a i ono što je pisano više se bavi karikaturom nego dizajnerskim radom, u čemu dijeli sudbinu niza drugih domaćih autora druge polovine 20. stoljeća — posebno onih koji su se bavili tzv. komercijalnim dizajnom a nisu imali karijeru u 'visokom' području likovnih umjetnosti", ustvrdili su u predgovoru.

Po njihovim riječima, premda je bez sumnje bio iznimno poštovan među kolegama i suradnicima, posebno ljudima iz tiskanih medija, novinarima, urednicima, tehničkim urednicima i grafičkim radnicima u tiskari za koje je bio pojam grafičkoga oblikovanja novina i časopisa, naročito u rasponu od kraja 1960-ih do kraja 1980-ih kada je bio jedan od najzaposlenijih dizajnera, javni status daleko manje eksponiranog Pavlovića nikad se nije sasvim približio onome Ivana Picelja, Mihajla Arsovskog i Borisa Bućana, pa niti onome nešto mlađih autora kao što su Boris Ljubičić i Mirko Ilić.

Ocijenili su da se dijelom to može pripisati njegovom samozatajnom karakteru, ali daleko više tome što se gotovo isključivo bavio oblikovanjem novina, časopisa i knjiga. Također, vrlo intenzivna i danas već dobro dokumentirana suradnja s Arsovskim od sredine 1960-ih do sredine 1970-ih s jedne je strane bila odlučujuća za njegovu karijeru kao dizajnera, a s druge ga je neopravdano gurnula u sjenu starijeg kolege, uzora i mentora, dodaju.

Sastavljena od predmeta prikupljenih iz Muzeja za umjetnost i obrt i Muzeja suvremene umjetnosti), od obitelji i iz privatnih zbirki, uključujući plakate, knjige, časopise, originalne crteže i predloške, ova izložba zaista predstavlja "sazviježđe Zozo", kako smo naznačili u njenom naslovu, zaključili su.

Izložba će biti otvorena do 11. studenog.