Robert Kopal održao u INK-u vrlo zanimljivo predavanje o umjetnoj inteligenciji

(Snimio Rene Karaman)

Iznimno puno pitanja isto tako brojne zainteresirane publike izazvalo je predavanje u sklopu ciklusa Predikat Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula naslovljeno "Umjetna inteligencija: Dr Jekyll ili Mr Hyde?" koje je u petak navečer održao izv. prof. dr. sc. Robert Kopal.

Govoreći o brojnim primjerima uspješne i korisne primjene umjetne inteligencije u raznim područjima; od primjene u zdravstvu/medicini do borbe protiv klimatskih promjena naglasio je da budućnost zasigurno pripada umjetnoj inteligenciji.

Bilo je također govora o negativnim aspektima, ne toliko umjetne inteligencije koliko digitalne tehnologije koju u prevelikim količinama, nekontroliranim, koriste posebice djeca i mladi ističući da tu treba pronaći kompromis, kako navesti djecu da umjereno koriste tu tehnologiju, a iza svega toga se nalazi i svojevrsna "epidemija" usamljenosti.

- Teško je danas zamisliti život bez AI, premda je taj termin sada već dosta star, upotrebljen je prvi put 1956. godine. Za puno toga je umjetna inteligencija korisna, pomislimo samo na rano otkrivanje tumorskih stanica, AI je tu da ostane i može puno toga dobroga učiniti za čovječanstvo. No, ljudi su linearni i opiru se promjenama. Današnja srednja generacija prije penzije promijenit će jedno pet poslova, a oni mlađi čak 13 do 17 poslova i radit će stvari posve različite od ovih koje sada rade. Danas 71 posto poslodavaca između djelatnika koji je iznimno kvalificiran i ekspert za neki posao, ali se ne služi s AI i djelatnika koji nije toliko kvalificiran za taj posao, ali se dobro služi s AI, odabrat će ovog potonjeg. Najviše se koristi AI za pisanje i za prevođenje tekstova, kazao je Kopal govoreći i o tome da se to sredstvo koristi i za, odnosno protiv usamljenosti. Naveo je i da stalno čita najnovije podatke o toj problematici te da podatci koji su primjerice danas novi i aktualni, sutra to više neće biti i bit će tu neka drukčija objašnjenja. Prema nekim analizama, čak 40 posto svih zanimanja može zamjeniti AI, a negdje se izjavilo i da će se ukinuti i brojna administrativno-pravna zanimanja.

Kopal je u svome zanimljivom izlaganju govorio i o tome da neki ljudi ne koriste AI jer ih ne zanima, drugi jer nemaju potrebu, a treći jer ne znaju koristiti. Treće je još opravdao, jer uvijek ima vremena za naučiti i nitko ne zna sve, ali prvi i drugi, kazao je, pokazuju nepotreban otpor.

- Poražavajući su podaci da dijete u dobi do dvije godine sat vremena dnevno bulji u ekran, a djeca u dobi od dvije do četiri godine čak i dva sata, ili pak da 40 posto dvogodišnjaka ima tablet. S druge strane imamo veliki broj djece s odgodom upisa u prvi razred osnovne škole zbog nedostatka grafomotoričkih funkcija, kao i porast usamljenosti, anksioznosti, kazao je, između ostaloga u ovome predavanju koji je obuhvatio široki tematski spektar problematika vezanih uz umjetnu inteligenciju, a publiku je zanimalo i složeno pitanje što bi se dogodilo ako bismo prestali unositi nove podate, kako "odviknuti" djecu od korištenja svih tih uređaja i alata u tako velikim količinama. Bilo je govora i o tome kako se na razne načine ubija kreativnost te kako je u biti presudan čovjek i način na koji će koristiti umjetnu inteligenciju.

Kopal trenutno obnaša dužnost predsjednika Uprave veleučilišta Effectus, bio je dekan Visokog učilišta Effectus; prodekan za R&D na Visokom učilištu Algebra te voditelj diplomskih studija Digitalni marketing (Digital Marketing) i Podatkovni smjer (Data Science); prodekan za nastavu na Visokoj poslovnoj školi Libertas; nastavnik u srednjoj školi; predavač i gost predavač na više visokih učilišta u RH i inozemstvu te na programu CROMA EduCare (Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika). Dobitnik je Povelje Zbora veleučilišta za posebne zasluge i trajan doprinos razvoju stručnih studija u Republici Hrvatskoj, 2023.; objavio 14 knjiga u RH i inozemstvu, autor više poglavlja u knjigama te 70-ak stručnih i znanstvenih radova u RH i inozemstvu.

Područja njegova interesa su umjetna inteligencija; obrazovanje; kreativnost i inovativnost; teorija igara; bihevioralna ekonomija; analiza socijalnih mreža; socijalna fizika; kritičko mišljenje; klimatske promjene; klimatska sigurnost i drugi.